Arhiva › 2025. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Mursko Središće · 19. prosinca 2025. · KLASA 024-01/25-01/133 · URBROJ 2109-11-05-25-1

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja “Zavrtje” u Murskom Središću

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 6286

Članak 37.

Članak 37.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) Unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6287 - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Unutar obuhvata Plana nema cestovnih prometnica državnog i regionalnog značaja, odnosno unutar obuhvata Plana nema javnih cesta kategoriziranih prema sektorskom propisu.
Članak 39.
(1) Sve planirane ceste i druge površine namijenjene cestovnom prometu unutar obuhvata Plana su lokalnog značaja.
(2) Sva priključenja planiranih cesta na postojeću cestovnu mrežu predviđena su na postojeće ceste lokalnog značaja.
(3) Širina planiranih uličnih koridora utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije najmanja širina koridora prometne površine iznosi: - 16,0 m za cestu za sabirnu cestu, pri čemu se takva cesta obavezno oblikuje za dvosmjerni promet - 12,0 m za ostalu cestu za dvosmjerni promet - 12,0 m za cestu za slijepu cestu za dvosmjerni promet, pri čemu se na slijepom završetku takve ceste obavezno oblikuje okretište.
(4) Najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(5) Unutar zemljišta ceste moguć je smještaj nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(6) Projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina, sve prema pojedinom pravilu provedbe.
(7) Ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.

Članak 39.

(8) Specifični dodatni uvjeti utvrđeni su u pripadajućem pravilu provedbe.
Članak 40.
(1) Ovim Planom je predviđeno uređenje kolno-pješačkih staza i pješačkih staza na vlastitoj građevnoj čestici, kao površina komunalne infrastrukture izvan uličnih koridora, koje ujedno služe i za kolni pristup servisnim i interventnim vozilima.
(2) Prometne površine izvan uličnih koridora, iako nisu planirane ovim Planom, mogu se formirati unutar površina drugih namjena, ukoliko je to omogućeno prema uvjetima odjeljka “Namjena prostora”, kao javne površine komunalne infrastrukture: - kolni prilazi i prolazi za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (interventna vozila, bicikl, mala elektrovozila i slično) - pješačke staze i druge površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, koje se mogu mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i slično.
(3) Širina planiranih prometnih površina izvan uličnih koridora utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije ili planiranja takve prometne površine ukoliko ona nije specifično određena ovim Planom, iznosi: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi i rješenja krajobraznog uređenja.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Mogućnost i način smještaja parkirališta unutar uličnih koridora utvrđena je pojedinim pravilom provedbe za ulične koridore.
(2) Sva nova parkirališta na zasebnim građevnim česticama ili građevnim česticama druge namjene (osim unutar uličnih koridora), potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(3) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno smještati parkirališta za teretna vozila, autobuse, velike radne i poljoprivredne strojeve i slično.

Članak 42.

Članak 42. 2.1.2. Željeznički promet
Članak 43.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.1.3. Pomorski promet
Članak 44.
(1) Nije primjenjivo, obuhvat Plana nalazi se unutar kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. 2.1.4. Promet unutarnjim vodama
Članak 45.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.1.5. Zračni promet
Članak 46.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. Stranica 6288 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

Članak 47.

Članak 47.
(1) Unutar obuhvata Plana planirana je trasa za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) koju je moguće povezati na postojeću EKI izvan obuhvata Plana.
(2) Unutar trase EKI preferira se izvedba podzemne elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) predviđene za smještaj distribucijskih vodova jednog ili više operatera.
(3) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se unutar obuhvata zona elektroničke komunikacijske infrastrukture, međutim, prostornim planom širega područja zabranjena je gradnja antenskih stupova i antenskih prihvata za pokretnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu unutar građevinskih područja s namjenama planiranim ovim Planom iz kog razloga ova gradnja unutar obuhvata Plana nije dozvoljena.
(2) Gradnju antenskih stupova za odašiljače pokretne elektroničke komunikacijske mreže treba usmjeriti u površine izvan građevinskog područja naselja, za što se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan regionalne razine.
(3) Antenske prihvate za odašiljače pokretne elektroničke komunikacijske mreže, potrebno je usmjeriti u dijelove naselja čija etažnost je veća od predviđene ovim Planom.
(4) Unutar obuhvata ovoga Plana, opremu za bežičnu EKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže. 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

Članak 49.

