GLASNIK

Arhiva › 2025. › SGGČ 3

SGGČGrad Čakovec · 17. srpnja 2025. · KLASA 350-03/25-09/1 · URBROJ 2109-2-02-25-5

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja “Globetka-istok”

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 491

Članak 37.

Članak 37.
(1) U okolnostima iz čl. 6. st.2. između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije mogućeiskoristitiuskladusnamjenomUrbanističkog plana uređenja.
Članak 38.
(1) Po dvije susjedne čestice iste namjene mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju.
Članak 39.
(1) U okolnostima iz čl.6. st.3. veličina i oblik čestica namijenjenih stanovanju (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja (zone) unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: NAJVEĆA NAJMANJA NAJMANJA ŠIRINA DUBINA POVRŠINA GRAĐEVNE GRAĐEVNE GRAĐEVNE ČESTICE /m/ ČESTICE /m/ ČESTICE /m2/ 35,0 40,0 640,0 40,0 40,0 720,0 20,0 40,0 560,00 parcelaciji danoj na karti br.4. „Uvjeti i način gradnje“ površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka. Stranica 492 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2025.

Članak 39.

4.3. Veličina i površina građevina
Članak 40.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Tlocrtna površina građevine je vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, na površinu građevne čestice. maksimalna način namjena visina max etažnost gradnje područja (vijenca) osnovne građ. osnovne (zona) osnovne građ E os građevine v /m/ osn Samostojeća E=3 /Po+P+Pk/ /SS/ 5,00 ili /Po+P+NPE/ prizemna E=4 / Samostojeća S1 7,00 Po+P+1+Pk/ ili /SS/ katna /Po+P+1+NPE/ E=4 / Dvojna /D/ 7,00 Po+P+1+Pk/ ili katna /Po+P+1+NPE/ E=6 /2Po+P+3/ Samostojeća S2 15,00 ili /2Po+P+2+ /VS/ katna NPE/

Članak 41.

Članak 41.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim
(4) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(6) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(7) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 4 Način i uvjeti gradnje, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema slijedećoj tabeli:

Članak 41.

maksimalna max visina maksimalna etažnost (vijenca) visina(vijenca) pomoćne kig prateće pomoćne građ. građ. E građ. v v /m/ prat pom po /m/ nije moguće E=2 / 3,00 0,4 graditi Po+P/ nije moguće E=2 / 3,00 0,4 graditi Po+P nije moguće E=2 / 3,00 0,4 graditi Po+P 0,4 nije moguće E=2 / nadzemno 3,00 graditi Po+P 0.6 podzemno krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta. 4.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 42.
(2) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica građevne čestice, - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine Broj 3/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 493

Članak 43.

Članak 43.
(1) Osnovnu građevinu koja se smješta na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje, s osnovnom građevinom predviđenom kao slobodnostojećom /oznaka S1-SS/ smješta se: − na građevni pravac 7,0m udaljen od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice − najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice − najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Osnovnu građevinu koja se smješta na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje, s osnovnom građevinom predviđenom kao poluugrađenom (dvojna) /oznaka S1-D/ smješta se: − na građevni pravac 7,0m udaljen od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice − jedna bočna strana na zajedničku među dvojnika prema kartografskom prikazu br.4.„Način i uvjeti gradnje“ − najmanje 5,0 m udaljeno od južne ili sjeverne međe vlastite građevne čestice − najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice. 4.4.1. Pomoćne građevine

Članak 44.

Članak 44.
(1) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini, - ukoliko se grade iza osnovne građevine u zoni (S1) moraju se graditi u nastavku na međi kao i osnovna građevina najmanje 0,6-1,0m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice, osim za poluugrađene (dvojne) građevine, - najmanje 4,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu – izvedbom protupožarnih barijera

Članak 46.

Članak 46.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina stambene namjene višestambene gradnje / oznaka S2/ ulično pročelje osnovne građevine smješta se: - najmanje 12,0 m udaljeno od linije regulacije - najmanje 10,0 m od svih ostalih međa vlastite građevne čestice.
(2) Pomoćne građevine se smještaju: − u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine − najmanje 10,0 m od svih ostalih međa vlastite građevne čestice. 4.5. Oblikovanje građevina

Članak 47.

