Arhiva › 2026. › SGMŽ 11

SGMŽOpćina Belica · 27. svibnja 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-3-03-26-114

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Belica

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 84

Članak 89.

Članak 89.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe s hidrostanicama, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(4) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 90.

Članak 90.
(1) u slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 85 je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda

Članak 91.

Članak 91.
(1) upodručju obuhvataplana planiran je sustav navodnjavanja Belica, kao građevina regionalnog značaja.
(2) Cjevovodi, kanali i drugi elementi sustava navodnjavanja utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od regionalnog značaja za čiju gradnju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 92.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(3) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(6) nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni, osim izuzetno ukoliko to dozvoli javnopravno tijelo nadležno za sustav javne odvodnje otpadnih voda.

Članak 92.

(7) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
Članak 93.
(1) u obuhvatu plana nema izvedenog sustava javne odvodnje otpadnih voda.
(2) Za područje obuhvata plana predviđen je razdjelni sustav javne odvodnje, kao dio regionalnog sustava–Aglomeracija podturen, s vezom na uređaj za pročišćavanje upOV podturen planiranog kapaciteta 17.600 ES.
(3) Svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(4) područje obuhvata plana je vodonosno područje, te se svi elementi koji čine dio sustava javne odvodnje trebaju predvidjeti na način da se sustavu osigura nepropusnost.
(5) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.

Članak 94.

Članak 94.
(1) na površinama u obuhvatu plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 95.

Članak 95.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti Stranica 86 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.

Članak 96.

Članak 96.
(1) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2.4.3. uređenje vodotoka i voda

Članak 97.

Članak 97.
(1) unutar obuhvata plana nema voda I. reda.
(2) Elementi sustava zaštite od otvorenih vodotoka regionalnog značaja utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi.

Članak 98.

Članak 98.
(1) uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. Melioracijska odvodnja

Članak 99.

Članak 99.
(1) Melioracijska odvodnja osigurana je za dio poljoprivrednih površina u obuhvatu plana, kao kanalski sustav regionalnog značaja, te se zahvati na daljnjoj izgradnji i rekonstrukciji postojećeg sustava melioracijske odvodnje provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(2) površine kanala melioracijske odvodnje prikazane su okvirno, prema podacima Katastra, a unutar utvrđenih površine nisu dozvoljeni zahvati kojima bi se izmijenila osnovna namjena sustava melioracijske odvodnje. 3. pOSEBnE MJERE 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 100.

Članak 100.
(1) Dio površine obuhvata plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura–Drava -Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te se prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 101.

Članak 101.
(1) u obuhvatu plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
Članak 102.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 87 kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 102.

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 3.1.2. Kulturna baština

Članak 103.

Članak 103.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata plana status zaštite odnosi se na: - Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, Z-1108 - pil sv. Trojstva, Z-1107
(2) u postupku valorizacije za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske su: - Arheološko nalazište “pavlinski gaj”, kasno brončano doba i kultura polja sa žarama - Arheološko nalazište Gradišće, srednjovjekovno gradište kružnog oblika - Arheološko nalazište “Stara ciglana”, kasno brončano doba.
(3) postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(4) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra i površina u postupku valorizacije, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

Članak 103.

(5) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(6) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(7) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena. Stranica 88 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
(8) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturne baštine potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(9) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 104.

Članak 104.
(1) unutar obuhvata plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklopovi/građevine/obilježja: 1. kapelica Majke Božje od sedam žalosti iz 1872., Belica 2. kapelica Srca Isusova iz 1942., Belica (na Štuku) 3. poklonac sv. Florijana iz 1811., Belica 4. poklonac sv. Florijana sa zvonikom iz 1871., Gardinovec 5. poklonac sv. Roka i Antuna sa skulpturama iz 1810. Gardinovec 6. poklonac s raspelom, 1850., Gardinovec 7. pil “Bijeg u Egipat”, kasnobarokna plastika, druga pol.18. st., Belica 8. pil s likom Tužnog Krista u polju prema n.S.Rok, Belica 9. pil Tužnog Krista iz 1909., Gardinovec 10. kameno raspelo, prva pol. 20. st. sjeverno od naselja (Kramarišće), Belica 11. kameno raspelo iz 1929. (kod ind. zone), Belica 12. kameno raspelo iz 1939. uz cestu prema Gardinovcu, Belica 13. kameno raspelo na groblju, kraj 19. st., Belica 14. kameno raspelo (Jandroščak), Belica 15. kameno raspelo s reljefom sv. Obitelji, početak 20. st., u središtu naselja, Gardinovec 16. raspelo, prva polovica 20. st. (sjeverno od naselja), Gardinovec 17. raspelo iz 1903. izlaz prema Dekanovcu, Gardinovec 18. raspelo na groblju iz 1810. Gardinovec 19. raspelo uz cestu s likom Marije u podnožju, Gardinovec - civilni sklopovi/građevine/obilježja:

Članak 104.