Članak 49.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika
Članak 50.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih niti su planirani cjevovodi i drugi elementi sustava za magistralni i međunarodni transport ugljikovodika. 2.3.1.2. Javna plinoopskrba
Članak 51.
(1) Distribucijski cjevovod javne plinoopskrbe u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću javnu mrežu opskrbe plinom izgrađene izvan obuhvata Plana.
(2) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne opskrbe plinom preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. 2.3.2. Elektroenergetika 2.3.2.1. Javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 52.

Članak 52.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih niti su planirane građevine i drugi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava. 2.3.2.2. Javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu
Članak 53.
(1) Postojeća distribucijska mreža javne elektroopskrbe izvedena izvan obuhvata Plana predviđa se proširiti na područje obuhvata Plana izvedbom: - srednjenaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih vodova u trasi predviđenoj Planom - dviju planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0,4 kV, za koje je predviđeno formiranje vlastitih građevnih čestica i koje je potrebno umrežiti unutar javnog elektroenergetskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Dodatne manje infrastrukturne građevine u elektroenergetskom sustavu (transformatorske stanice) mogu se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici prema uvjetima iz pripadajućeg pravila provedbe.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu obavezno je polagati podzemno.
(5) Vodove srednjenaponske mreže elektroopskrbe obavezno je polagati podzemno. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6289
(6) Vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča se polagati podzemno, a opcionalno kao zračnu elektroenergetsku mrežu.
(7) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti ista trasa.

Članak 53.

(8) Ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar uličnih koridora smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.
(9) Kabelske razvodne ormare (KRO) je unutar površina drugih namjena moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda

Članak 54.

Članak 54.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata Plana predviđa se kao proširenje regionalnog sustava javne vodoopskrbe, s napajanjem iz vodocrpilišta Nedelišće.
(2) Distribucijski cjevovod javne vodoopskrbe u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću javnu mrežu vodoopskrbe izgrađene izvan obuhvata Plana.
(3) Priključenje na funkcionalni sustav javne vodoopskrbe je obavezan za sve građevne čestice u obuhvatu Plana.
(4) Ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Unutar područja obuhvata Plana moguće je predvidjeti plitki vodozahvat za potrebe navodnjavanja javnih parkovnih i drugih javnih zelenih površina, sve prema posebnim sektorskim propisima, posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za podzemne vode. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 56.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Sustav javne odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana predviđa se kao proširenje regionalnog sustava javne odvodnje otpadnih voda (razdjelni sustav) - aglomeracija Mursko Središće s vezom na uređaj za pročišćavanje UPOV Mursko Središće kapaciteta do 12.000 ES.
(2) Cjevovod javne odvodnje otpadnih voda u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću mrežu cjevovoda javne odvodnje otpadnih voda izgrađene izvan obuhvata Plana, odosno s vezom na produžetak postojeće mreže javne odvodnje otpadnih voda koja se tek treba izvesti do granice obuhvata Plana.
(3) Djelatnosti čije obavljanje uzrokuje nastanak otpadnih tehnoloških voda unutar obuhvata Plana nisu dozvoljene, odnosno nije moguće graditi građevine za obavljanje takvih djelatnosti.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Zatvoreni cjevovod oborinske odvodnje unutar obuhvata Plana smješta se u trasi predviđenoj Planom, a potrebno ga je dimenzionirati za oborinsku odvodnju planiranih javnih prometnih površina, uz djelomično povećanje kapaciteta za nepredviđene situacije i spojiti na mrežu oborinske odvodnje izvan obuhvata Plana.
(2) Oborinske vode s drugih prometnih površina (površine koje nisu javne namjene), potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog javnopravnog tijela.
(3) U sustav javne oborinske odvodnje mogu se ispuštati: - oborinske vode s kolnih površina samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom - oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, te dodatno i kroz separator ulja i masti.
(4) Sve oborinske vode koje se ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje se prije ispuštanja moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(5) Nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana. 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 59.

Članak 59.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.4.4. melioracijska odvodnja
Članak 60.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. Stranica 6290 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 3. POSEbNE mJERE 3.1. Posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 61.
(1) Dio površine obuhvata Plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata Plana, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 62.

Članak 62.
(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
(2) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata Plana, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na zaštićene ugrožene vrste i staništa. 3.1.2. Kulturna baština

Članak 63.

