Arhiva › 2026. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 10. travnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/01 · URBROJ 2109-20-02-26-4

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 89

Članak 136.

Članak 136.
(1) Od evidentirane graditeljske baštine i javne plastike na području Općine nalaze se: 1. župna crkva Sv. Margarete i kurija župnog dvora, 2. kapelica sv. Florijana, 3. kapelica Kraljice neba, 4. stara kovačnica, 5. građevina stare škole, 6. građevina na Trgu Republike br. 1, 7. građevina na Trgu Republike br. 3, 8. grupa javnih plastika (sv. Trojstva, sv. Antuna Padovanskog i sv. Roka), 9. pil Tužnog Krista, 10. kameno raspelo (raskrižje Zagrebačke i Ulice M. Gupca), 11. kameno raspelo iz 1910.g. (Ulica braće Radić, na raskrižju), 12. kameno raspelo iz 1905.g. (sjeverni, rubni dio naselja uz poljski put), 13. raspelo (sjeverni, rubni dio naselja uz poljski put), 14. veliko kameno raspelo na groblju, 15. kameno raspelo na groblju iz 1884.g., 16. nekoliko tradicijskih stambenih građevina detaljnije navedenih u “Polazištima” ove planske dokumentacije, 17. građanska kuća,Trg Republike 17.
(2) Prije obnove, rekonstrukcije, konzervacije, sanacije spomenika kulturne baštine navedenih u prethodnom stavku, kao i prilikom zahvata u njihovoj neposrednoj blizini (sadnja zelenila, uređenje partera) potrebno je zatražiti mišljenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.

Članak 137.

Članak 137.
(1) Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, moguće je pokrenuti inicijativu za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini.
(2) Ovim Planom predlaže se na lokalnoj razini zaštititi: 1. kameno raspelo (raskrižje Zagrebačke i Ulice M. Gupca), 2. kameno raspelo iz 1910.g. (Ulica braće Radić, na raskrižju), 3. pil Tužnog Krista, 4. kameno raspelo iz 1905.g. (sjeverni, rubni dio naselja uz poljski put), 5. veliko kameno raspelo na groblju, 6. kameno raspelo na groblju iz 1884.g., 7. kapelicu Kraljice neba, 8. građevinu stare škole, 9. građevinu na Trgu Republike br. 1, 10. građevinu na Trgu Republike br. 3, 11. staru kovačnicu, 12. građansku kuću, Trg Republike 17.
(3) Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela (Konzervatorskog odjela u Varaždinu) odrediti način zaštite.

Članak 138.

Članak 138.
(1) Od arheoloških lokaliteta i nalazišta na području Općine nalaze se: 1. Kalanica, 200m zapadno od današnjeg naselja D. Dubrava, 2. Rožđe, 800m sjeverno od današnjeg naselja D. Dubrava, 3. Koti, iz kasno brončanog, starije željeznog doba.
Članak 139.
(1) Ovim planom predlaže se provesti postupak zaštite za arheološki lokalitet Kalanica arheološke lokalitete iz prethodnog članka u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Članak 140.
(1) Za sve iskope i zemljane radove unutar arheoloških lokaliteta i nalazišta navedenih u ču ovim Odredbama, a koji se izvode na dubini većoj od 40 cm, potrebno je osigurati nadzor arheologa.

Članak 141.

Članak 141.
(1) Za uređenje parternih površina centra naselja – Trga Republike preporuka je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj. Prilikom određivanja smjernica za izradu natječajnih rješenja potrebno je konzultirati nadležni Konzervatorski odjel.
(2) Nije dozvoljena izrada i realizacija parcijalnih rješenja za parterne površine navedene u stavku 1 ovog članka.
Članak 142.
(1) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu (Upravu za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Varaždinu).

Članak 143.

Članak 143.
(1) Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radove na zakonom zaštićenim (ili preventivno zaštićenim) građevinama, kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od nadležnih državnih ustanova ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja. 3.1.3. krajobraz
Članak 144.
(1) Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Donja Dubrava potrebno je provoditi kroz mjere: 1. očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, 2. izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata, 3. zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., Stranica 90 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. 4. potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore, 5. zadržavanja prepoznatljivih pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, 6. očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, 7. prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, 8. očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućavanje nastajanja novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla, 9. zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.

Članak 144.

3.1.4. ekološka mreža (natura 2000)
Članak 145.
(1) Dio područja Općine Donja Dubrava obuhvaćeno je nacionalnom ekološkom mrežom i to u pogledu zaštite važnih područja za divlje svojte i staništa i međunarodno važno područje za ptice.
(2) Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: 1. Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) HR5000014.
(3) Područja očuvanja značajna za ptice: 1. Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) HR1000014.
(4) Zaštita i revitalizacija registriranog spomenika prirode kao i zaštita područja koja se nalaze unutar Ekološke mreže Republike Hrvatske, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode.

Članak 146.

Članak 146.
(1) Površinske kopnene vode i močvarna staništa: 1. očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja, 2. osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta, 3. očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.), 4. očuvati povezanost vodnoga toka; ne prekidati veze vodenih tokova građevinskim zahvatima, umjetnim branama, zemljanim radovima, nasipima i sl., 5. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, 6. izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja, 7. uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, ovalnih i močvarnih površina.
(2) Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare: 1. gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, 2. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, 3. očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa, 4. poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu, 5. provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije, 6. na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo, 7. očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa.

Članak 146.

(3) Šume: 1. u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, 2. u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (`control agents´); ne koristiti genetski modificirane organizme, 3. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, 4. u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama, 5. u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring), 6. pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodni bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi, 7. uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina, 8. osigurati povoljan vodeni režim u poplavnim šumama. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. Tlo

Članak 147.

