Arhiva › 2025. › SGMŽ 6

SGMŽGrad Mursko Središće · 28. ožujka 2025. · KLASA 240-05/24-01/01 · URBROJ 2109-11-07-24-

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 851

Članak 3.

Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.10.3. Kontekst Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine, za povratni period od 95 godina, područje Grada Mursko Središće spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,06 – 0,08 g, što je jednako potresu jačine VI - VII° MCS. Slika 34. Karta potresnog područja s povratnim razdobljem od 95 godina za područje Grada Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Prema karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period od 475 godina, područje Grada Mursko Središće spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g, što je jednako potresu jačine VII - VII° MCS. Slika 35. Karta potresnog područja s povratnim razdobljem za 475 godina za područje Grada Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Naročito velika oštećenja očekuju se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihov u širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih.

Članak 3.

Za podjelu objekata po kategorijama navodi se klasična podjela oštećenja zgrada koja se temelji na Europskoj makro seizmičkoj ljestvici EMS – 98. Podjela obuhvaća kategorije oštećenja od I do V te se pomoću nje utvrđuje i intenzitet potresnog djelovanja. 6.10.4. Uzrok pojave potresa Potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70-350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos Stranica 852 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025.

Članak 3.

istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama. Vrste potresa prema nastanku: • tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna, • vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću, • urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa, • umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.10.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću. Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog.

Članak 3.

6.10.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potresa Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verhojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjoatlantskog hrpta. 6.10.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Za izradu procjene rizika pretpostavljeno je podrhtavanje tla u Gradu uzrokovano potresom na razini povratnog perioda usklađenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti, odnosno događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP) odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSN 475 godina. Stoga se može očekivati da će građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmičkim propisima (zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim graničnim stanjima (GSN, odnosno GSU), odnosno njihova oštećenja za odabrane događaje neće nadmašiti odgovarajuće razmjere.

Članak 3.

Potrebno je napomenuti da uobičajene građevine u pravilu nisu projektirane tako da zbog djelovanja potresa ne dožive nikakva oštećenja. Na području Grada, prema dostupnim podacima 40% građevina izgrađeno je do 1940-ih godina te 40% do 1960- tih godina prošlog stoljeća, što znači da je realno očekivati štete na zgradama koje nastaju od potresa kao direktna posljedica dinamičkog odgovora konstrukcije na kretanje tla. Smatra se da su novije građevine projektirane da bez rušenja mogu podnijeti potrese koji se mogu očekivati u toku životnog vijeka građevine. U propisima taj nivo opterećenja poznat je kao sigurnosni potres. Pri najjačem mogućem potresu koji je karakterističan za određeno područje (Grad – potres jačine VIII° MCS) određene građevine kritične infrastrukture mogu pretrpjeti oštećenja na ne nosivim elementima te neka oštećenja nosive konstrukcije, bez da je ugrožena funkcionalnost zgrade. U slučaju potresa od VIII° i više po MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Gradu može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VIII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Grada.

Članak 3.

Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Grada imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). Procijenjeni intenzitet potresa u području Grada imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ako su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.

Članak 3.

U slučaju potresa od VIII° po MCS ljestvici moglo bi doći do pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 853 (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Tablica 108. Prikaz mogućih šteta uslijed potresa Vrsta štete Pokazatelj 1. Direktne Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini štete Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi Gubitak dobiti Gubitak repromaterijala 2. Indirektne Izostanak radnika s posla (potrebno je štete procijeniti trošak izostanka s posla) Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)

Članak 3.

Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) Pad prihoda Pad proračuna PROCJENA ŠTETE NA STAMBENOM FONDU NA PODRUČJU GRADA (POTRES VIII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 2,94 m/s2) - potres jačine VIII° MCS ljestvice je pogodio Grad Mursko Središće, - akceleracija koja odgovara VIII° potresa iznosi 2,94 m/ s2 i jednaka je na cijelom području, - trajanje potresa je 15 sekundi, - ukupan broj stanovnika je 5.855, - ukupan broj stambenih jedinica je 2.357, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VIII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20 % otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba, - u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama. PODJELA OBJEKATA PREMA KATEGORIJI GRADNJE − I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža − II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), − III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), − IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), − V– skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).

