GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGGČ 7

SGGČGrad Čakovec · 6. listopada 2022. · KLASA 024-04/22-01/76 · URBROJ 2109-2-02-22-06

Odluka o donošenju UPU Vojni vrtovi sjever, II. etapa

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 557

Članak 64.

Članak 64.
(1) Parkirališta smještena unutar građevnih čestica ne mogu biti neposredno priključena na ulicu.
(2) Na svim građevnim česticama s više od 3 ZKJ projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje vozila unutar pojedine građevne čestice, na način da izlaz vozila s čestice bude predviđen isključivo prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda
Članak 65.
(1) Ograđivanje građevnih čestica smještenih unutar površna stambenih namjena i mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake S1, S2, M2/ je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ograđivanje građevnih čestica smještenih unutar površna mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/ nije dozvoljeno.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ograđivanje dijelova pojedine građevne čestice formirane unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ dozvoljeno je radi osiguranja kontroliranog pristupa prostoru za smještaj komunalnog otpada i biciklarniku.
(4) U svim ostalim slučajevima, u odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(5) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(6) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(7) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 67.
(1) Svaka građevna čestica formirana unutar površna stambenih i mješovitih namjena /oznake S1, S2, M1, M2/ treba imati najmanje 30% vlastite površine Stranica 558 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022. uređeno kao zelenu površinu, odnosno uređeno u prirodnom terenu iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom »zelenog krova«.
(3) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine, a za građevne čestice stambene namjene višestambene gradnje /oznaka S2/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ dodatno se utvrđuje obaveza uređenja sjevernog ruba građevne čestice visokim zelenilom.

Članak 67.

(4) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro o priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(5) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden »zeleni krov«, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(6) Površine dječjih igrališta utvrđene kao obavezne na građevnim česticama s više od 10 stanova ne uračunavaju se u površinu prirodnog terena.
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

Članak 68.

Članak 68.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. »Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama«.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. »Postupanje s otpadom«. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PRO- METNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJU- ĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 70.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je na kartografskim prikazima:
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture i značajke infrastrukturnih mreža prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa«, - 2.2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe« - 2.3. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete«.
(3) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje komunalne infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu - uličnih koridora. Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 559
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima - zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 72.

Članak 72.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnog za upravljanje cestama na području Grada.
Članak 73.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora /oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa čestica javnih prometnih površina, ali nije moguće smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora ispod minimalne utvrđene grafički, odnosno: - cestovni koridori UK1, UK2 i UK3 ne smiju biti uži od 16,0 m - cestovni koridori UK4, UK5 i UK6 ne smiju biti uži od 10,0 m - cestovni koridor UK7 ne smije biti uži od 21,0 m.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Prema značaju unutar ulične mreže razlikuju se: - sabirnice: UK1 i UK2 - ceste s planiranim javnim parkiralištem: UK3 i UK7 - ostale ceste: UK4, UK5 i UK6.
(2) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.
(3) Unutar uličnih koridora UK1 i UK2 moguće je predvidjeti stajalište za javni autobusni promet, radi čega je moguće izvršiti mjestimično funkcionalno proširenje predmetnog uličnog koridora na uštrb drugih planiranih namjena.
Članak 75.
(1) Prometna opremljenost uličnih koridora predviđa se izvedbom kolnih, pješačkih, a u pojedinim ulicama i biciklističkog prometa.
(2) Unutar mosta za prijelaz preko kanala Trnek, predviđenog u trasi UK1, potrebno je uz kolnik osigurati prolaz pješačke i pješačko - biciklističke staze, ovisno o pozicijama navedenih staza unutar ostatka uličnog koridora.
(3) Trase za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, mogu se predvidjeti unutar površina biciklističkih staza.
(4) Obavezno je smjestiti zelene površine širine najmanje 3,0 m s drvoredom listopadnih vrsta stabala u uličnom koridoru UK2 obostrano, a u uličnom koridoru UK1 najmanje s istočne strane kolnika.
(4) Unutar zelenih površina ulica UK1 i UK2 predviđenih za sadnju uličnih drvoreda nije dozvoljeno smještati linijsku komunalnu infrastrukturu.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi izvedbe autobusnog stajališta, smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.
(3) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti predviđeni za obostrani promet.
(4) U slijepim ulicama obavezna je izvedba okretišta na slijepom završetku ceste.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine«, broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima.
Članak 78.
(1) Biciklističke staze su obavezne u uličnim koridorima UK1 i UK2.
(2) U ostalim koridorima biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko - biciklistička staza.
(3) Pješačke i biciklističke staze je u uličnim koridorima moguće predvidjeti kao dvije odvojene površine ili jednu površinu koja objedinjava pješačku i biciklističku stazu.
(4) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi (»Narodne novine«, broj 28/16). Stranica 560 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022.
(5) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.
(6) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Kolni prilaz /oznaka KP/ izvodi se asfaltiranjem u cijeloj površini i koristi u vidu površine koja objedinjava kolni i pješački promet (»shared space«).
Članak 80.
(1) Unutar uličnih koridora i kolnog prilaza nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. Namjena prostora Trgovine, banke, pošta, usluge 4 po 100 m Drugi poslovni sadržaji (uredi, ambulante) 2 po 100 m Restorani i kavane 5 po 100 m Škola 5 po 100 m Sportske građevine, višenamjenske dvorane Smještajni turistički sadržaji Stanovanje
(2) Potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone iz tabele.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno ili garažno mjesto za: - ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta - škole na jednu učionicu prema DPS-u - ambulante, socijalni sadržaj i slično na 3 zaposlena u smjeni.
(4) Izuzetno, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 50,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto.

