Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Sveta Marija
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3628
Članak 3.
• nedostatak vizualnih pregleda za vrijeme eksploatacije, • nemarna i nekontrolirana upotreba preljeva i ispusnih građevina, • nekontrolirana ili čak nenadgledana konstrukcija, • zanemarivanje neophodnih popravaka, • pretjerana filtracija kroz tijelo brane i temelje, 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3629 • defekti i slabosti materijala, • lom materijala, • te slaba konstrukcija. Od prirodnih pojava najčešći uzrok rušenja brane bio je potres. 6.8.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplave Usvaja pretpostavku o dolasku velikog vodnog vala što predstavlja nestacionarni rubni uvjet na ulasku vode u jezero a kao ekstremni poplavni val usvojen je hidrogram 10.000 godišnjeg vala koji dolazi iz sustava HE Čakovec kroz staro korito i kroz odvodni kanal HEČ - a. 6.8.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplave U slučaju nailaska velikih voda dolazi do formiranja otvora u nasutim branama te istjecanja značajnih količina vode i propagacije poplavnog vala. Ovakav razvoj događaja imao bi za posljedicu ugrožavanje okolnih naselja i života stanovništva, kao i nemogućnost proizvodnje električne energije radi rušenja objekata hidroelektrane. 6.8.5. događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava U ovoj varijanti se definira propagacija poplavnog vala u uvjetima kad se Dravom propagira veliki vodni val. Usvaja se nestacionarni rubni uvjet na ulasku vode u jezero, a kao ekstremni poplavni val usvojen je hidrogram 10.000 godišnjeg vala koji dolazi iz sustava HE Čakovec kroz staro korito i kroz odvodni kanal. Oblik vodnog vala je dobiven numeričkim modelom a predstavlja transformaciju vodnog vala 10.000 godišnjeg povratnog perioda koji ulazi u akumulacije HE Varaždin i HE Čakovec te prolazi kroz brane i stara korita (i razlijeva se u inundaciju) te kroz strojarnice hidroelektrana (Q = 500 m3/s).
Članak 3.
Usvaja pretpostavku o dolasku velikog vodnog vala što predstavlja nestacionarni rubni uvjet na ulasku vode u jezero a kao ekstremni poplavni val usvojen je hidrogram 10.000 godišnjeg vala koji dolazi iz sustava HE Čakovec kroz staro korito i kroz odvodni kanal HEČ-a. Oblik vodnog vala je dobiven numeričkim modelom a predstavlja transformaciju vodnog vala 10.000 godišnjeg povratnog perioda koji ulazi u akumulaciju HE.Čakovec te prolazi kroz branu i staro korito (i razlijeva se u inundaciju) i kroz strojarnicu hidroelektrane (Q = 500 m3/s)te dolazi u akumulaciono jezero HE Dubrava. Kod dolaska takvog vala se predviđa pred pražnjenje akumulacije na kotu 148,60 m n.m. te se u početku ne prekida rad hidroelektrane. Usvaja se da su sva protočna polja brane zatvorena. Dolaskom vodnog vala raste razina vode u akumulaciji te u trenutku kad dosegne kotu 149,60 m n.m. počinje formiranje otvora na prvoj predviđenoj lokaciji. Strojarnica i dalje radi s 500 m3/s. Kada gornja voda brane dosegne vrijednost 149,65 m n.m. (to je vodostaj kod kojeg sigurnosna automatika počinje dizati zapornice na brani) započinje istjecanje iz jezera kroz tri protočna polja (pretpostavlja se da je četvrto protočno polje izvan funkcije), te se kontinuirano povećava 0,5 m3/s/s što je maksimalni dozvoljeni gradijent iz pogonskog pravilnika do protoka od 3.000 m3/s. U trenutku kad su zapornice u potpunosti otvorene a protok kroz branu zbog opadanja razine u jezeru padne ispod 3.000 m3/s, protok kroz branu se računa na osnovu konsumpcione krivulje zasnovane na geometriji preljeva i preljevne visine.
