Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja između ulice M. tita i J.Š. Slavenskog u Nedelišću

62. na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 67/23), članka 32. Statuta Općine nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 67/23) i Odluke o izradi urbanističkog plana uređenja područja između ulice M. tita i 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik J. Š. Slavenskog u nedelišću („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 24/23), Općinsko vijeće Općine nedelišće na svojoj 31. sjednici održanoj 19.08.2024. godine donijelo je ODLuku o donošenju urbanističkog plana uređenja područja između ulice m. Tita i j. Š. slavenskog u nedelišću i. OpĆe ODreDBe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja između ulice M. tita i J. Š. Slavenskog u nedelišću; (u daljnjem tekstu: Odluka).
(2) područje obuhvata urbanističkog plana uređenja područja između ulice M. tita i J. Š. Slavenskog u nedelišću; (u daljnjem tekstu: upu) odnosi se na cca 3,09 ha zemljišta u središtu naselja nedelišće.
Članak 2.
(1) Sastavni dio ove Odluke je provedbeni dio elaborata: „urbanistički plan uređenja područja između ulice M. tita i J.Š. Slavenskog u nedelišću“; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila urbia d.o.o. Čakovec.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) tekstualni za provedbu dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s poglavljima: 1. uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000: 1. kORiŠtEnJE i naMJEna pOVRŠina pROMEtna, uLiČna i kOMunaLna 2.1. inFRaStRuktuRna MREža – pLan pROMEta pROMEtna, uLiČna i kOMunaLna 2.2. inFRaStRuktuRna MREža – MREžE VODOOpSkRBE, ODVODnJE i pLinOOpSkRBE MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3085 pROMEtna, uLiČna i kOMunaLna inFRaStRuktuRna MREža – MREžE 2.3. ELEktROOpSkRBE, ELEktROniČkiH kOMunikaCiJa i JaVnE RaSVJEtE uVJEti kORiŠtEnJa, uREĐEnJa i ZaŠtitE 3. pOVRŠina 4. naČin i uVJEti GRaDnJE
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija postupka izrade i donošenja upu. ii. ODreDBe Za prOVeDBu

Članak 4.

Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - podrum (po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - prizemlje (p) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - kat (k) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - potkrovlje (pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

Članak 4.

- Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o namjeni površine unutar koje se čestica nalazi. - prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o namjeni površine unutar koje se čestica nalazi. - pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. Stranica 3086 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBp/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBp/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine. - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBp) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. u obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade.

Članak 4.

- Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=p+1k) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=p+1k+pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (nE) samo ukoliko je ista dozvoljena prema uvjetima oblikovanja iz ove Odluke. - nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - nepotpuna etaža (nE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 70% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično.

Članak 4.

- Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori. isključivo ukoliko je to predviđeno namjenom MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024. zemljišta unutar kojeg se smješta, stambena zgrada može sadržavati kompatibilne poslovne sadržaje. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili tri zasebne korisničke jedinice, stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge. - tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a u obuhvatu ovoga upu predviđa se individualna tipologija gradnje, odnosno gradnja pojedine zgrade osnovne namjene s najviše 3 zasebne korisničke jedinice - tlocrtna površina zgrade /tp/ je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na pristupnu ulicu. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade /V/ istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov najviše pune etaže, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov najviše pune etaže. izuzetno, visina (vijenca) zgrade s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zakon je Zakon o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). - Zasebna korisnička jedinica (ZkJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor i slično). - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem.

Članak 4.

10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od drugih zgrada. - poluugrađena zgrada /pu/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada, dvojnik /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /n/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.
(2) urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima.

Članak 4.

- Elektronička komunikacijska infrastruktura (Eki) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (Ekk) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je sustav odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), kojima se osigurava rasvjetljavanje javnih kolnih i pješačkih MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3087 površina, a u vlasništvu je ili pod upravljanjem jedinice lokalne samouprave. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.

Članak 4.

- komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OiE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav.

