Plan djelovanja Grada Čakovca u području prirodnih nepogoda za 2022.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 8. Mjere i postupci u slučaju mraza R.BR. MJERE I POSTUPCI 1. Izvještavanje gradonačelnice Grada Čakovca i predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva 2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada popisa šteta sukladno Zakonu Broj 6/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 755 R.BR. MJERE I POSTUPCI 3. Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima su se dogodile najveće materijalne štete 4. Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete te dostavljanje izvješća o učinjenom. 5.2. NOSITELJI MJERA Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine«, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21): - Stožer civilne zaštite Grada Čakovca, - Vatrogasna zajednica Grada Čakovca, - Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, - HGSS - Stanica Čakovec, - postrojba civilne zaštite opće namjene, - pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, - povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, - koordinatori na lokaciji, - udruge. Pored operativnih snaga sustava civilne zaštite kao nositelji određenih mjera u pojedinim ugrozama pojavit će se i:

- Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, - Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, - Dom zdravlja Međimurske županije, - Veterinarska stanica Bioinstitut d.o.o. - Hrvatske vode, VGO za Muru i Gornju Dravu, VGI Čakovec, - MUP, Policijska postaja Čakovec, - Centar za socijalnu skrb Čakovec, - HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Čakovec, - Međimurske vode d.o.o., - Međimurje plin d.o.o., - Županijska uprava za ceste Međimurske županije, - Hrvatske šume - Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec, - Poljoprivredna savjetodavna služba Čakovec. Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Grad Čakovec odgovoran je za osnivanje, razvoj, financiranje i opremanje sustava civilne zaštite na području Grada. U Proračunu Grada Čakovca osiguravaju su financijska sredstva koja omogućavaju ravnomjerni razvoj sustava civilne zaštite.

Grad Čakovec izradio je Plan djelovanja civilne zaštite (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 3/18). Plan je operativni dokument namijenjen potrebama djelovanja Stožera civilne zaštite Grada Čakovca kao stručnog, operativnog i koordinativnog tijela za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama. Stranica 756 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2021. 7. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi elementarnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: - provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda, - provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. 7.1. NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELO- MIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku. Gradsko povjerenstvo konačne procjene štete dostavlja Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i nadležnim ministarstvima u roku od pedeset (50) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode preko Registra šteta. Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda provjerava i obrađuje podatke o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačno potvrđene štete na imovini oštećenika.

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 7.1.1. Izvori sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: - Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, - Fondova Europske unije, i - Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU. Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i namjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Grada Čakovca. Gradonačelnica Grada Čakovca te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: - štete na imovini koja je osigurana, - štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine, - neizravne štete, - štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog Broj 6/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 757 tijela (iznimno, sredstva se mogu dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave), - štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, - štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama Zakona, - štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine (iznimno, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom, o čemu odlučuje Gradsko povjerenstvo na prijedlog gradonačelnica Grada Čakovca).

Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 7.1.2. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Gradsko povjerenstvo podnosi Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske preko Registra šteta i pisanim putem. Oblik i način unosa podataka u Registar šteta propisan je Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda (»Narodne novine«, broj 65/19). 7.2. NAČIN DODJELE I RASPODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini za podmirenje troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za podmirenje drugih troškova saniranja šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori namijenjeni sprječavanju daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečistiti prirodni okoliš. Žurna pomoć dodjeljuje se i oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici, a koji su pretrpjeli štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske dodjeljuje se na temelju odluke o dodjeli žurne pomoći, na prijedlog Državnog, županijskog i općinskog/gradskog povjerenstva. Grad Čakovec može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava proračuna. Sukladno članku 56. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, broj 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Nadalje, člankom 57. tog zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje gradonačelnica Grada Čakovca. Prijedlog dodjele žurne pomoći Gradskom vijeću Grada Čakovca upućuje gradonačelnica Grada Čakovca. Gradsko vijeće donosi Odluku o dodjeli žurne pomoći kojom se određuje: - vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći, - kriteriji, način raspodjele i namjena žurne pomoći, - drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. Stranica 758 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2021. Žurna se pomoć u pravilu dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku redovne dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

8. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODNE NEPOGODE Međuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) definira klimatsku promjenu kao »svaku promjenu u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti«. Definicija klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao: »promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, pored prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja«. IPCC definira prilagodnu klimatskim promjenama prilagodbu kao »prilagodbu u prirodnim ili ljudskim sustavima kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove učinke koji ublažavaju štetu ili iskorištavaju korisne mogućnosti«. Prilagodba se također može shvatiti kao učenje kako živjeti s posljedicama klimatskih promjena. Prilagodbu na klimatske promjene možemo sagledati i kao prilagodbu na prirodnu varijabilnost/promjenjivost tj. pojavu ekstrema neovisno o tome povećava li se njihova frekvencija, trajanje ili prostorni obuhvat. Klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji današnjem društvu. Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Zbog navedenih razloga je Hrvatski Sabor 7. travnja 2020.

