Detaljni plana uređenja područja “Brezje” u Mihovljanu - ispravak

Broj 12 Strana 238 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« AKTI GRADSKOG VIJEĆA Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (NNRH br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 44. Statuta Grada Čakovca (Sl. glasnik Grada Čakovca br. 5/01, 06/01, 5/05 i 10/05 i 10/06-proč.tekst) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Čakovca (Sl. glasnik Grada Čakovca br. 7/04) Gradsko vijeće Grada Čakovca, na svojoj 20. sjednici održanoj 28.lipnja 2007. godine, donijelo je: Detaljni plan uređenja područja „Brezje“ u Mihovljanu ODREDBE ZA PROVOĐENJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Detaljni plan uređenja područja „Brezje“ u Mihovljanu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata nalazi se u sjeverozapadnom dijelu naselja Mihovljan.
(2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima.
(3) Područje obuhvata podijeljeno je na zonu urbane komasacije i područje zadržavanja prirodnih obilježja prostora – šume i potoka.
(4) Površina obuhvata iznosi cca 14,5 ha, od čega se cca 9,8 ha planira namijeniti za uređenje individualnog stambenog naselja.
Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.
(2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje
(3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1 Detaljna namjena površina 2 Plan komunalne infrastrukture 2.1 Plan prometa 2.2 Mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 2.3 Mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 3 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4 Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: − građevne čestice mješovite namjene – stambene i/ili poslovne – samostojeće gradnje /oznaka M1/; − građevne čestice mješovite namjene – stambene i/ili poslovne – dvojne gradnje /oznaka M2/; − zaštitna zelena površina – zaštitni pojas 110 kV dalekovoda /oznaka Z1/; − javna zelena površina – pokos terena /oznaka Z2/; − javna zelena površina – dječje igralište /oznaka Z3/; − površine pod šumama /oznaka Z4/; − površina čestice potoka /oznaka PT/; − površina čestice za gradnju građevine infrastrukturnih sustava – transformatorske stanice / oznaka IS/; − površine pješačkih i/ili poljskih putova /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/; − ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/; − površina planiranog cestovnog mosta preko potoka /oznaka MO/ i − zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. Broj 12 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 239
(2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 6. i 7., ovih odredbi.
Članak 6.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene, samostojećeg načina gradnje /oznaka M1/ moguće je graditi: − stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, − poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: − financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), − obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), − ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), − trgovine proizvodima, koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), − usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)

Članak 6.

− ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka.
(2) Na čestici se ne može graditi prateća građevina.
(3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: − garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, − iza osnovne građevine lociraju se: − garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, − druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično), − pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene, dvojnog načina gradnje /oznaka M2/ moguće je graditi: − stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, − poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: − financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), − obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), − trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), − usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično), − ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka.
(2) Na čestici se ne može graditi prateća građevina.
(3) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: − garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, − iza osnovne građevine lociraju se:

Članak 7.

− garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, − druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično).
Članak 8.
(1) Čestica građevine infrastrukturnih sustava / oznaka IS/ namijenjena je formiranju građevne čestice za izgradnju građevine u funkciji komunalnih i infrastrukturnih mreža i to za izgradnju transformatorske stanice. Broj 12 Strana 240 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zaštitna zelena površina – zaštitni pojas 110 kV dalekovoda /oznaka Z1/ formira se kao javna površina unutar koje je moguće urediti pješačke staze, a osnovna funkcija joj je sprečavanje gradnje u zoni mogućeg negativnog utjecaja voda visokog napona, posebno u odnosu na fizički pad voda u slučaju rušenja.
(2) Česticu je potrebno urediti uređenjem travnjaka i eventualno sadnjom niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(3) Unutar čestica je moguće uredi pješačke staze kojima će se osigurati pješački prečac između uličnih koridora.
(4) Unutar čestice moguće je podzemno voditi infrastrukturne vodove, sukladno ovim DPU-u.
(5) Čestice nije dozvoljeno ograđivati.

Članak 10.