Članak 3.
Kada vodostaj u akumulaciji padne ispod 146,60 m n.m. agregati na strojarnici prestaju s radom. Ovim scenarijem očekuje se plavljenje naselja Sveta Marija u 100% površine te naselja Donji Mihaljevec 100%. Tablica 88: Pregled posljedica poplavnog vala iz hidroakumulacijskog jezera - utapanje, ozljeđivanje, uništenje osobne Posljedice po imovine, mogućnost zaraznih bolesti, stanovništvo stres, panika, otežana opskrba hranom, otežano pružanje medicinskih usluga Posljedice po - oštećenja stambenih, poslovnih i materijalna gospodarskih, prostora, javnih i dobra vjerskih objekata - zagađenje izvora pitke vode i podzemnih voda, tla, rijeka, Posljedice po ugrožavanje biljnog i životinjskog okoliš (tlo, svijeta voda, zrak) - pojava zaraznih bolesti i mogućnost epidemija - oštećenja niskonaponske električne mreže Posljedice na kritičnu - oštećenja telekomunikacijske mreže infrastrukturu - oštećenje prometnica i mostova - oštećenje zdravstvenih objekata 6.8.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava poplave uslijed pucanja HE Dubrava na području Općine imat će katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem će biti obuhvaćeno više od 0,036% stanovnika Općine.
Članak 3.
Tablica 89. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika odabrano [%] 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a Stranica 3630 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. 6.8.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Posljedice na gospodarstvo očitovale bi se u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije i sl., čime bi štete bile veće od 20% planiranih prihoda proračuna. Tablica 90. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.8.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.
Članak 3.
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Pregled građevina od javnog ili društvenog značaja koje su ugrožene pucanjem HE Dubrava: • Osnovna škola u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji • groblje u Svetoj Mariji • sakralna građevina u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji • poštanski centar u Svetoj Mariji • vodocrpilište u Svetoj Mariji. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave imala značajne posljedice na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 20% proračuna. Tablica 91. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 92. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava društvena stabilnost i politika štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 3.
1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X Tablica 93: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog, Ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 5 X X X 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3631 6.8.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave Tablica 94: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Vjerojatnost/frekvencija KategorijaPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina i X mala rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.8.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplave izazvane pucanjem brana Ova varijanta propagacije poplavnog vala uslijed rušenja brane HE Dubrava je zamišljena kao varijanta pri kojoj je najvjerojatnija mogućnost formiranja otvora i propagacije poplavnog vala. Pretpostavljaju se normalni (praktički svakodnevni) hidrološki uvjeti u kojima u jezero dotječe 500 m3/s te se u jednom trenutku počinje formirati otvor na lokaciji 2 (lijevi nasip kod naselja Oporovec). Istovremeno s početkom formiranja otvora počinje i podizanje zapornica na brani. Stanje podrazumijeva prosječne radne i hidrološke uvjete na slivnom području, kontinuirani dotok u akumulaciju Qd = 500 m3/s i normalnu radnu kota u akumulaciji od 149,60 m n.m. Kod rušenja na lokaciji 2 (lijevi nasip kod naselja Oporovec)
Članak 3.
postrojenje HE Dubrava i dalje radi s Qi = 500 m3/s jer nema opasnosti od oštećenja pogona. Istovremeno s početkom formiranja otvora počinje podizanje zapornica na brani kojima se povećava protok u staro korito gradijentom od 0.5 m3/s/s sve do protoka od 3000 m3/s. Kod protoka od 3000 m3/s prestaje podizanje zapornica i povećanje protoka kako se ne bi plavilo nizvodno područje jer je ovaj protok usvojen kao kapacitet korita. Kad se razina vode u jezeru spusti ispod kote 146,60 m n.m elektrana prestaje s radom zbog nepovoljnih uvjeta za rad turbina. Ovim scenarijem očekuje se plavljenje naselja Sveta Marija u 90% površine te naselja Donji Mihaljevec 100%. 6.8.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na život i zdravlje ljudi Procijenjeno je da pojava poplave uslijed pucanja HE Dubrava na području Općine imat će katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem će biti obuhvaćeno više od 0,036% stanovnika Općine. Tablica 95. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika odabrano [%] 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.8.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na gospodarstvo S obzirom na štete koje se vjerojatne na području Općine uslijed poplave izazvane pucanjem brane, posljedice su procijenjene katastrofalnima, odnosno očekuje se šteta veća od 20% proračuna Općine.