Članak 147.
(1) U svrhu efikasne zaštite od potresa potrebno je konstrukcije svih građevina koje se planiraju graditi na području Općine uskladiti sa zakonskim propisima za seizmičku zonu intenziteta VII. i VIII. stupnja Mercalli-Cancani-Sieberg ljestvice ovisno u kojoj zoni se projektira planirana građevina.
(2) Za područja u kojima se planira intenzivnija gradnja (većeg broja značajnih građevina) potrebno je izvršiti 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 91 detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.
(3) Prilikom rekonstrukcije starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, potrebno je statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite od rušenja. 3.2.2. Vode i more

Članak 148.

Članak 148.
(1) U cilju zaštite vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Općine ovim Planom predložene su i uvjetovane mjere za njegovu zaštitu: 1. sustavno rješavanje problema postupanja s otpadom, 2. odvodnja površinskih i otpadnih voda, 3. usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), 4. unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama.

Članak 149.

Članak 149.
(1) Na području Općine izdvojeno je inundacijsko područje te područje opasnosti od poplava. 3.2.3. područja posebnih ograničenja
Članak 150.
(1) Unutar obuhvata plana nalaze se napuštena eksploatacijska polja ugljikovodika te građevinskog šljunka i pijeska. 3.2.4. Zrak
Članak 151.
(1) Nema područja posebnih ograničenja. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja
Članak 152.
(1) Istražni radovi i aktivnosti kojima je cilj utvrditi stanje rezervi ugljikovodika (E1) i geotermalnih voda (E2) iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe mogu se provoditi na prostoru cijele Općine, uz uvjete propisane Prostornim planom Međimurske županije i sukladno posebnim propisima.
(2) Temeljem rezultata istražnih radova, a sukladno posebnim propisima i odredbama Prostornog plana Međimurske županije moguće je utvrditi i formirati eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalne vode.
(3) Eksploatacijska polja ugljikovodika, odnosno geotermalne vode mogu se formirati samo unutar definiranih i odabranih istražnih prostora te svojom površinom mogu biti ista ili manja od istražnog prostora, a unutar jednog istražnog prostora moguće je formirati više eksploatacijskih polja ugljikovodika odnosno geotermalne vode.
(4) Obuhvat zahvata na kojem se nalazi naftno - rudarski objekt ili postrojenje (građevina) u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – bušotina za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, može se locirati unutar istražnog prostora i/ili eksploatacijskog polja, a izvan građevinskog područja i prostora izuzetih od gradnje na udaljenostima najmanje:

Članak 152.

1. 70 m od građevinskog područja, zone sporta i rekreacije, turističke zone, groblja, zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra, 2. 100 m od zaštićenih područja, 3. 50 m od kategoriziranih prometnica, 4. 250 m od vodotoka koji se ulijevaju u rijeku Dravu.
(5) Obuhvat zahvata u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika može se locirati na način da se maksimalno izbjegava šumsko zemljište, te da se zahvatom izbjegne ili umanji trajno zauzeće ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - Natura 2000, a ne smije se nalaziti unutar evidentiranih i zaštićenih arheoloških zona.
(6) Rudarski zahvat u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije geotermalne vode može se odobriti uz ograničenja navedenih u 3. i 4. stavku ovog članka, a iznimno se može odobriti unutar građevinskog područja naselja ili izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, ukoliko je eksploatacija geotermalne vode u funkciji zone u kojoj se nalazi.
(7) Geotermalna elektrana ne smije biti udaljenja manje od 300 m od ruba javnih građevina i objekata za stanovanje.
(8) Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i radnih građevina u postupku eksploatacije, ne smije prelaziti granične vrijednosti propisane posebnim propisima. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Članak 153.

Članak 153.
(1) Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i sl.
(2) Ovim Planom nakon sanacije divlje deponije komunalnog otpada planirano je izvršiti pošumljavanje cijele površine.
(3) U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste.
Članak 154.
(1) Obaveza izrade sanacijskih projekata odnosi se na sve korisnike prostora koji su devastirali prostor.
(2) Ovim Planom određuje se obavezna sanacija: 1. deponije smeća kraj Donje Dubrave.
(3) Projekt sanacije deponije dužna je izvršiti jedinica lokalne samouprave, a projekt mora sadržavati: 1. ispitivanje ugroženosti tla, podzemnih voda, 2. mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja tla i voda, 3. obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu isključiti štetni utjecaji na okoliš, Stranica 92 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. 4. prekrivanje deponija humusom i ozelenjivanjem - pošumljavanjem, 5. uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja novog krajobraza. pOjmOVi

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano – javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

Članak 4.

– zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine – smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti načinsu jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola – prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom – odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu – hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) – turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima – adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, 10. travnja 2026.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 93 spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba) – zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park – krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika – vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza – zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra – zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem – zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) – površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija)

Članak 4.

– površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog) – manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama – prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa – cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja – cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja – cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine – cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom – staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila – željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom – željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

– luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima – privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće – urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni – građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) – građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene – građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje Stranica 94 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. – građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja – građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II.

Članak 4.

ovoga Pravilnika – ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.) – građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom – infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade – etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja – nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje – podzemna etaža je podrum – podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena – kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja – uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane – potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima – galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Članak 4.

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže – tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari – balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine – lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom – terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini – krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih – krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe – istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici – slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena – poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

Članak 4.

– ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) – dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu – niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada – uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 95 nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. Prostorni pokazatelji – koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže – građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade – visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine – ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela – kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° – konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

Članak 4.

Pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.

Ostali akti u ovom izdanju (70)