Članak 10.
(4) Javna zelena površina – pokos terena /oznaka Z2/ područje je izrazite denivelacije terena, na rubu «dravske stepenice» i nije primjereno za gradnju, već se predviđa zadržati kao zelena površina obrasla visokim raslinjem, koje uraštavanjem korjenja u tlo poboljšava sigurnost platoa od erozije.
(2) Unutar čestice ne mogu se locirati ni građevine komunalne infrastrukture.
Članak 11.
(4) Javna zelena površina dječjeg igrališta /oznaka Z3/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju parkovne površine s dječjim igralištem javnog režima korištenja.
(2) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(3) Unutar parka potrebno je: − locirati igrala za djecu i − predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(4) Unutar površine dječjeg igrališta predviđa se postava jedne infrastrukturne građevine i to plinske redukcijske stanice.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine pod šumama /oznaka Z4/; čine površine postojećih šuma koje se zadržavaju u istoj namjeni, pri čemu se dijelovi katastarskih čestica, kao ni vlasništva unutar ove površine ne mijenjaju.
(2) Površine nisu namijenjene gradnji.
Članak 13.
(1) Površina čestice potoka /oznaka PT/; formira se ovim DPU-om na liniji prijedloga inundacijskog pojasa za postojeći potok, koji je meandriranjem i ljudskim utjecajem izašao iz prostornih međa svoje katastarske čestice.
(2) Površina je namijenjena održavanju potoka i uređenju puta, odnosno staze za prilaz šumskim površinama.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Površine pješačkih i/ili poljskih putova /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ su površine namijenjene su omogućavanju pješačkih veza između ulica ili pješačkih veza i pristupu mehanizaciji do šumskih površina.
(2) Površine pješačkih i/ili poljskih putova, javnog su režima korištenja i ne smiju se ograđivati, niti zagrađivati, a unutar njihovih čestica moguće je locirati mreže infrastrukture, sukladno ovom planu.
Članak 15.
(1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.

Članak 16.

Članak 16.
(2) Površina planiranog cestovnog mosta preko potoka /oznaka MO/ čestica je unutar koje se predviđa izvesti most za prelaz preko potoka, na koridoru UK6, a kojim se bi trebala povezati dva brijega na kojima je izgrađen, odnosn se planira izgraditi stambea zona u naselju Mihovljan. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 17
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: − veličina i oblik građevnih čestica, Broj 12 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 241 − veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, − namjena građevina, − smještaj građevina na građevnoj čestici, − oblikovanje građevina i − uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 18.

Članak 18.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: − način uređenja površine čestice, − smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i − smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: − koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i − koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 20.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Najviše tri susjedne građevne čestice iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom.
(2) Na objedinjenoj građevnoj čestici ne može se graditi više od jedne osnovne građevine. 2.1 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 22.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni, površini građevne čestice i načinu gradnje, prikazanom na kartografskom prikazu br 4 „Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: − koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ − koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ − ukupnu (bruto) površinu građevina, − maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/

Članak 23.

Članak 23.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina visokogradnje (zgrada) na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi kig <=0,30 za građevne čestice mješovite namjene stambene i/ili poslovne – samostojeće gradnje /oznaka M1/;
(4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi kig <=0,40 za građevne čestice mješovite namjene stambene i/ili poslovne – dvojne gradnje / oznaka M2/;
(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ infrastrukturnih sustava – za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/; iznosi kig <=0,30.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Ukupna /bruto/ površina građevina određena je kao maksimalna dozvoljena (bruto) površina svih etaža, te podruma i potkrovlja, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
(3) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ iznosi kis <=1,00 za građevne čestice mješovite Broj 12 Strana 242 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« namjene stambene i/ili poslovne /oznaka M1 i M2/.
(4) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ infrastrukturnih sustava – za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/ iznosi kis <=0,30.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ je određena kao visina vijenca građevine, a utvrđuje se prema kartografskom prikazu br. 4 „Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Vijenac građevine je visina mjerena na uličnom pročelju građevine, od kote uređenog terena do donje kote stropa najviše etaže.
(3) U slučaju kad je visinska razlika između konačno zaravnatog terena uz ulično pročelje građevine više od 1,0 m viša od kote terena na liniji regulacije čestice, visina građevine se utvrđuje kao visina vijenca uvećana za visinsku razliku kote zaravnatog terena uz građevinu i kote terena na regulaciji, umanjene za 1,0 m.
(4) U slučaju kad je visinska razlika između konačno zaravnatog terena uz ulično pročelje građevine više od 1,0 m niža od kote terena na liniji regulacije čestice, visina građevine se utvrđuje od kote prilaza građevnoj čestici. .

Članak 26.