Članak 63.
(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih kulturnih dobara, niti kulturne baštine zaštićene/evidentirane na lokalnoj razini.
(2) Unutar obuhvata Plana nema utvrđenih arheoloških lokaliteta / nalazišta.
(3) Preventivna mjera zaštite arheoloških lokaliteta i nalaza odnosi se na cijelo područje obuhvata Plana - ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 3.1.3. Krajobraz

Članak 64.

Članak 64.
(1) obuhvatu Plana nema krajobrazno značajnih površina. 3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)
Članak 65.
(1) Unutar obuhvata Plana ne nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže. 3.2. Posebna ograničenja 3.2.1. tlo
Članak 66.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata Plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,065 g, što odgovara potresu VI. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata Plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,150 g, što odgovara potresu VII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Kao površine obavezne provedbe geomehaničkog ispitivanja stabilnosti tla i mogućih drugih provjera stabilnosti tla određenih posebnim propisima, a sve za potrebe izrade projektne dokumentacije za građenje, utvrđuju se: - za gradnju predviđenu na površinama koje su prema karti međimurskih ugljenokopa evidentirane kao iskopana područja napuštenih ugljenokopa - za gradnju predviđenu na površinama nekadašnjeg eksploatacijskog polja ugljena Novi Dvori - brisanog iz evidencije eksploatacijakih polja Ministarstva gospodarstva - cijela površina obuhvata Plana. 3.2.2. vode i more

Članak 68.

Članak 68.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 3.2.3. Područja posebnih ograničenja
Članak 69.
(1) Najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - B-Z2 - Lday=55 dB(A), Levening=55 dB(A), Lnight=40 dB(A), Lden=56 dB(A) - B-Z3 - Lday=55 dB(A), Levening=55 dB(A), Lnight=45 dB(A), Lden=57 dB(A) - B-Z4 - Lday=65 dB(A), Levening=65 dB(A), Lnight=50 dB(A), Lden=66 dB(A). 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6291
(2) Na granicama pojedinih namjena površina potrebno je postići ocjensku razinu buke u vanjskom prostoru za površinu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(3) Najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. 3.2.4. Zrak

Članak 70.

Članak 70.
(1) U obuhvatu Plana nema planiranih sadržaja s potencijalnom ugrozom onečišćenja zraka. 3.3. Posebni načini korištenja 3.3.1. Područja posebnog načina korištenja
Članak 71.
(1) Južni dio područja obuhvata Plana zadire u površinu istražnog polja ugljikovodika IPU SZH-01.
(2) Površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prema sektorskom propisu ujedno su i područja istraživanja, odnosno eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) Na području obuhvata Plana PPMŽ utvrđuje: - istražni potencijal geotermalne vode “Mursko Središće” - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje).
(4) Prikazane površine u provedbi služi samo kao informativni podatak, ovaj Plan se ne primjenjuje. 3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Članak 72.

Članak 72.
(1) Cijelo područje obuhvata Plana nalazi se unutar površine nekadašnjeg ugljenokopa Novi Dvori, evidentiranog kao brisano eksploatacijsko polje ugljena, što se u grafičkom dijelu Plana daje kao informativni podatak.
(2) Zahvati sanacije ugljenokopa nisu predmet ovog Plana.
(3) U obuhvatu Plana nema drugih utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. POJmOvI
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano Stranica 6292 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025.

Članak 4.

– javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.) – zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine – smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola – prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom – odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu – hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) – turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima – adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

Članak 4.

– zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park – krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika – vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza – zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra – zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem – zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) – površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) – površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

Članak 4.

– manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama – prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa – cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja – cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja – cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine – cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom – staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila – željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom – željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

– luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima – privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6293 b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće – urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni – građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) – građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene – građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja – građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

Članak 4.

– građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom – infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade – etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja – nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje – podzemna etaža je podrum – podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena – kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja – uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane – potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima – galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Članak 4.

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže – tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ Stranica 6294 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari – balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine – lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom – terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini – krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih – krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe – istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici – slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena – poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

Članak 4.

– ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) – dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu – niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada – uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. Prostorni pokazatelji – koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže – građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade – visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine – ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela – kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° – konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

Ostali akti u ovom izdanju (106)