Članak 3.
Tablica 96. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.8.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave imala značajne posljedice na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 20% proračuna. Pregled građevina od javnog ili društvenog značaja koje su ugrožene pucanjem HE Dubrava: • Osnovna škola u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji • groblje u Svetoj Mariji • sakralna građevina u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji • poštanski centar u Svetoj Mariji Stranica 3632 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Tablica 97. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 98. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava društvena stabilnost i politika štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 3.
1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 99. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog, Ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 X X X 4 5 6.8.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave Tablica 100. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Poplava Vjerojatnost/frekvencija KategorijaPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina i X mala rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.8.7. Matrice ukupnog rizika – Poplava (Poplave izazvane pucanjem brana) VRSTA oPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Poplava – Poplave izazvane pucanjem brana NAZIV SCENARIJA: Poplave izazvane pucanjem HE Dubrava 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3633 6.8.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024. god.)
Članak 3.
2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016. god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.9. PoTRES Naziv scenarija Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine Grupa rizika Potres Rizik Potres Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sveta Marija Nositelj: Općina Sveta Marija, VZO Sveta Marija Izvršitelj: Komunalni redar Općine Sveta Marija, Zapovjednik VZO – a Sveta Marija 6.9.1. Uvod Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. Prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na to da štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to: − hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini, Stranica 3634 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024.
Članak 3.
− epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru, − intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru, − magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru). Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na to da važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice. Tablica 101. Prikaz učestalosti potresa na području gradova Međimurske županije za povratni period od 125 god. (1879. – 2003.) Čestine intenziteta Grad / o 1 φ(O N) λ (O E) ( MSK) mjesto V VI VII VIII Čakovec 46.390 16.444 15 4 0 0 Mursko 46.513 16.444 13 3 0 0 Središće Prelog 46.338 16.617 15 5 1 0 Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2009. god.2 Slika 26. Prikaz epicentra potresa na području Hrvatske do 2020. godine prema Katalogu potresa Hrvatske i susjednih područja - prikaz epicentara od oko 40.000 potresa na području RH, od kojih se u prosjeku svake godine osjeti oko 45 potresa Izvor: Arhiva Geofizičkog odsjeka, Prirodoslovno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Herak i sur.
Članak 3.
(1996.); Markušić i sur. (1998); Ivančić i sur. (2002., 2006., 2 Medvedev – Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je ljestvica korištena za procjenu potresa na temelju promatranih učinaka u području pojave potresa. 2018.) Slika 27. Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012. god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 10 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Slika 28. Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012. god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 50 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ), površine temeljnog gR tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem razdoblju, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3635 se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti te potresi nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka. Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti.
Članak 3.
Tablica 102. Prikaz veze opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja Vršno ubrzanje tla a (jedinica Naziv opis potresa (m/s2) gravitacijskog potresa potres ubrzanja, g) MCS stupanj Slike padaju sa zida, ormari 0,59- VI. (0,06-0,07)g jak se prevrću i 0,69 pomiču. Ljudi bježe na ulicu. Ruše se dimnjaci, 0,98- VII. (0,10-0,15)g vrlo jak crjepovi padaju 1,47 s krova, kućni zidovi pucaju. Slabije građene kuće se ruše, 2,45- VIII. (0,25-0,30)g razoran a jače građene 2,94 oštećuju. Tlo puca. Kuće se teško oštećuju i ruše. 4,91- Nastaju velike IX. (0,50-0,55)g pustošni 5,40 pukotine, klizišta i odroni zemlje. Izvor: RGN fakultet U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama. Tablica 103. Moguće posljedice potresa jačine VI°, VII° i VIII° MCS ljestvice Stupanj Učinci i efekti potresa na: intenziteta Građevine potresa A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja)
Članak 3.
– sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. Na pojedinim građevinama (10%) oštećenja 2. stupnja (umjerena VI° oštećenja) – male pukotine u zidovima, Oštećenja otpadanje većih komada žbuke, klizanje građevina krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. B./ Na pojedinim građevinama (10%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – VII° otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, Oštećenja razaranje veza među pojedinim dijelovima građevina građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova i montažnim građevinama te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja Materijalna okoliš Ljude dobra Mala zvona mogu U rijetkim zvoniti. Domaće slučajevima Trešnju osjete svi životinje bježe iz može se razbiti ljudi unutar građevina nastambi. U pojedinim posuđe i drugi i na otvorenom. slučajevima u vlažnom stakleni predmeti. Ljudi u građevinama tlu moguće su pukotine Knjige padaju s se uplaše i bježe na šire od 1 cm. Primjećuju polica. Moguće je otvoreno. Pojedinci se promjene izdašnosti pomicanje teškog gube ravnotežu.
Članak 3.
izvora i razine vode u namještaja. zdencima. Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u Ljudi se prestraše zdencima se mijenja, i bježe u panici na kao i izdašnost izvora. U Moguće je otvoreno. Mnogi pojedinim slučajevima pomicanje teškog se teško održavaju stvaraju se novi, ili namještaja na nogama. Trešnju nestaju postojeći izvori osjete osobe koje se vode. Pojedini slučajevi voze u automobilu. klizišta na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim Stranica 3636 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20 – 50%), od pečene opeke, građevina od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, VIII° oštećenja 2. stupnja (teška oštećenja) – Razorna široke i duboke pukotine u pojedinim oštećenja građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja građevina (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.
Članak 3.
C./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) zidovi. s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) – manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. 6.9.2. Prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (KI) Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine. Najveće štete bit će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine. Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice: - izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost, zbog pucanja asfaltnog sloja ili nastanka većih pukotina, mogu otežati prometnu povezanost Općine sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl.), kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do Teži namještaj odrona u udubljenima ponekad i na nasipima cesta se pomiče.
Članak 3.
sa strmim nagibom. Neke viseće Pukotine u tlu dosežu i svjetiljke su nekoliko centimetara. Opći strah i panika. oštećene. Kipovi Voda u jezerima se Trešnja se osjeća jako i spomenici muti. Stvaraju se novi i u automobilima koji se pomiču. bazeni vode. Ponekad se su u pokretu. Nadgrobni presušeni zdenci pune kameni se vodom ili postojeći prevrću. Ruše se presušuju. U mnogim kamene ograde i slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima. - prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva. Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski X i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3637 Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
Članak 3.
X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.9.3. Kontekst Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 10 godina, za povratno razdoblje od 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,08 – 0,10 g, što je jednako potresu jačine VI - VII° MCS. Slika 29. Karta potresnih područja za povratni period od 95 god. za Međimursku županiju Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012. god. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,18 – 0,20g, što je jednako potresu jačine VII - VIII° MCS. Slika 30. Karta potresnih područja za povratni period od 475 god. za Međimursku županiju Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012. god. Naročito velika oštećenja očekuju se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihov u širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih.
Članak 3.
Za podjelu objekata po kategorijama navodi se klasična podjela oštećenja zgrada koja se temelji na Europskoj makro seizmičkoj ljestvici EMS – 98. Podjela obuhvaća kategorije oštećenja od I do V te se pomoću nje utvrđuje i intenzitet potresnog djelovanja. 6.9.4. Uzrok pojave potresa Potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70- 350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama.
Članak 3.
Vrste potresa prema nastanku: • tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna, • vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću, Stranica 3638 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. • urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa, • umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.9.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću. Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog.