godine usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (»Narodne novine«, broj 46/20), čija uloga je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost i smanjili nepotrebni troškovi sanacija od posljedica. U Strategiji je navedeno da osim na nacionalnoj razini, problematici prilagodbe klimatskim promjenama treba na jednako ozbiljan način pristupiti na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini prije svega jer je u mnogim aspektima prilagodba klimatskim promjenama pitanje od lokalnog značaja te se dionici na tim razinama smatraju ključnima u poduzimanju mjera prilagodbe. Tu spadaju djelatnosti koje, u manjoj ili većoj mjeri, imaju dodirnih točaka s aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama: uređenje naselja i stanovanja, komunalno gospodarstvo, prostorno i urbanističko planiranje, zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita. Za što učinkovitije djelovanje JLP(R)S-a prema prilagodbi klimatskim promjenama, potrebno je značajno jačati njihove kompetencije i kapacitete. Kako na strateškoj razini (izrada regionalnih razvojnih i prostornih planova koji će uključivati komponentu prilagodbe klimatskih promjenama), tako i na tehničkoj razini obukom službenika i stručnjaka u pojedinim područjima prilagodbe klimatskim promjenama. Strategija se temelji se na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano 8 ključnih sektora (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) i 2 međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). U Strategiji je prikazan utjecaj i izazovi prilagodbe klimatskim promjena te mjere i aktivnosti kao mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti. Mjere su grupirane prema hitnosti i značaju provedbe u 3 temeljne kategorije:

1. mjere vrlo visoke važnosti provedbe, 2. mjere visoke važnosti provedbe 3. mjere srednje važnosti provedbe. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 13/21) kao dugoročni akt strateškog planiranja koji definira nacionalnu politiku regionalnog razvoja usvojena je na sjednici Hrvatskog sabora 5. veljače 2021. godine. Nacionalna razvojna strategija kao hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske. Ostali akti strateškog planiranja (između ostalog razvojni planovi) ne mogu biti u suprotnosti sa Nacionalnom razvojnom strategijom. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji, Ujedinjeni narodi procjenjuju da će klimatske promjene do 2030. godine uzrokovati pad gospodarske produktivnosti koji će koštati do 2.000 milijarde dolara godišnje, dok Međunarodna organizacija rada predviđa da će globalno zatopljenje samo u ovom desetljeću uništiti preko 80 milijuna radnih mjesta. Usto procjenjuje se da bi, bez hitne akcije, klimatske promjene mogle Broj 6/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 759 do 2030. godine siromaštvu izložiti dodatnih 100 milijuna ljudi u svijetu. Svi ti izazovi povezani s okolišem i globalnim zatopljenjem, u središte pozornosti postavljaju način korištenja prirodnih resursa radi osiguranja dovoljne količine zdrave hrane, vode i »čiste« energije jer klimatske promjene već imaju stvarne i mjerljive učinke na ljudsko zdravlje. Ti će se učinci povećavati, a najviše će biti pogođeni siromašni i osjetljive skupine.

Za Republiku Hrvatsku će to ponajprije značiti smanjenje bioraznolikosti, više ekstremnih vremenskih prilika, poplava, suša i požara te zabrinjavajući nastavak porasta razine mora, što su izazovi koji zahtijevaju ambiciozni zajednički i globalni odgovor na tragu Europskog zelenog plana Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 (umjereni scenarij rasta koncentracije stakleničkih plinova) u odnosu na razdoblje 1971. - 2000. prikazane su u nastavnoj tablici: Tablica 9. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. - 2000. Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na Klimatski parametar razdoblje 1971. - 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. - 2040. 2041. - 2070. Srednja godišnja količina: daljnji Srednja godišnja količina: malo smanjetrend smanjenja (do 5%) u gotovo nje (osim manji porast u SZ Hrvatskoj) cijeloj Hrvatske osim u SZ dijelovima Sezone: različit predznak; zima i proljeće u većem dijelu Hrvatske manji Sezone: smanjenje u svim sezonama porast + 5 - 10%, a ljeto i jesen sma- (do 10% gorje i S Dalmacija) osim OBORINE njenje (najviše - 5 - 10% u J Lici i S zimi (povećanje 5 - 10% S Hrvatska) Dalmaciji) Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo Broj sušnih razdoblja bi se povećao povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao Smanjenje (najveće u Gorskom kotaru, Daljnje smanjenje (naročito planin- SNJEŽNI POKROV do 50%) ski krajevi)