Članak 47.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog građenja, tradicionalnim (u opravdanim slučajevima) ili suvremenim jezikom arhitekture, uz primjenu suvremenih tehnologija građenja. Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(3) Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija na građevinama kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika gradskog prostora.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). Koso krovište je nagiba 25° - 45°.
(2) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine. Stranica 494 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2025.
(3) Krov ulične građevine ako se izvodi kao kosi može biti višestrešan ili jednostrešan, u pravilu sa sljemenom paralelnim s ulicom i uz uvjet da od visine vijenca ide propisani nagib krovišta.
(4) Krov ostalih građevina mora biti tako izveden da je riješena odvodnja oborinskih voda i snijega na pripadajućoj čestici i da streha krova ne prelazi među čestice.
(5) Dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom.
(6) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i ne na uličnu stranu.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks (više građevina funkcionalno povezanih) ukoliko sadrže više od tri jedinice trebaju za stambeni dio kompleksa imati zasebni pristup, odvojen od ostalih nestambenih sadržaja u građevini (vlastito stubište ili vlastiti neposredni ulaz do stambenih sadržaja).
(2) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks ili kao višestambena zgrada trebaju unutar građevine imati: - najmanje jedno spremište za skupljanje otpada minimalne površine 6,0 m2, na svakih 10 stanova - individualna priručna spremišta za svaki stan, minimalne površine 3,0 m2 po jednom stanu
(3) Sve građevine višestambene namjene podliježu uvjetima posebnih propisa u odnosu na osiguranje mogućnosti prenamjene stambenih jedinica u stambene jedinice za osobe smanjene pokretljivosti.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja višestambenih zgrada i kompleksa, ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevine orijentirane na UK1 –UK6, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 4.6. Uređenje građevnih čestica 4.6.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 52.

Članak 52.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 53.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - mrežu plinoobskrba - kabelsku mrežu elektroničke komunikacije
(3) Iznimno od stavka 2. Ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Stranica 495

Članak 53.

Broj 3/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 495
Članak 54.
(1) Sve građevne čestice i građevine ili dijelovi građevina za potrebe društvene namjene trebaju biti oblikovane bez arhitektonskih barijera u odnosu na osobe smanjene pokretljivosti. 4.6.2. Uvjeti gradnje i uređenja manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 55.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz s čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1.“Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama.“ 4.5.3. Gradnja ograde

Članak 56.

Članak 56.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora. Ograde nisu obavezne.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,60 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 50cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima,
(3) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice. U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
(4) Kod višestambenih zgrada ograđivanje čestica nije dozvoljeno. 4.5.4. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 57.

Članak 57.
(1) Svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjena utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 30% vlastite površine uređeno kao zelenu površinu, odnosno uređeno u prirodnom terenu iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine,
(3) Površine uređene dekorativnim kamenom ne ubrajaju se u zelene površine. 5.0 UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 58.

Članak 58.
(1) Urbanističkim planom uređenja osigurane su površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2.a - 2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1: 2000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga UPU-a sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Urbanističkim planom uređenja prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(5) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na Stranica 496 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2025. kartografskom prikazu br. 2a., 2b., 2c., 2d. u karakterističnim poprečnim profilima.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi formiraju se prema parcelaciji, danoj ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Točna površina svake građevne čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(3) Dozvoljena odstupanja od planom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od ±5% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture(vodovod,odvodnja,elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža.
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanjegrađevinanakomunalnuinfrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 61.

Članak 61.
(1) Na području obuhvata UPU-a određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj „2a. „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Plan prometa, u mjerilu 1: 2000.
(2) Urbanističkim planom uređenja je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
(3) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(4) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Urbanističkim planom uređenja se za sve građane, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(3) U provedbi UPU-a primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(4) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulična mreže

Članak 63.