Članak 3.
6.9.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potresa Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verhojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjoatlantskog hrpta. 6.9.5. događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres Za izradu procjene rizika pretpostavljeno je podrhtavanje tla u Općini uzrokovano potresom na razini povratnog perioda usklađenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti, odnosno događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP) odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSN 475 godina. Stoga se može očekivati da će građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmičkim propisima (zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim graničnim stanjima (GSN, odnosno GSU), odnosno njihova oštećenja za odabrane događaje neće nadmašiti odgovarajuće razmjere.
Članak 3.
Potrebno je napomenuti da uobičajene građevine u pravilu nisu projektirane tako da zbog djelovanja potresa ne dožive nikakva oštećenja. Na području Općine, prema dostupnim podacima 40% građevina izgrađeno je do 1940-ih godina te 40% do 1960- tih godina prošlog stoljeća, što znači da je realno očekivati štete na zgradama koje nastaju od potresa kao direktna posljedica dinamičkog odgovora konstrukcije na kretanje tla. Smatra se da su novije građevine projektirane da bez rušenja mogu podnijeti potrese koji se mogu očekivati u toku životnog vijeka građevine. U propisima taj nivo opterećenja poznat je kao sigurnosni potres. Pri najjačem mogućem potresu koji je karakterističan za određeno područje (Općina – potres jačine VIII° MCS) određene građevine kritične infrastrukture mogu pretrpjeti oštećenja na ne nosivim elementima te neka oštećenja nosive konstrukcije, bez da je ugrožena funkcionalnost zgrade. U slučaju potresa od VIII° i više po MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od VIII° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine.
Članak 3.
Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu sa snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak. Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imat će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično). Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ako su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države. Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radioputem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.
Članak 3.
U slučaju potresa od VIII° po MCS ljestvici moglo bi doći do pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete. 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3639 Tablica 104: Prikaz mogućih šteta uslijed potresa Vrsta štete Pokazatelj 1. direktne Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini štete Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi Gubitak dobiti Gubitak repromaterijala 2. Indirektne Izostanak radnika s posla (potrebno je štete procijeniti trošak izostanka s posla) Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak) Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)
Članak 3.
Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) Pad prihoda Pad proračuna PRoCJENA šTETE NA STAMBENoM FoNdU NA PodRUČJU oPćINE (PoTRES VIII° MCS VRšNoG UBRZANJA 2,94 m/s2) - potres jačine VIII° MCS ljestvice je pogodio Općinu Sveta Marija, - akceleracija koja odgovara VIII° potresa iznosi 2,94 m/ s2 i jednaka je na cijelom području, - trajanje potresa je 15 sekundi, - ukupan broj stanovnika je 1.990, - ukupan broj stambenih jedinica je 950, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VIII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba, - u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama. PodJELA oBJEKATA PREMA KATEGoRIJI GRAdNJE I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945- tih godina do 1960-tih godina), III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).
Članak 3.
40% zidane zgrade Tip I 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažama Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas) 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas) 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas). • U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata ili 380 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940. godine - 8% ili 31 objekata neće imati nikakvih oštećenja - 10% ili 38 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete - 30% ili 114 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete - 45% ili 171 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete - 4% ili 15 objekata imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete - 3% ili 11 objekta bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 40% ili 380 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. - 50% ili 190 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 95 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete - 15% ili 57 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 10% ili 38 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete • U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 94 objekata - 15% ili 14 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 25% ili 23 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 35% ili 33 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 17% ili 16 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete - 6% ili 6 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete - 2% ili 2 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske štete • U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 48 objekata - 5% ili 2 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja - 70% ili 34 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 25% ili 12 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete Stranica 3640 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024.
Članak 3.