Članak 4.

- Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih. Stranica 3088 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik 1. uVjeTi ODređiVanja i raZGraniČaVanja pOVrŠina jaVniH i DruGiH namjena

Članak 5.

Članak 5.
(1) unutar područja obuhvata upu utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu - građevne čestice ili površine namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
Članak 6.
(1) podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“.
(2) u odnosu na namjenu površina razlikuju se: - stambena namjena - individualna /oznaka S1/ - javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ - površina infrastrukturnih sustava, za trafostanicu /oznaka iS1/ - pješačka staza izvan uličnog koridora /oznaka pS/ - ulični koridori /oznaka uk s dodatnom numeričkom oznakom/.
(3) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji pojedinog uličnog koridora, kao što su zelene površine, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora, te su takve površine neodjeljive od osnovne namjene uličnog koridora.

Članak 7.

Članak 7.
(1) površinom javne namjene se, sukladno Zakonu, smatra svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima, a u obuhvatu ovog upu takve površine su: ulični koridori, pješačka staza izvan uličnog koridora i javne zelene površine – javni park.
(2) Za sve površine javne namjene utvrđuje se obavezna parcelacija prema grafičkim prikazima upu, pri čemu je u odnosu na duljinu uličnih koridora, dozvoljeno: - segmentno formiranje građevne čestice uličnog koridora u odnosu na planiranu duljinu - povećanje širine uličnog koridora na uštrb drugih planiranih površina, ali ne i suženje širine uličnog koridora ispod planski utvrđene širine.

Članak 8.

Članak 8.
(1) namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu odredbama od članka 9. do članka 13.
(2) izuzetno od stavka 1. ovog članka iz površina stambene namjene – individualne /oznaka S1/ mogu se dodatno izdvajati zasebne građevne čestice za građevine i opremu komunalne infrastrukture (trafostanica, tk stanica i slično), osim za antenske stupove za radijsku i telekomunikacijsku opremu. MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024.
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica za građevine infrastrukture provodi se prema poglavlju 5. „uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama. 1.1. stambena namjena – individualna /oznaka s1/

Članak 9.

Članak 9.
(1) površine stambene namjene – individualne /oznaka S1/ predviđene su za formiranje građevnih čestica za gradnju osnovne građevine s najmanje jednim stanom.
(2) Dio osnovne građevine može se namijeniti poslovnoj djelatnosti kompatibilnoj stanovanju i to: - gospodarska: - uredska djelatnost - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - mala uslužna djelatnost koja ne utječe na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i slične radionice) - smještajna turistička djelatnosti koja se može obavljati u sklopu domaćinstva i to isključivo kategorije: soba za najam u turizmu i/ili apartman, odnosno studio apartman. - društvena: - ambulanta opće medicine ili specijalistička ambulanta (zubar, dermatolog i slično).
(3) trgovačka i ugostiteljska djelatnost, kao i druge vrste društvenih djelatnosti izuzev navedene prethodnim stavkom, na građevnim česticama unutar površina stambene namjene - individualne, nisu dozvoljene.
(4) uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici se može smjestiti više pomoćnih građevina, a gradnja prateće građevine nije dozvoljena.
(5) pomoćni sadržaji u funkciji stanovanja ili obavljanja djelatnosti predviđenih na istoj građevnoj čestici, mogu se smještati unutar osnovne građevine ili u zasebnim pomoćnim građevinama kao što su: sjenica, vrtni paviljon, priručno spremište, garaže za osobna i/ili službena vozila i slično.
(6) najveći broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici je 3 ZkJ, pri čemu se za smještajnu turističku djelatnost mogu predvidjeti najviše 2 ZkJ, a za sve ostale poslovne djelatnosti najviše 1 ZkJ.

Članak 9.