Članak 3.

40% zidane zgrade Tip I 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažama Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas) 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas) 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas). • U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 943 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940. godine - 8% ili 76 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 10% ili 94 objekta imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 30% ili 283 objekta imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 45% ili 424 objekta imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 38 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 28 objekAta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 943 objekta. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. - 50% ili 472 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 236 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 15% ili 141 objekat će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 10% ili 94 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 235 objekata - 15% ili 35 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 59 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 35% ili 82 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 17% ili 40 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 6% ili 14 objekta će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 2% ili 5 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova)

Članak 3.

svrstano je 5% ili 118 objekata - 5% ili 6 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja Stranica 854 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. - 70% ili 83 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 29 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete • U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 118 objekata - 15% ili 18 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja Stupanj oštećenja I II III nikakvo 76 472 35 neznatno 94 236 59 umjereno 283 141 82 jako 424 94 40 totalno 38 - 14 rušenje 28 - 5 PROGNOZA BROJA ŽRTAVA PRILIKOM POTRESA JAČINE VIII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 2,94 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2). gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Članak 3.

• Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: − 76 plitko i srednje zatrpanih osoba, − 93 duboko zatrpanih osoba. − Ukupno ranjeno 138 osoba, − Ukupno poginulih 21 osobe. - 20% ili 23 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 50% ili 59 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 15% ili 18 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 40% građevinske štete Tablica 109. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VIII° MCS Građevinska Ukupno stambenih IV V šteta% jedinica 6 18 0,00 607 83 23 6,00 495 29 59 20,00 594 - 18 40,00 576 - - 62,00 52 - - 100,00 33 PROCJENA KOLIČINE GRAĐEVINSKOG OTPADA USLIJED POTRESA JAČINE VIII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 2,94 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)4. Proračunom je utvrđeno da će u Gradu doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 85 objekta. Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------ m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku.

Članak 3.

Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 85 objekata iznosi 10.771,20 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: − 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, − 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), − 15% metal. Prema tome, urušavanjem 85 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 10.771,20 m3 građevinskog otpada, nastaje: − 3.231,36 m3 otpada drvene građe, − 3.166,73 m3 otpada gorivog materijala, − 3.242,13 m3 građevinskog otpada, − 1.130,98 m3 metalnog otpada. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 4358,94 m2. 4 USACE vidi FEMA IS-632 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 855 PROCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I LJUDSTVA ZA OTKLANJANJE POSLJEDICA POTRESA JAČINE VIII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 2,94 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: − nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse5 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period − u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (646,27 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih)

Članak 3.

− svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine − za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 251 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 126 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 2.011 sati. Približni troškovi izgradnje različitih kategorija građevina Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici. Tablica 110. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevine Trošak (€/ Klasa Opis m2) Jednostavne poljoprivredne Ia građevine, pomoćne građevine i 28,4 slično Spremišta (rezervoari) vode, Ib 49,5 trgovačka skladišta, štale i slično Tornjevi, vodotornjevi, ostala IIa 78,4 spremišta Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata, IIb 146,4 jednostavna industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske građevine, IIIa 175,8 parkirališta na kat, poslovne građevine i slično 5 B. D. Phillips: Disaster recovery Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske IIIb građevine, građevine javnih 200,5 institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, veliki IVa 226,3 trgovački centri Trgovački centri i hoteli viših IVb 250,0 kategorija Bolnice, knjižnice i kulturne IVc 300,5 građevine Radio i TV postaje, obrazovne Va institucije, trgovački centri s 372,6 dodatnim sadržajem Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli Vc 513,3 najviših kategorija Vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3 Izvor: Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016./2019. god.

Članak 3.