• U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 48 objekata - 15% ili 7 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja - 20% ili 10 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete - 50% ili 24 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete - 15% ili 7 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 40% građevinske štete Tablica 105. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu VIII° MCS Stupanj I II III oštećenja nikakvo 31 190 14 neznatno 38 95 23 umjereno 114 57 33 jako 171 38 16 totalno 15 - 6 rušenje 11 - 2 PRoGNoZA BRoJA ŽRTAVA PRILIKoM PoTRESA JAČINE VIII° MCS VRšNoG UBRZANJA 2,94 m/s2 U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2). gdje je: BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.
Članak 3.
• Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: − 26 plitko i srednje zatrpanih osoba, − 32 duboko zatrpanih osoba. − Ukupno ranjeno 47 osoba, − Ukupno poginulih 7 osobe. Ukupno Građevinska IV V stambenih šteta% jedinica 2 7 0,00 244 34 10 6,00 200 12 24 20,00 240 - 7 40,00 232 - - 62,00 21 - - 100,00 13 PRoCJENA KoLIČINE GRAĐEVINSKoG oTPAdA USLIJEd PoTRESA JAČINE VIII° MCS VRšNoG UBRZANJA 2,94 m/s2 Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)3. Proračunom je utvrđeno da će u Općini doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 34 objekta. Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća. Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (8*8*6)/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 = 126,72 m3 otpada u prosjeku. Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 34 objekata iznosi 13.726,92 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je: − 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, − 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka), − 15% metal.
Članak 3.
Prema tome, urušavanjem 34 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 24.231,41 m3 građevinskog otpada, nastaje: − 4.118,08 m3 otpada drvene građe, − 4.035,72 m3 otpada gorivog materijala, − 4.131,80 m3 građevinskog otpada, − 1.441,33 m3 metalnog otpada. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 5.555,08 m2. PRoCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I LJUdSTVA ZA oTKLANJANJE PoSLJEdICA 3 USACE vidi FEMA IS-632 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3641 PoTRESA JAČINE VIII° MCS VRšNoG UBRZANJA 2,94 m/s2 Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: − nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse4 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period − u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (823,62 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih) − svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine − za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 85 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sata 43 spasitelja, a spašavanje i sanacija će trajati približno 684 sati.
Članak 3.
• Približni troškovi izgradnje različitih kategorija građevina Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici. Tablica 106. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevine Trošak (€/ Klasa opis m2) Jednostavne poljoprivredne Ia građevine, pomoćne građevine i 28,4 slično Spremišta (rezervoari) vode, Ib 49,5 trgovačka skladišta, štale i slično Tornjevi, vodotornjevi, ostala IIa 78,4 spremišta Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata, IIb 146,4 jednostavna industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske građevine, IIIa 175,8 parkirališta na kat, poslovne građevine i slično 4 B. D. Phillips: Disaster recovery Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i IIIb industrijske građevine, građevine 200,5 javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, veliki IVa 226,3 trgovački centri Trgovački centri i hoteli viših IVb 250,0 kategorija Bolnice, knjižnice i kulturne IVc 300,5 građevine Radio i TV postaje, obrazovne Va institucije, trgovački centri s 372,6 dodatnim sadržajem Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli Vc 513,3 najviših kategorija Kazališta, operne i koncertne Vd 615,3 dvorane Izvor: Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016./2019. god.