Članak 80.

5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 81.
(1) U uličnom koridoru UK3 s istočne strane i u uličnom koridoru UK7 obostrano obavezna je izvedba javnog parkirališta za osobna vozila.
(2) Javna parkirališta u uličnom koridoru UK7 obavezno je oblikovati na način da se unutar površine predviđene za smještaj parkirališta, na najmanje svakih 5 parkirališnih mjesta predvidi sadnja jednog stabla.
(3) Površine javnih parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima i mjerama zaštite voda iz poglavlja 8. »Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš«.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: za korisnike za zaposleni 2 korisnog prostora 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 2 korisnog prostora 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 2 korisnog prostora 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 2 korisnog prostora 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 0,2/1 gledatelj 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 1 po sobi ili apartmanu 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 1,50 po stanu
(5) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 3. i 4. ove Odluke.
(3) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice. Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 561

Članak 84.

Članak 84.
(1) Sve parkirališne i manipulativne površine (javnih i ostalih parkirališta) potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. »Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama«. 5.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija
Članak 85.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena je moguće izuzetno ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice.
(3) Ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(4) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 85.

(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.
Članak 86.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi cjelovito područje obuhvata UPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica komunalne infrastrukture.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Za gradnju građevina infrastrukturnih sustava mogu se iz površina drugih namjena utvrđenih ovim UPU-om, ovisno o uvjetima za pojedinu namjenu, izdvajati zemljišta za zasebne građevne čestice - prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje i slično.
(2) Za sve građevne čestice koje se izdvajaju iz površina drugih namjena u svrhu formiranja građevnih čestica za potrebe gradnje građevina infrastrukture, uvjeti gradnje su sljedeći: - građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene - dimenzije građevne čestice građevine infrastrukturnog sustava prilagođava se veličini građevine - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od linije regulacije pojedinog uličnog koridora je je najmanje 5,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od ostalih međa čestice je najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od međa čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 5.2.1. Javna vodoopskrba, javna odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba i drugi energetski izvori 5.2.1.1. Javna vodoopskrba

Članak 88.

Članak 88.
(1) U području obuhvata UPU predviđa se izvedba javne vodoopskrbne mreže u trasama prema kartografskom prikazu i sa spojem na postojeću mrežu javne vodoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) Napajanjem iz mreže javne vodoopskrbe potrebno je predvidjeti i sustav za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.5. »Zaštita od požara«, ove Odluke.
Članak 89.
(1) Priključenje građevnih čestica u obuhvatu UPU predviđa se neposredno na prikladno smješteni opskrbni vodovod.
(2) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici.
(3) Posebne uvjete za priključenje i smještaj vodomjera unutar pojedinačne građevne čestice utvrđuje nadležni javni isporučitelj vodnih usluga. 5.2.1.2. Javna odvodnja

Članak 90.

Članak 90.
(1) Područje obuhvata UPU se ne nalazi unutar zona zaštite izvorišta. Stranica 562 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022.
(2) U području obuhvata UPU predviđa se izvedba javne mreže odvodnje u trasama prema kartografskom prikazu i sa spojem na postojeću mrežu javne odvodnje u kontaktnim ulicama.
(3) Odabir mješovitog ili razdjelnog sustava ovisi od tehničkih uvjeta proširenja postojećeg sustava javne odvodnje koje utvrđuje javni isporučitelj vodnih usluga.
(4) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(5) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(6) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima posebnog propisa za granične vrijednosti emisije otpadnih voda za pojedini sustav.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Priključke građevina na sustav javne odvodnje otpadnih voda treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici, a posebne uvjete za priključenje utvrđuje nadležno javnopravno tijelo.
(2) Do dovršetka funkcionalnog sustava javne odvodnje otpadnih voda u planiranim ulicama nije moguće izdavati dozvole za uporabu građevina unutar obuhvata UPU.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, građevne čestice koje graniče s Ulicom I.G. Kovačića i građevne čestice koje su manje od 25,0 m udaljene od Ulice Marije Zidarić mogu se priključiti na funkcionalne sustave javne odvodnje otpadnih voda u navedenim ulicama.

Članak 92.