Članak 26.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovne građevine, koja se locira unutar površine za razvoj tlocrta osnovne građevine, iznosi: − za građevne čestice mješovite namjene, stambene i/ili poslovne /oznaka M1 i M2/, čija širina na liniji regulacije iznosi 18,0 ili više metara, ili ukoliko je čestica nepravilna, a površina joj iznosi više od 600,0 m2, Vosn=6,60 m, − za građevne čestice mješovite namjene, stambene i/ili poslovne /oznaka M1/, čija širina na liniji regulacije iznosi manje od 18,0 metara, Vosn=4,80 m, − za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ Vosn=4,00m.
(2) Maksimalno dozvoljena visina pomoćnih građevina, na svim građevnim česticama na kojima je utvrđena mogućnost njihove gradnje određuje se sa 3,0 m.
(3) Na čestici za izgradnju infrastrukturne građevine - /oznaka IS/ ne mogu se graditi pomoćne građevine.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine i konfiguraciji terena građevne čestice, te o tome da li se radi o osnovnoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra korisni prostor između poda i stropa građevine, a uključuje prizemlje i katove (ali ne podrum i potkrovlje).
(3) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 metara iznad kote uređenog terena.
Članak 28.
(1) Gradnja podruma i potkrovlja moguća je na svim građevnim česticama mješovite namjene – stambene i/ili poslovne /oznaka M1 i M2/, a nije predviđena za građevine infrastrukture /oznaka IS/, niti za pomoćne građevine.
(2) Ovisno o prikazu na kartografskom prikazu br 4 „Uvjeti gradnje građevina“ za pojedine čestice se, radi velike visinska razlike između prednje i stražnje međe, predviđa mogućnost gradnje dviju podzemnih etaža.
(3) Potkrovljem se smatra korisni prostor iznad stropa posljednje etaže i ispod krovne konstrukcije, koja se može oblikovati kao kosa ili ravna, pri čemu:
(4) Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom određen je visinom nadozida od 90,0 cm za jednokatne, odnosno 110,0 cm za prizemne građevine.
(5) Potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom nagiba do 10%, bačvastim krovom ili mješovitim krovom, može imati najviše 75% površine karakteristične etaže i uvučeno je s ulične strane.
(6) U potkrovlju se može planirati korisni prostor u jednoj razini, uz mogućnost gradnje galerije.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
(4) Ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, mjereno uz atiku, može biti maksimalno 45,0 cm. Broj 12 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 243 2.1 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 30.

Članak 30.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 6 - 8. ove Odluke.
(2) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6 - 7. ove Odluke. 2.1 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 31.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. – “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: − površina za razvoj osnovne građevine, − površina za razvoj pomoćnih građevina, − udaljenost površina iz prethodne dvije alineje od linije regulacije i ostalih međa građevne čestice, − za pojedine građevne čestice određen je obavezni građevni pravac, − za građevine dvojnog načina gradnje određena je obavezna pozicija sljemena krova.
(3) Površina za razvoj osnovne građevine je površina unutar kojeg se locira tlocrt osnovne građevine, a ovisno o uvjetima iz članaka 6. i 7. ove Odluke, unutar navedene površine mogu se locirati i pomoćne građevine.
(4) Površina za razvoj pomoćnih građevina je površina unutar kojeg se može locirati tlocrt jedne ili kompleksa pomoćnih građevina.
(5) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: − sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i − dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, sukladno Pravilniku za vatrogasne pristupe.
(2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.1 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 33.

Članak 33.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
(3) Građevine javnog režima korištenja trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivošću.
Članak 34.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
(2) Na uličnim pročeljima javnih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja, a samo izuzetno, ukoliko ne narušavaju izgled građevine, se mogu postavljati unutar prostora natkrivenih loggia ili dijelom uvučenih balkona.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Krovovi samostojećih građevina se mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe samostojećih građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(3) Za krovove dvojnih građevina određena je pozicija sljemena krova osnovne građevine, sa 10,0 m uvučeno od obaveznog građevnog pravca.
(4) Nagib krovnih ploha dvojnih građevina obavezno je 30°, a pad krovnih ploha predviđen je od sljemena okomito prema liniji regulacije i stražnjoj međi čestice.
Članak 36.
(1) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Broj 12 Strana 244 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
(2) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena na česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, − dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, − ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.1 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 38.

Članak 38.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 39.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice.
(2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.
(3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o energetskom rješenju i tehničkim osobinama građevine.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 41.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ POTREBAN NAMJENA MJESTA BROJ GRAĐEVINE NA MJESTA 1. proizvodnja i 1 0,45 PGM skladišta zaposleni 100 m2 2. uredski korisnog 2 PGM prostori prostora 3. trgovina, 100 m2 usluge, korisnog 4 PGM ugostiteljstvo prostora 4. stambene 1 stan 1 PGM građevine
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.