Ostali akti u ovom izdanju (77)
- Zaključak o davanju suglasnosti Općini Pribislavec za korištenje dijela travnate površine za skladištenje građevinskog materijala
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Prelog o provođenju Programa produženog boravka u školskoj godini 2024./2025.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za sklapanje Dodatka XXIV Ugovoru o provođenju djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja u postupku javne nabave „Radovi energetske obnove OŠ Strahoninec“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja u postupku jednostavne nabave „Stručni nadzor radova i koordinator zaštite na radu“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja u postupku jednostavne nabave „Projektantski nadzor“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odboru Osnovne škole Nedelišće kojom se daje suglasnost na Odluku o odabiru u postupku jednostavne nabave „Stručni nadzor radova i koordinator zaštite na radu“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće kojom se daje suglasnost na Odluku o odabiru u postupku jednostavne nabave „Projektantski nadzor“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće kojom se daje suglasnost na Odluku o odabiru u postupku javne nabave „Radovi na energetskoj obnovi PŠ Dunjkovec“
- Zaključak o financiranju izvannastavne aktivnosti „Građanski odgoj i obrazovanje“ u školskoj godini 2024./2025.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Donji Kraljevec o nastavku provođenja projekta produženog boravka
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec o uključivanju učenika 3. i 4. razreda u Program produženog boravka
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Gospodarske škole Čakovec o davanju suglasnosti u postupku javne nabave „Radovi na energetskoj obnovi zgrade Gospodarske škole na adresi Vladimira Nazora 38, Čakovec“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Gospodarske škole Čakovec o davanju suglasnosti u postupku javne nabave „Usluga stručnog nadzora građenja i koordinatora zaštite na radu prilikom izvođenja radova na energetskoj obnovi zgrade Gospodarske škole na adresi Vladimira Nazora 38, Čakovec“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće o organizaciji produženog boravka u školskoj godini 2024./2025.
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Međimurske županije za 2024. godinu
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima za akademsku godinu 2024./2025.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Informacije – gospodarstvo Međimurske županije u 2023. godini
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na II. izmjene i dopune Financijskog plana i Godišnjeg plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-30.06.2024. godine
- Program potpora poljoprivredi za razdoblje od 2024. do 2025. godine
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o ostvarivanju Plana i Programa rada Dječjeg vrtića „Maslačak“ Mursko Središće u pedagoškoj godini 2023/24
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o radu Centra za kulturu „Rudar“ Mursko Središće za 2023. godine
- Odluka o sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Mursko Središće za razdoblje siječanj – lipanj 2024. godine
- Pravilnik o dopunama Pravilnika o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja
- II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dekanovec
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Donji Kraljevec za razdoblje od 01.01.2024. do 30.06.2024.
- Odluka o zasnivanju prava služnosti na području katastarske općine Hodošan
- Odluka o izmjenama Akta o osnivanju Dječjeg vrtića „Ftiček“ Donji Kraljevec
- Odluka o kupoprodaji nekretnina na području katastarske općine Donji Kraljevec
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec- Revizija II.-2/2023
- Zaključak o prihvaćanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika Općine Donji Kraljevec za razdoblje od siječnja do lipnja 2024. godine
- Izmjena Plana mreže predškolskih ustanova na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o polugodišnjem obračunu Proračuna Općine Goričan za 2024.godinu
- Odluka o izmjeni radnog vremena Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine Goričan
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o darovanju
- Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Povjerenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o usvajanju Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Gornji Mihaljevec za 2023. godinu
- Odluka o izradi III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec
- Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.01.2024. do 30.06.2024. godine
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Mala Subotica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- II. izmjene i dopune Odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Mala Subotica
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Mala Subotica
- Odluka o ostvarivanju naknada i usluga iz područja socijalne skrbi
- Odluka o potporama za poslijediplomski studij
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa financiranja udruga čije aktivnosti doprinose zadovoljenju javnih potreba i ispunjavanju ciljeva i prioriteta definiranih strateškim i planskim dokumentima Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Mala Subotica u 2024. godini
- Izmjene i dopune Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu za 2024. godinu
- Izvještaj o izvršenju polugodišnjeg Proračuna Općine Pribislavec za 2024. godinu
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Pribislavec s izvršenjem do 25.09.2024.
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o izgledu i sadržaju službene iskaznice, značke te izgledu službene odore komunalnog redara
- Odluka o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju članova Socijalnog vijeća Općine Pribislavec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Pribislavec za 2023. godinu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Pribislavec za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture u Općini Pribislavec za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Općine Pribislavec za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu Općine Pribislavec za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Pribislavec u 2024. godini
- Socijalni program Općine Pribislavec
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Odluka o kupnji nekretnine (Kolodvorska 2, Sveta Marija)
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Sveta Marija
- Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2024.
- Odluka o imenovanju službenika za zaštitu podataka
- Rješenje o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića Srčeko