Članak 92.
(1) Oborinske vode s javnih prometnih površina predviđaju se ispuštati se u javni sustav oborinske odvodnje.
(2) Postojećem otvorenom kanalu Trnek predviđa se izmijeniti trasa, radi osiguranja površine za izvedbu osnovne škole, ali se njegova funkcija zadržava.
(3) Sabirni zatvoreni cjevovod za oborinsku odvodnju predviđen u trasama pješačkih staza i južnim rubnim dijelovima ulica UK3, UK4 i UK5, predviđa se s ispustom u kanal Trnek.
(4) Unutar zemljišne čestice kanala, te ukoliko je nužno i na javnim zelenim površinama uz kanal moguće je izvesti tehničke zahvate za poboljšanje kakvoće vode u kanalu.
(5) Oborinski kanali unutar koridora planiranih prometnica mogu se izvesti samo kao zacjevljeni.
(6) Oborinske vode s pojedinih građevnih čestica koje nisu prometne namjene potrebno je zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležno javnopravno tijelo - Hrvatske vode i uz suglasnost istog.

Članak 93.

Članak 93.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina građevina mogu se na zelene površine na vlastitoj čestici upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina građevnih čestica se mogu ispuštati na zelene površine na vlastitoj čestici ili u podzemlje preko upojnih bunara, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti. 5.2.1.3. Plinoopskrba

Članak 94.

Članak 94.
(1) Unutar područja obuhvata predviđa se trasa opskrbne plinske mreže sa spojem postojeću mrežu javne plinoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) Mreža plinoopskrbe se preporuča smjestiti ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
Članak 95.
(1) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (»Narodne novine«, broj 50/18, 88/19, 36/20).
(2) Plinske redukcijske stanice, ukoliko će biti potrebno, mogu se smještati na vlastitim građevnim česticama korisnika ili na vlastitim česticama formiranim prema članku 87.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Gradnja priključaka na plinski distribucijski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, odnosno jedne od građevina unutar arhitektonskog kompleksa ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 97.
(1) Toplovodni sustav unutar obuhvata UPU nije planiran, međutim u slučaju potrebe toplovodi i drugi Broj 7/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 563 produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se smještati unutar koridora ulica, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.2.1.5. Elektroopskrba

Članak 98.

Članak 98.
(1) Unutar obuhvata UPU rezervira se jedna površina za izvedbu nove transformatorske stanice /oznaka IS1/.
(2) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama formiranim prema uvjetima iz članka 87.
Članak 99.
(1) Unutar područja obuhvata UPU predviđaju se trase mreža elektroopskrbe, prema kartografskom prikazu.
(2) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predviđa se izvesti podzemno, s vezom na postojeće i nove trafostanice unutar područja obuhvat UPU i u neposrednoj blizini područja obuhvata, radi čega se u koridorima ulica rezervira prostor za polaganje vodova.
(3) Predviđa se vođenje i podzemne niskonaponske mreže unutar uličnih koridora, kolnog prilaza i eventualno unutar pješačkih staza izvan uličnih koridora.
(4) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima.

Članak 100.

Članak 100.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili srednjenaponskim vodom na transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe pojedinačnih korisnika i/ili javne rasvjete.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Tipski priključni elektroormar može se smjestiti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.2.1.6. Energija iz obnovljivih izvora
Članak 102.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora i kogeneracije i to prvenstveno energija sunca i sustavi korištenja temperature zemlje.
(2) Posebni uvjet za smještaj sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se navedeno predviđa, zadrži ovom Odlukom minimalno propisani udio vlastite površine u prirodnom terenu, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Sunčeve prijemnike (fotonaponski ili toplinski paneli) za proizvodnju električne i toplinske energije moguće je predvidjeti: - na krovu građevina - u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično. 5.2.2. Javna rasvjeta

Članak 103.

Članak 103.
(1) Mreža vodova javne rasvjete predviđa se izvesti jednostrano unutar uličnih koridora kao podzemna.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Kod odabira rasvjetnih tijela potrebno je voditi računa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. 5.2.3. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture
Članak 104.
(1) Unutar područja UPU, u uličnim koridorima su predviđene trase elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) za izvedbu vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture
(2) Elektronička kabelska kanalizacija treba biti dimenzionirana za istovremeno vođenje vodova više operatera elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Članak 105.

Članak 105.
(1) Zasebne građevne čestice za potrebe EKI formiraju se prema članku 87.
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na EK kanalizaciju smještaju podzemno unutar u uličnog koridora, ne smiju onemogućiti smještaj i prolaz vodovima ostale planom predviđene komunalne infrastrukture.
Članak 106.
(1) Kućne priključke na elektronički komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti suklad- Stranica 564 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2022. no posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Unutar područja obuhvata UPU, nije dozvoljeno smještati samostojeće antenske stupove za postavu elektroničke komunikacijske infrastrukture za bežični prijenos informacija, te pripadajuću poveznu opremu.
(2) Smještaj samostojećih antenskih stupova za EKI potrebno je usmjeravati izvan građevinskih područja naselja ili unutar gospodarskih, proizvodnih zona.
(3) Unutar područja obuhvata UPU je bazne stanice elektroničke komunikacijske infrastrukture na tipskim antenskim prihvatima moguće smještati na ravne krovove zgrada s visinom (vijenca) 10,0 m i višim. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Ostali akti u ovom izdanju (23)