GLASNIK

Arhiva › 2025. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Dekanovec · 21. listopada 2025. · KLASA 024-01/25-01/05 · URBROJ 2109-20-02-25-8

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4186

Članak 77.

Članak 77.
(1) Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 1.3.1. članak 7. ovih odredbi.
(2) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,5 m i nagiba krovnih ploha do 45°osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4187 1.4.16. Formiranje građevne čestice

Članak 78.

Članak 78.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.
(2) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 1.4.17. Uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru

Članak 79.

Članak 79.
(1) Potrebno je kao uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama osigurati najmanji broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje prema normativima ovisno o namjeni građevine: - za stambene s koeficijentom 1,00 na jedan stan, - za trgovine, usluge i ugostiteljstvo s koeficijentom 4,0 na 100 m² korisnog prostora, - za uredske prostore s koeficijentom 2,0 na 100 m² korisnog prostora, - za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m² korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici, - za predškolsku i školsku namjenu s koeficijentom 1,00 po 1,00 zaposlenom u smjeni i koeficijentom 1,0 na jednu učionicu ili grupu djece, - za zdravstvenu namjenu s koeficijentom 2,00 na 100 m² korisnog prostora, - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine s koeficijentom 0,15 na jednog posjetitelja, - za sportske građevine 0,15 PM na 1 gledatelja, 4,00 PM na 1 sportsko igralište, - za proizvodna skladišta s koeficijentom 0,45 na jednog zaposlenog po smjeni, - za smještajni turistički sadržaj broj parkirnih mjesta se utvrđuje prema posebnim propisima.
(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici.
(3) Parkiranje za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem parkirališta za groblje u pristupnom dijelu groblja ili uređenjem višenamjenskog javnog parkirališta.

Članak 80.

Članak 80.
(1) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine primarne i prateće namjene, unutar društvene namjene i zona sporta i rekreacije, su sljedeći - Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: 1. udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnogtrga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice, 2. od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m, 3. izuzetno od točke 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice. - Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s posebnim propisima. - Pomoćni sadržaji: 1. garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa, 2. zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu 3. prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo), 4. slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 80.

1.4.18. Bruto izgrađenost, veličina i formiranje čestice
Članak 81.
(1) U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova.
(2) Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena površine do 12 m², vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4 m² ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice.
(3) Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina.
(4) Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da Stranica 4188 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025. površine građevnih čestica određene u poglavlju 1.3.1. čl. 7. točki 1., mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.
(5) Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje.
(6) Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 81.

1.4.19. Tlocrtna površina, namjena građevine i tipologija gradnje
Članak 82.
(1) Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine je 64 m², a minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi zajedno sa stambenom građevinom je 30 m².
(2) Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stabene građevine individualne tipologije gradnje je 400 m², a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 1000 m².
(3) Pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena.
(2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice.
(3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice, maksimalno 10 stambenih jedinica i visinom izgradnje od maksimalno Po+P+1+Pk ili Po+P+1+Uk.
(4) UE (uvučena etaža) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.
(5) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže, visine nadozida do 120 cm.
(6) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene zgrade, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu.
(2) Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
(3) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. 1.4.20. Uređenje terena oko građevine
Članak 85.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 1.4.21. Uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru

Članak 86.

Članak 86.
(1) Vlasnik parcele, u pravilu podiže ogradu na međi s one strane parcele na kojoj su mu bliže locirane građevine, ali može podići ogradu i s obje strane, ukoliko to ne obavi vlasnik susjedne parcele. 1.4.22. Visina građevina
Članak 87.
(1) Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu.
(2) Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine. 1.4.23. Građevine povremenog stanovanja

Članak 88.

Članak 88.
(1) Građevine povremenog stanovanja (vikendice) mogu se graditi unutar stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja.
(2) Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
(3) Zidana građevina povremenog stanovanja iz ovog članka ne može biti manja od 30 m² tlocrtne površine uz obaveznu izgradnju sanitarnog čvora (minimalno WC), niti veća od 200 m². 1.4.24. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici unutar stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5)

Članak 89.

Članak 89.
(1) Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici unutar stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina ili 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4189 kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0 m.
(2) Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0 m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane.
(3) Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0 m.
(4) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.
(5) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
(6) Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati.
(7) Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.

Članak 89.

1.4.25. Građevine od važnosti za državu i županiju
Članak 90.
(1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem posebnih propisa.
(2) Uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 1.4.3.4. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja, - za infrastrukturne građevine u poglavlju 1.4.26. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovom Planu se provodi samo zaštita.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br. 2.1. Prometni sustav, 2.2. Komunikacijski sustav, 2.3. Energetski sustav, 2.4. Vodnogospodarski sustav i 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.
(2) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti na način da se zadovolje: ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza u pravilu odvojeno od kolnika, mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti i mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu. 1.4.26. Uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

Članak 92.