Članak 63.
(1) Urbanističkim planom uređenja se utvrđuju građevne čestice gradskih ulica kao dijelova prometnog sustava grada.
(2) Podjela gradskih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - glavne gradske ulice - sabirne gradske ulice - ostale gradske ulice.
(3) Ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne gradske ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno – odredišnog prometa. Promet motornih vozila na glavnim gradskim prometnicama uključuje promet osobnih vozila i teretnih vozila.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata UPU-a nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture grada.
(2) Ulica oznake UK1 predviđena je kao sabirna gradska ulica.
(3) Ulice oznake UK2, UK3, UK4, UK5 i UK6 predviđene su kao prometnice za pristup građevnim česticama u kategoriji ostalih ulica.
Članak 65.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica ulica (uličnih koridora UK1-UK5) unutar obuhvata UPU-a su: UK1 i UK6 - širina koridora – 14,0m Broj 3/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 497 - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m) - pješačke staze obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo obostrano 2 x,2,5 m - računska brzina 30 – 50 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevinskim česticama UK2 - širina koridora – 10,5m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m) - pješačke staze obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo jednostrano 1,5 m - računska brzina 30 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevinskim česticama UK3 - širina koridora – 7,0m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 2,5 m (5,0 m) - pješačke staze jednostrano 2,0 m - računska brzina 30 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevinskim česticama UK4 - širina koridora – 10,5m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m) - pješačke staze obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo obostrano 1,5 m - računska brzina 30 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevinskim česticama UK5 - širina koridora – 20,0m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m)

Članak 65.

- pješačke staze 1,5m +pješačko biciklistički koridor 3,0m - zaštitno zelenilo jednostrano 2,5m - parking /zelenilo – pojas 7,0m - računska brzina 30 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevinskim česticama
Članak 66.
(1) Spoj planirane ceste UK1 na postojeće ulice Svetojelensku i ulicu Ivana Gorana Kovačića potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u članku 65.
(2) Neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m.
(3) Pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
Članak 68.
(1) Unutar uličnih koridora i kolnog prilaza nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 69.

Članak 69.
(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzija 3,0×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa: Za zaposlenike Namjena prostora Za korisnike po smjeni Jednoobiteljski 1, 5 mjesto/ 1 i višeobiteljski - stan stambeni objekti Višestambene 1,5 mjesto/ 1 - građevine stan 0,5/1 Poslovni prostori 2 mjesta/ 100 2 zaposlenik po uz stanovanje m BRP smjeni 0,5/1 2 mjesta/ 100 Uredi i sl. 2 zaposlenik po m BRP smjeni Bolnice, ambulante, 1 mjesto/ 3 kreveta ili 0,5/1 socijalne ustanove, zaposlenik po smjeni domovi
(2) Izuzetno, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 50,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto. Stranica 498 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2025.
(3) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta za invalide vrši se u skladu s posebnim propisima.
(4) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 70.

Članak 70.
(1) U uličnom koridoru UK5 sa zapadne strane obavezna je izvedba javnog parkirališta za osobna vozila.
(2) Javno parkiralište oznake ISP obavezno je oblikovati na način da se unutar površine predviđene za smještaj parkirališta, na najmanje svakih 4 parkirališnih mjesta predvidi sadnja jednog stabla.
(3) Površine javnih parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima i mjerama zaštite voda iz poglavlja 9. „Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš“.
Članak 71.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 3. i 4. ove Odluke.
(3) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice. 5.1.3. Pješačke površine

Članak 72.

Članak 72.
(1) Pješačke površine obuhvaćaju pločnike – nogostupe, pješačke putove i šetnice.
(2) Uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa, predviđa se u svim uličnim koridorima UK1-UK6 u minimalnoj širini od 1,5 m
(3) Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice prema planom definiranim profilima.
(4) Pješačko-biciklističke koridore PK1-PK6 izvesti u širini 3,0m sa odijeljenim prometom za pješake u širini 1,5m i biciklistički promet u širini 1,5m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu. 5.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže

Članak 73.

Članak 73.
(1) Ovim Urbanističkim planom uređenja određene su površine i koridori za gradnju distributivne elektroničke komunikacijske mreže (nepokretne zemaljske mreže).
(2) Planirana elektronička komunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2b.
(3) Pri projektiranju i izvođenju kabelske podzemne kanalizacije elektroničke komunikacijske mreže obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(4) Urbanističkim planom uređenja osiguravaju se uvjeti za gradnju distributivne elektroničke kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) Nova EK infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem EK vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(7) Svu EK mrežu (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.
(8) U neizgrađenom dijelu UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti:

Ostali akti u ovom izdanju (18)