5.9.4.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 76 plitko i srednje zatrpanih osoba te 93 duboko zatrpanih osoba. Tablica 111. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. Stranica 856 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 5.9.4.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti.

Članak 3.

Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Tablica 112. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Gospodarstvo U eurima (% s Kategorija Posljedica obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 5.9.4.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove)javnog društvenog značaja/ 2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Grada, ako je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini. Tablica 113. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na Odabrano proračun)

Članak 3.

1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 114. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% s Kategorija Posljedice obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 115. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog, Ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 5.9.4.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa Tablica 116. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Potres Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 857 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.10.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres U slučaju potresa od VII° MCS i više, objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Gradu može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Nanavedenom području ne očekuju se potresi jači od VII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Grada.

Članak 3.

U slučaju potresa od VII° MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće PROCJENA ŠTETE NA STAMBENOM FONDU NA PODRUČJU GRADA (POTRES VII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 1,47 m/s2) - potres jačine VII° MCS ljestvice pogodio je Grad Mursko Središće - akceleracija za VII° iznosi 1,47 m/s2 i jednaka je na cijelom području - trajanje potresa je 15 sekundi - broj stanovnika u Gradu iznosi 5.855, broj stambenih jedinica 2.357 - u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba • Kategorija I (zidane zgrade) – 40% objekata ili 943 zidana objekta izgrađeni do 1940. god.

Članak 3.

− 8% ili 76 objekata neće imati nikakvih oštećenja − 10% ili 94 objekat imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete − 40% ili 377 objekta imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete − 35% ili 330 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete − 4% ili 38 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete − 3% ili 28 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske štete • Kategorija II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) – 40% objekata ili 943 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1945. – 1960. god. − 50% ili 471 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja − 25% ili 236 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete − 23% ili 217 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete − 2% ili 19 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • Kategorija III (armiranobetonske skeletne zgrade) – 10% objekata ili 235 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960. god. do danas − 37% ili 87 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja − 25% ili 59 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete − 33% ili 77 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete − 2% ili 5 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete Stranica 858 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. − 2% ili 5 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete − 1% ili 2 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • Kategorija IV (zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova) – 5% ili 118 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960. god. do danas − 5% ili 6 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja − 70% ili 83 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete − 25% ili 29 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete Stupanj I II III oštećenja nikakvo 76 471 87 neznatno 94 236 59 umjereno 377 217 77 jako 330 19 5 totalno 38 - 5 rušenje 28 - 2 PROGNOZA BROJA ŽRTAVA PRILIKOM POTRESA JAČINE VII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 1,47 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

Članak 3.

gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. • Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: − Ukupno ranjeno 122 osoba, • Kategorija V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) – 5% ili 118 zidana objekta izgrađena u razdoblju od 1960.god. do danas − 30% ili 35 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja − 50% ili 59 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete − 20% ili 24 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete Tablica 117. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VII° MCS Građevinska Ukupno stambenih IV V šteta% jedinica 6 35 0,00 675 83 59 6,00 531 29 24 20,00 724 - - 40,00 354 - - 62,00 43 - - 100,00 30 − Ukupno poginulih 19 osobe. PROCJENA KOLIČINE GRAĐEVINSKOG OTPADA USLIJED POTRESA JAČINE VII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 1,47 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)6. Proračunom je utvrđeno da će u Gradu doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 73 objekta.

Članak 3.

Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------ m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 73 objekata iznosi 9.250,56 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: − 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, − 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), − 15% metal. Prema tome, urušavanjem 73 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 9.250,56 m3 građevinskog otpada, nastaje: − 2.775,17 m3 otpada drvene građe, − 2.719,66 m3 otpada gorivog materijala, − 2.784,42 m3 građevinskog otpada, − 971,31 m3 metalnog otpada. 6 USACE vidi FEMA IS-632 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 859 Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 3.743,56 m2. PROCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I LJUDSTVA ZA OTKLANJANJE POSLJEDICA POTRESA JAČINE VII° MCS VRŠNOG UBRZANJA 1,47 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: − nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse7 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period − u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (555,03 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih)

Članak 3.

− svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine − za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 260 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 130 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 2.079 sati. 5.9.5.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na život i zdravlje ljudi S obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da potres VII° MCS ima značajne posljedice na život i zdravlje stanovništva. Tablica 118. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 5.9.5.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na gospodarstvo Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice 7 B. D. Phillips: Disaster recovery su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti.

Članak 3.

Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika. Procjenjuje se da bi šteta u gospodarstvu nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VII° MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Grada. Tablica 119. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 5.9.5.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Procjenjuje se da bi šteta na kritičnoj infrastrukturi i građevinama od javnog i društvenog značaja nastala za vrijeme 15 sekundi trajanja potresa VII° MCS prelazila 20% proračunskih sredstava Grada. Tablica 120. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 121. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Stranica 860 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025.

Članak 3.

Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% s Kategorija Posljedice obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 122. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog, Ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 5.9.5.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa Tablica 123. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Potres Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.10.7. Matrice ukupnog rizika - Potres VRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Potres NAZIV SCENARIJA: Podrhtavanje tla na području Grada Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 861 6.10.8. Izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, Popis 2021. godine, 2. Geološki odsjek PMF-a, Zagreb 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god.

Članak 3.

4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, 2016. god. 7. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“Narodne Novine” br. 56/13, 114/22) 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.11. INDUSTRIJSKE NESREĆE Naziv scenarija Potpuna degradacija spremnika autocisterne na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće Grupa rizika Tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima Rizik Industrijske nesreće Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: VZG Mursko Središće Izvršitelj: Zapovjednik VZG 6.11.1. Uvod Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.

Članak 3.

Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije. Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu, je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i spašavanja, u slučaju nesreće. 6.11.2. Prikaz utjecaja industrijske nesreće na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos X podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

Članak 3.

X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.11.3. Kontekst INA d.d. MPM Mursko Središće se nalazi na državnoj cesti DC 209 Čakovec – Mursko Središće. Promet na lokaciji je Stranica 862 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. dvosmjeran. Na jugozapadnoj strani iz smjera Čakovca na udaljenosti od 100 m nalazi se poslovna zgrada. Ispred i iza MPM su poljoprivredni nasadi. Obiteljske kuće nalaze se u ulicama Kralja Zvonimira i Nikole Tesle. Na udaljenosti od cca 100 m u smjeru sjeveroistoka nalazi se trafostanica. U neposrednoj blizini nema objekta ili postrojenja koja bi mogla izazvati domino efekt. Prodajni objekt je veličine cca 30m², te se sastoji od prodajnog prostora, ureda voditelja, i sanitarnog čvora za djelatnike i kupce. Nadstrešnica je površine cca 85 m2. Na lokaciji su ugrađena 2 obostrana mjerna uređaja, od toga jadan s 8 pipaca i jedan s 4 pipca i jedan jednostrani visokoučinski s 2 pipca. Mjerni uređaji se nalaze ispod nadstrešnice. Na platou s desne strane od prodajnog prostora sa sjeveroistočne ulazne strane na postaju uređen je skladišni UKUPNA VRSTA OZNAKA ZAPREMNINA SPREMNIKA (m3) Podzemni S-1 30 Podzemni S-2 50 Podzemni S-3 50 Podzemni S-4 30 Podzemni S-5 30 Boce UNP 167 po 10 kg prostor na kojemu je poluotvoreno skladište za smještaj max. 167 boca UNP-a. Skladište je podijeljeno na dva dijela. U prvom većem dijelu – desno smještene su pune i prazne boce UNP-a, a u drugom dijelu nalazi se spremište opasnih kemikalija. Skladište je udaljeno propisanih min. 5 m od drugih prometnih površina postaje, objekata kao i električnih uređaja i zadovoljava sve uvjete skladištenja UNP-a.

Članak 3.

