Arhiva › 2007. › SGGČ 10

SGGČGrad Čakovec · KLASA 350-01/06-01/86

Detaljni plana uređenja područja “Brezje” u Mihovljanu 3. Zaključak o obavljenoj reviziji u Gradu Čakovcu za 4. Odluka o stipendiranju studenata

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 9

Članak 43.

Članak 43.
(57) Na liniji regulacije građevnih čestica mješovite namjene - stambene i/ili poslovne /oznake M1 i M2/, mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. Visina ulične ograde uz ulična raskrižja, ukoliko se izvodi kao živica ne smije biti veća od 80,0 cm. Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 1,8 m. Zelene površine se ne predviđaju ograđivati. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 44.

Članak 44.
(58) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3. - Plan prometa.
Članak 45.
(59) Za planirane ulice UK1 do UK6 određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnih koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture. Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu stranu prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.

Članak 46.

Članak 46.
(60) Ulični koridor UK6 predviđen je kao spoj dvaju odvojenih ulica na različitim briježnim platoima naselja Mihovljan.
(61) UK6 predviđa se premoštenje potoka, radi čega je potrebno izvesti most.
(62) Radi ambijentalnih osobina šume i potoka, preporuča se da se most izvede kao drveni.
Članak 47.
(63) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.2 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m. Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. Broj 10 Strana 202 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«

Članak 48.

Članak 48.
(64) Pješačke površine izvan uličnih koridora /oznake PP s dodatnom numeričkom oznakom/ predviđaju se izvesti kao asfaltirane, opločene opločnicima, izvedene u sipini ili kao zatravljene staze.
(65) Ukoliko staze istovremeno služe kao poljski putovi za pristup šumama ili obradivom tlu prefertira ih se održavati kao poljske putove – valjanim šljunkom ili kao nabijene zatravljene staze.
Članak 49.
(66) Na parkiralištima prostora javnih namjena je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 50.

Članak 50.
(67) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.1.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 51.
(68) Planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 52.

Članak 52.
(69) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog cjevovoda u koridorima ulica i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Mihovljan, koja je izvedena u koridoru postojećih ulica u kontaktnom stambenom području. Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu. Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.

Članak 53.

Članak 53.
(70) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu za zaštitu od požara i odrediti lokacije hidranata, prema posebnom propisu. Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. Na zelenim površinama, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih voda za navedene potrebe. Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.

Članak 54.

Članak 54.
(71) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja „Brezje“ u Mihovljanu je predviđen kao razdjelni sustav, te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode i odvojena zatvorena, odnosno eventualno dijelom otvorena kanalizacija, za oborinsku odvodnju. Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih površina, te dijelom preko zelenih površina. Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen Broj 10 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 203 na izvedeni sustav zbrinjavanja otpadnih voda Čakovca.

Članak 55.

Članak 55.
(72) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje za područje, otpadne sanitarno – fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mora se riješiti upuštanjem u septičke taložnice zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: − 3,0 m od linije regulacije, − 1,0 m od susjedne međe, − 3,0 m od susjedne građevine i − 1,0 m od vlastite građevine. Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 56.

Članak 56.
(73) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora potrebno je upuštati u zatvoreni kanal oborinske odvodnje naselja, odnosno na zelene površine unutar vlastitih čestica.
(74) Kanali oborinske odvodnje, u prvoj fazi, odnosno u dijelovima područja mogu biti i otvoreni, ali se navedeno ne preporuča.
(75) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.
(76) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.

Članak 57.

Članak 57.
(77) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno – fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje.
Članak 58.
(78) Radi opskrbe područja plinom predviđa se izvesti srednjetlačni vod plinovoda od DRS kod društvenog doma u Mihovljanu, te se predviđa izvedba redukcijske stanice na površini čestice dječjeg igrališta /oznaka Z3/.
(79) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli: vrsta gradnje minimalni razmak od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenoh građevina, trafostanica i visokih 4,00 stabala od javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od 6,00 skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 59.

Članak 59.
(80) Niskotlačna mreža opskrbe plinom za naselja predviđa se izvesti unutar uličnih koridora sukladno kartografskom prikazu.
(81) Vodove niskotlačne plinske mreže potrebno je spojiti s postojećim vodovima plinoopskrbe izvededenim u kontaktnom stambenom području. Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Materijal voda treba definirati kao PE HD. Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: minimalni razmaci križanje /m/ paralelno vođenje /m/ plinovodi 0,20 0,60 međusobno plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i 0,20 0,30 kanala

Članak 60.

Članak 60.
(82) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br 3 – Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje Broj 10 Strana 204 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« predviđaju se kao pojedinačni. Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. 3.1.1 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 61.