20. gostiona–visoka prizemnica u ulici B.Radić 125, Belica 21. stambena kuća k.br. 58, s kipom Srca Isusova, Gardinovec 22. obnovljena stambena tradicijska prizemnica s gospodarskim sklopom k.br. 67, Gardinovec 23. visoka prizemnica s gospodarskim sklopom u dvorištu k.br. 156, Gardinovec 24. obnovljena stambena tradicijska prizemnica s gospodarskim sklopom k.br. 203, Gardinovec.
(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturne baštine.
(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu:

Članak 104.

- posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu. 3.1.3. Krajobraz

Članak 105.

Članak 105.
(1) Radi ambijentalnog značaja i radi očuvanja pejsažno oblikovanih površina, zabranjena je prenamjena parkova u Belici kraj škole i u Gardinovcu kraj društvenog doma.
Članak 106. 3.1.4. Ekološka mreža (natura 2000)
Članak 107.
(1) u obuhvatu plana nema površina ekološke mreže. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. Tlo 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 89
Članak 108.
(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,07 g, što odgovara potresu VI. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,15 g, što odgovara potresu VII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi.

Članak 109.

Članak 109.
(1) Trasa rasjeda prikazana je okvirno, prema podacima ppMž iz mjerila 1:25000, stvarnu trasu treba utvrditi odgovarajućim istraživanjem, a do toga pri izračunu konstrukcije građevina unutar građevinskog područja naselja potrebno je uzeti u obzir mogućnost utjecaja rasjeda na građevine. 3.2.2. Vode i more
Članak 110.
(1) Južni dio površine obuhvata plana je unutar zone vodonosnika, postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) područje obuhvata se ne nalazi unutar zona zaštite izvorišta vodocrpilišta.

Članak 111.

Članak 111.
(1) procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu Belica utvrđen je rizik porasta vodostaja kanala Bošćak.
(2) Zahvati na uređenju kanala regionalnog značaja radi obrane od plavljenja provode se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 3.2.3. područja posebnih ograničenja
Članak 112.
(1) površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas uzletno-sletne staze aerodroma Čakovec utvrđen je s 300,0 m širine (150,0 m obostrano od osi) područje je izdavanja posebnih uvjeta i suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela za civilno zrakoplovstvo, za sve zahvate unutar predmetnog zaštitnog pojasa.
(4) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za žC–15,0 m - za LC–10,0 m.
(5) površina koridora planirane javne ceste predstavlja područje zabrane gradnje do utvrđivanja projektiranog koridora odgovarajućim aktom kojim se građevna čestica buduće javne ceste precizno smješta u prostoru.
(6) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika:

Članak 112.

- zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda) - zona zabrane sadnje bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).
(7) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći 35 kV DV–30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(8) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo).

Članak 113.

Članak 113.
(1) područje ugroženo bukom od Kartodroma Belica prikazano je u grafičkom dijelu plana.
(2) Zaštita od buke kartodroma, za površine stambene namjene, provodi se tehničkim rješenjem unutar područja kartodroma i/ili unutar površine ugostiteljsko–turističke namjene na način da se na granici s površinom stambene namjene postigne odgovarajuća razina buke za stambenu namjenu prema posebnom propisu, odnosno prema odjeljku “Ostale odredbe”. 3.2.4. Zrak
Članak 114.
(1) unutar obuhvata plana nema povećane ugroze onečišćenja zraka. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja

Članak 115.

Članak 115.
(1) unutar područja obuhvata plana nalaze se površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika: - Epu Mihovljan - Ipu SZH-01
(2) površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prema sektorskom propisu ujedno su i područja istraživanja, odnosno eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) na području obuhvata plana dodatno je utvrđeno u ppMž: - istražni potencijal geotermalne vode Međimurje 4 - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje) - površine visoke istraženosti nalazišta šljunka.
(4) unutar obuhvata plana nema površina utvrđenih za istraživanje drugih mineralnih sirovina (kamena, ciglarske gline i drugo prema posebnom sektorskom propisu). Stranica 90 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
(5) površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda prikazane su u grafičkom dijelu plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

Članak 116.

Članak 116.
(1) površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u Općina d akTi OpćinskOg naČeLnika

Ostali akti u ovom izdanju (40)