Na lokaciji instalirano je 5 podzemnih dvostjenih spremnika za istakanje goriva. Svaki podzemni spremnik za goriva (3 x 30 m3, 2 x 50 m3) ima vlastito okno, zaključano lokotom i označeno prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Svaki spremnik ima vlastiti istakačko oknu u koje se istače gorivo. Tablica 124. Popis opasnih tvari na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće MAKSIMALNA VRSTA GORIVA KOLIČINA OPASNE TVARI (kg) EURODIESEL BS CLASS 24.444 EURODIESEL BS 40.740 EUROSUPER BS 36.254 EUROSUPER BS CLASS 21.752 EURODIESEL PLAVI 24.444 UNP 1.670 Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Izvori opasnosti su opasne tvari koje se koriste na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće: benzini, dizel goriva, ukapljeni naftni plin (UNP boce), ulja i maziva. Benzini predstavljaju opasnost za ljude i okoliš zbog svoje vrlo lake zapaljivosti te mogućeg štetnog i nadražujućeg djelovanja na dišne putove, kožu i oči. Pare benzina u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Pare su teže od zraka te se mogu sakupljati u zatvorenim prostorima, udubljenjima i sličnim mjestima, širiti po tlu i proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. U nekim slučajevima može doći do akumuliranja statičkog elektriciteta u velikim količinama uz nastanak rizika od udara koji može uzrokovati požar ili eksploziju. Udisanje para može izazivati glavobolju, mučninu i vrtoglavicu, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U slučaju izlijevanja, benzini mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet.

Članak 3.

Dizelska goriva predstavljaju znatno manju opasnost za ljude i okoliš, jer spadaju u klasu lako zapaljivih tekućina, ali mogu štetno i nadražujuće djelovati na dišne putove, kožu i oči. Udisanje para izaziva osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U slučaju gutanja ne izazivati povraćanje. U slučaju izlijevanja dizelska goriva mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet. Ukapljeni naftni plin (UNP), trgovačka propan-butan smjesa predstavlja opasnost za ljude i okoliš prije svega zbog svoje eksplozivnosti i vrlo lake zapaljivosti. Zagušljivac, izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i gušenje. Nakon dodira s kožom i očima mogu nasrati smrzotine. Antifrizi, ulja i maziva djeluju iritirajuće na ljude i mogu imati štetan utjecaj na okoliš. Na MPM se skladište i prodaju u originalnim malim pakiranjima (0,5, 1, 2, 5 i 10 l) i odvojena su od ostalih artikala. Skladište se u posebne prostore, u manjim količinama. 6.11.4. Uzrok industrijske nesreće Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed kojeg se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost te može doći do povezivanja u uzročno-posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost. Na osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog događaja prikazani u sljedećoj tablici.

Članak 3.

Tablica 125. Mogući uzroci nesreće u slučaju izvanrednog događaja SKUPINA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE UZROKA Nepažnja prilikom dopreme opasnih tvari, pretakanja i sl. Ljudski Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom faktor održavanja postrojenja Rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način Procesi ili drugi poremećaji prateće i sigurnosne opreme spremnika (električna Poremećaji oprema, sigurnosni ventili, odušci, tehnološkog cjevovodi i sl.) procesa Propuštanje spremnike Kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za pretovar 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 863 Požar Prirodne nepogode Potres jačeg Olujno i orkansko nevrijeme intenziteta Poledica Namjerno Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, razaranje psihički nestabilne osobe. 6.11.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed industrijske nesreće Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja tehnološkim procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne) održavanjem. Uslijed kvara, ljudske pogreške ili prirodne nepogode dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. Tvar kojoj je temperatura ključanja viša od temperature okoline isparava sporije, prethodno formirajući lokvu na tlu te nastaje oblak pare koji se širi atmosferom. 6.11.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed industrijske nesreće Okidač nesreće je istjecanje benzina prilikom pretakanja goriva iz autocisterne u spremnike benzinske postaje u određenom roku na površinu, nastanak eksplozivnih para sa zrakom i zapaljenje na lokaciji.

Ostali akti u ovom izdanju (196)