Članak 61.
(83) Područjem obuhvata prolazi zračni visokonaponski dalekovod - DV 110 kV HE, čija trasa je prikazana kartografskim prikazima. Zaštitni koridor 110 kV dalekovoda utvrđuje se sa 12,0 m obostrano od osi dalekovoda, odnosno ukupno 24,0 m. Unutar zaštitnog koridora nije dozvoljeno graditi nadzemne građevine, a postava ograda čestica čiji dijelovi se nalaze unutar zaštitnog koridora ograničava se na živicu visine do 0,80 m. Unutar zaštitnog koridora, moguća je gradnja pješačkih staza u razini zemlje ili gradnja podzemnih, komunalnih uređaja i prijenosnih elemenata, isključivo prema posebnim uvjetima građenja kojima se određuje udaljenost pasivnih (konstruktivnih) i aktivnih dijelova (pod naponom), a koji se od nadležnog elektroprivrednog poduzeća trebaju ishoditi u slučaju planiranja takve gradnje.

Članak 62.

Članak 62.
(84) Izgradnja transformatorske stanice predviđena je na vlastitoj građevnoj čestici prema grafičkom prikazu. Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom s postojećim trafostanicama u naselju, prema kartografskom prikazu 2.3.
Članak 63.
(85) Planirane niskonaponske mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.– “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(86) Opskrbu el. energijom treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, locirano jednostrano ili obostrano u ulici, a potrebno ju je izvesti kao produžetak postojeće nn mreže unutar područja obuhvata, odnosno kao novu , spajanjem na planiranu trafostanicu unutar područja obuhvata.

Članak 64.

Članak 64.
(87) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna, locirana jednostrano unutar ulice.
(88) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 65.

Članak 65.
(89) Niskonaponske priključke građevina izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(90) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod.
(91) Za poslovne građevine moguće je predvidjeti način priključenja građevina vlastitim nn priključkom podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice, a polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3.1.1 Telekomunikacijska mreža

Članak 66.

Članak 66.
(92) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 – “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(93) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 67.
(94) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku Broj 10 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 205 kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica, sukladno kartografskom prikazu.

Članak 68.

Članak 68.
(95) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 69.
(96) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 70.

Članak 70.
(97) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. Javna zelena površina dječjeg igrališta /oznaka Z3/ uređuje se sukladno članku 11. ove Odluke. Zelene površine pokosa terena potrebno je održavati pod visokim raslinjem.

Članak 71.

Članak 71.
(98) Površine šuma zadržavaju se u istoj funkciji, a radi pristupa do njih, predviđeno je formiranje pristupnih putova uz stražnje međe građevnih čestica.
Članak 72.
(99) Inundacijski pojas potoka u postupku je utvrđivanja, a na kartografskim prikazima unijet je prijedlog pojasa.
(100) Radi meandriranja potoka, utvrđeno stanje vodenog toka potoka razlikuje se od gruntovno i katastarski evidentiranog, stoga se ovim planom se predviđa proširenje čestice potoka na način da se unutra područja obuhvata DPU-a podudara s predloženim inundacijskim pojasom.
(101) Uređenje potoka predviđa se zadržavanjem prirodnog toka, pri čemu se zadržava njegova osobina meandriranja.
(102) Preko potoka predviđa se izvesti cestovni most koji se preporuča predvidjeti kao drveni. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 73.

Članak 73.
(103) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje građevina.
(104) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2. – 2.5.
Članak 74.
(105) Za gradnju osnovnih građevina određeni su slijedeći načini gradnje: − samostojeća gradnja /oznaka SS/ − dvojna gradnja /D/ Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. Dvojna gradnja definirana je obvezom gradnje na bočnoj međi, pri čemu se zid na toj međi izvodi kao protupožarni.

Članak 75.

Članak 75.
(106) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: − sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, − dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i − sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. Vatrogasni koridor određuje se sa h/2 više građevine, ali ne može biti uži od 4,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka: − udaljenost građevina na istoj čestici može Broj 10 Strana 206 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili − građevina može biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 75.

Obveza izgradnje unutarnje i vanjske hidrantske mreže za gašenje požara utvrđuje se sukladno člancima 3. i 4. Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Članak 76.
(107) Kod projektiranja građevina gdje se predviđa skupljanje većeg broja ljudi, bez obzira na djelatnost, potrebno je izlazne putove projektirati u skladu s američkom normom NFPA 101, od 2000. godine.
(108) Za eventualnu planiranu gradnju građevina druge skupine, tj. zahtjevnijih građevina, potrebno je izraditi Elaborat zaštite od požara, sukladno važećem Zakonu o zaštiti od požara.
(109) Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima ovisno o vrsti djelatnosti, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.

Članak 77.

Članak 77.
(110) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(111) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 78.
(112) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 79.
(113) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 7 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 80.

Članak 80.
(114) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih - sanitarno-fekalnih i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(115) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(116) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 81.

Članak 81.
(117) Zaštitu zraka potrebno je provoditi prema posebnim propisima.
(118) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak).
Članak 82.
(119) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(120) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(121) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Ostali akti u ovom izdanju (3)