Članak 92.
(1) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2.1. Prometni sustav, 2.2. Komunikacijski sustav, 2.3. Energetski sustav i 2.4. Vodnogospodarski sustav.
(2) Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje slijedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, i poštanskog prometa i elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, - energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije elektroopskrbe i plinoopskrbe, vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od štetnog djelovanja voda.

Članak 93.

Članak 93.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazinu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih javnih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno javne prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 93.

(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima distributera. Stranica 4190 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025.
Članak 94.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge primarne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup, - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine, - izuzetno od prethodnog podstavka, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice, - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od predgotovljenih žičanih elemenata.

Članak 94.

(5) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme, - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila, - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice, - izuzetno od prethodnog podstavka, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom, - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od predgotovljenih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i sl.) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 94.

(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, TK stanice, plinske stanice) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i sl.). 1.4.27. Interpolacija, rekonstrukcija, dogradnja
Članak 95.
(1) Unutar građevinskog područja naselja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama – na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim.
(2) Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.
(3) U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, - obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
(2) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja.
Članak 97.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4191 - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 1.4.28. Pomoćne građevine

Članak 98.

Članak 98.
(1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, nadstrešnice, drvarnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m² po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine.
(2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu ili izvan naselja,
(3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m² ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m², koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
(4) Prateće gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, konja do 4 UG / do 4 grla/, odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/.

Članak 98.

(5) Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.
(6) Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom stavku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12 m, odnosno 37 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, minimalno 3,0 m od susjednih međa, te sežu u dubinu do najviše 100 m od regulacijskog pravca.
(7) Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 4. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90 m² tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0 m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50 m² tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica.
(8) Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine.
(9) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 99.

Članak 99.
(1) Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od slijedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice, - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. 1.4.29. Kontaktna zona groblja
Članak 100.
(1) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, ako su udaljene 20,0 m od granice groblja. 1.4.30. Slobodnostojeći reklamni panoi

Članak 101.

Članak 101.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim zonama.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m², mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambene namjene - poljoprivredna domaćinstava i mješovite namjene na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m², (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati unutar stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva, javne i društvene namjene, te sportsko rekreacijske namjene, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. Stranica 4192 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. listopada 2025.
(5) Unutar javnih zelenih površina - park/perivoj i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Prometni sustav 2.1.1. Cestovni promet 2.1.1.1. Ceste od županijskog značaja na području općine Dekanovec

Članak 102.

Članak 102.
(1) Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - Ž 2003 Jalšovec (G.P. Bukovje (granica RH/Slovenija))- Sveti Martin na Muri-Mursko Središće (DC209)- Miklavec-Podturen-Turčišće(ŽC2023)-Hodošan(DC3) - Ž 2018 Dekanovec (ŽC2003)- Belica-A.G.Grada Čakovca
(2) Planirane građevine od važnosti za Županiju: - spojna brza cesta čvor Turčišće - most na Muri - čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta- Trst. 2.1.1.2. Cestovni promet izvan građevinskih područja
Članak 103.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se prema posebnim propisima.
(2) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za autocestu 40,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(3) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(4) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(5) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je sukladno posebnom propisu.

Članak 104.

Članak 104.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m, - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m, - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio kori-dora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 105.
(1) U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim PPUO-om se izvan građevinskih područja naselja planira izgradnja pješačko – biciklističkih staza uz: - županijsku cestu ŽC 2003 na dionici Domašinec - Dekanovec i na dionici Dekanovec - Novakovec i - županijsku cestu ŽC 2018 na dionici Dekanovec – Gardinovec.
(2) Uz županijske ceste, izvan naselja, pješačke i biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti zelenom površinom odvojeno od kolnika.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Rekonstrukciju postojećih županijskih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu.
Članak 107.
(1) U jugozapadnom dijelu Općine rezervira se prostor za mogući planirani zahvat na A4 – čvor Turčišće i trasu moguće planirane spojne cesta Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. (novi granični prijelaz II. kategorije s R. Slovenijom) – čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta – Trst, prema Prostornom planu Međimurske županije širine koridora 200,0 m.

Članak 108.

Članak 108.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke, - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 109.
(1) Izvan granica građevinskih područja naselja, pa stoga niti uz prometnice, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa. 2.1.1.3. Cestovni promet u građevinskim područjima

Članak 110.

Članak 110.
(1) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice.
(2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.
(3) Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). 21. listopada 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4193
(4) Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m.
Članak 112.
(1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m.
(2) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake).
(3) Jedna vozna traka, minimalne širine 3,5 m može se graditi iznimno za stambene ulice, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 150,0 m ulice.
(4) Minimalna širina koridora jednosmjerne ulice utvrđuje sa 7,0 m, a maksimalna dužina ulice sa 200,0 m.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m.
(2) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača.
(4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Ostali akti u ovom izdanju (72)