Nema većih promjena u većini kraje- Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvat- POVRŠINSKO OTJECANJE va; no u gorskim predjelima i zaleđu skoj (osobito u proljeće) Dalmacije smanjenje do 10% Srednja: porast 1,5 - 2,2 °C (sve Srednja: porast 1 - 1,4 °C (sve sezone, sezone, cijela Hrvatska - naročito cijela Hrvatska) kontinent) Maksimalna: porast u svim sezonama Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto TEMPERATURA ZRAKA 1 - 1,5 °C (do 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast na kon- Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 tinentu zimi 2,1 - 2,4 °C; a 1,8 - 2 - 1,4 °C °C primorski krajevi 6 do 8 dana više od referentnog raz- Vrućina (broj dana Do 12 dana više od referentnog doblja (referentno razdoblje: 15 - 25 s Tmax > +30 °C) razdoblja E K S T R E - dana godišnje) MNI VRE- Hladnoća (broj dana Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C Daljnje smanjenje broja dana s Tmin M E N S K I s Tmin < -10 °C) i porast Tmin vrijednosti (1,2 - 1,4 °C) < -10 °C UVJETI Tople noći (broj dana s Tmin ≥ +20 U porastu U porastu °C) Zima i proljeće bez promjene, no ljeti Zima i proljeće uglavnom bez pro- Sr. brzina na 10 m i osobito u jesen na Jadranu porast do mjene, no trend jačanja ljeti i u jesen 20 - 25% na Jadranu. VJETAR Na godišnjoj razini: bez promjene (naj- Po sezonama: smanjenje u svim sezoveće vrijednosti na otocima J Dalmacije) Max. brzina na 10 m nama osim ljeti. Najveće smanjenje Po sezonama: smanjenje zimi na J zimi na J Jadranu Jadranu i zaleđu Stranica 760 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2021.

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na Klimatski parametar razdoblje 1971. - 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. - 2040. 2041. - 2070. Povećanje do 10% za veći dio Hr- Povećanje u proljeće i ljeti 5 - 10% EVAPOTRANSPIRACIJA vatske, pa do 15% na obali i zaleđu (vanjski otoci i Z Istra > 10%) te do 20% na vanjskim otocima. Porast cijele godine (najviše ljeti na Porast cijele godine (najviše ljeti VLAŽNOST ZRAKA Jadranu) na Jadranu) Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše VLAŽNOST TLA Smanjenje u sjevernoj Hrvatskoj ljeto i u jesen). Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, Povećanje u svim sezonama osim SUNČEVO ZRAČENJE (TOK u proljeće porast u sjevernoj Hrvatskoj, zimi (najveći porast u gorskoj i ULAZNE SUNČANE ENERGIJE) a smanjenje u zapadnoj Hrvatskoj; zimi središnjoj Hrvatskoj) smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. 2081. - 2100. 2046. - 2065. 32 - 65 cm (procjena prosječnih SREDNJA RAZINA MORA 19 - 33 cm (IPCC AR5) srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora) Izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je najviše izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora. Sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, fizičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije i sl.

Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode prikazan je u nastavnoj tablici: Tablica 10. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA POTRES Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. S obzirom na specifičnost prirodne nepogode klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode. OLUJNI I ORKANSKI VJETAR U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. Olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. Očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja. POŽAR Prema Strategiji, klimatske promjene će na ovu prirodnu nepogodu utjecati u dugoročnom razdoblju. Rizik od šumskih požara prema projekcijama biti će veći za područje cijele Republike Hrvatske, što će proizvesti veće štete na šumskim ekosustavima, smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata, smanjenje populacije šumskih vrsta i gubitka općekorisnih funkcija šuma. Požari otvorenog tipa imati će utjecaj i na prostorno planiranje i uređenje. POPLAVA U sljedećim razdobljima očekuje se ranjivost u segmentu poljoprivrede (poplave mogu smanjiti ili posve uništiti prinose), energetike (mogu dovesti do oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture) i izgrađenog okoliša (poplave u naseljima kao posljedice veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborine u kratkom razdoblju).

Broj 6/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 761 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA TUČA Poljoprivreda je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja - temperatura, oborine i vremenski uvjeti utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost. MRAZ Klimatske promjene postale su veliki problem današnjice te se njihov utjecaj uočava u poljoprivrednoj proizvodnji, a isto tako i u voćarstvu. Javljaju se mnogi problemi vezani za mirovanje voćnih vrsta, prijevremenu cvatnju, pojavu raznih nepogoda (mraza, suše, poplava) i brojnih drugih stresnih čimbenika koji štetno djeluju na voćne vrste. U Republici Hrvatskoj prevladava umjerena klima te se posljednjih godina povećava srednja godišnja temperatura, zime postaju sve blaže, a u vegetaciji se javljaju mrazovi i ekstremne suše. Zadatak voćara je ublažiti negativno djelovanje klimatskih promjena na proizvodnju voća te prilagoditi tehnologiju uzgoja i sortiment voćne vrste s obzirom na klimu određenog područja.

IZVANREDNO VELIKA VISINA SNIJEGA Jače smanjenje snježnog pokrova u budućoj klimi očekuje se u onim predjelima koji imaju najveće snježne pokrove (Gorski kotar i ostali planinski krajevi). TOPLINSKI VAL I SUŠA Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Ljeti se očekuje porast broja vrućih dana što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o klimatskim promjenama, Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, Zagreb 2017. godina, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 9. ZAKLJUČAK Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Grada Čakovca, prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću.

U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Grada Čakovca, Gradskog povjerenstva, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika Grada Čakovca, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice. Ovaj Plan objavljuje se u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 021-05/21-01/116 URBROJ: 2109/2-01-21-07 Čakovec, 8. prosinca 2021. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Darko Zver, mag. cin. Stranica 762 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 6/2021.