1.2. javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/
Članak 10.
(1) Javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/ predviđene su za formiranje zemljišne čestice parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, a koje se u pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i odmorišta, te postavom urbane opreme.
(2) na javnim zelenim površinama moguća je: - postava urbane opreme - gradnja javne ili sakralne plastike (umjetnička skulptura, fontana, poklonac) ukupne tlocrtne površine do 12,0 m2 i ukupne visine do 5,0 m 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik - gradnja dječjeg igrališta za djecu različitih dobnih skupna - gradnja neophodne infrastrukture.
(3) izvedba komunalne infrastrukture koja nije neophodna za uređenje parka unutar površina javnog parka nije dozvoljena. 1.3. površina infrastrukturnih sustava, za trafostanicu /oznaka is1/

Članak 11.

Članak 11.
(1) površina infrastrukturnih sustava, za trafostanicu /oznaka iS1/ je zemljište namijenjeno za formiranje građevne čestice trafostanice tS 10(20)/0,4 kV, kao građevine sustava javne elektroopskrbe.
(2) Građevnu česticu je potrebno formirati prema parcelaciji danoj grafički ili kao veću, uz poštivanje utvrđene linije regulacije planiranog uličnog koridora na koji je predviđeno priključenje građevne čestice trafostanice. 1.4. pješačka staza izvan uličnog koridora /oznaka ps/
Članak 12.
(1) pješačka staza izvan uličnih koridora /oznaka pS/ formira se za osiguranje pješačke komunikacije izvan uličnih koridora kao pješačke prečice i šetnice, te dodatno kao trasa za prolaz vodova infrastrukture.
(2) parterna površina pješačkih staza izvodi se kao pretežito opločena, pri čemu joj nosivost i tehnička širina joj trebaju biti dostatni za jednostrani prolaz vozila hitnih intervencija.
(3) Dio površine preporuča se izvesti kao potez javnog zelenila – drvored, park, nasad ukrasnog bilja, s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom. 1.5. ulični koridori /oznaka uk s odgovarajućom numeričkom oznakom/

Članak 13.

Članak 13.
(1) ulični koridori /oznaka uk s odgovarajućom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje cestovnih prometnica kao dio ulične mreže, izgradnje pješačkih i/ili biciklističkih staza, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža, izgradnje javne rasvjete, i izvedbe zelenih površina unutar ulica, kao i radi omogućavanja priključenja građevnih čestica na cestovnu i komunalnu infrastrukturu. 2. uVjeTi smjeŠTaja GrađeVina GOspODarskiH DjeLaTnOsTi
Članak 14.
(1) poslovne djelatnosti unutar građevnih čestica u obuhvatu upu nisu obavezne.
(2) ukoliko se predviđaju, poslovne djelatnosti mogu se smještati unutar osnovne građevine na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene – individualne /oznaka S1/.
(3) preporuča se da prostori namijenjeni poslovnim djelatnostima imaju zasebne ulaze u odnosu na stambeni dio zgrade. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3089

Članak 15.

Članak 15.
(1) Svaka pojedina zasebna korisnička jedinica poslovne namjene dimenzionira se prema posebnom sektorskom propisu, ovisno o vrsti poslovne djelatnosti.
Članak 16.
(1) turistički smještajni kapaciteti ograničavaju se na kategorije utvrđene posebnim sektorskim propisima kao smještaj u čvrstim zgradama, ovisno o namjeni površine utvrđene u upu.
(2) u slučaju da posebni propis vrstu turističkog smještaja utvrđuje kao apartman ili kao studio apartman, svaka pojedina takva smještajna jedinca se prema ovoj Odluci smatra jednom zasebnom korisničkom jedinicom.

Članak 17.

Članak 17.
(1) u odnosu na mogućnost smještaja poslovnih djelatnosti unutar građevnih čestica i broj zasebnih korisničkih jedinica po pojedinoj građevnoj čestici unutar površina stambene namjene – individualne /oznaka S1 / dozvoljeno je smjestiti: - za smještajnu turističku djelatnost najviše dvije (2) ZkJ po pojedinoj građevnoj čestici - za sve ostale poslovne djelatnosti najviše jednu (1) ZkJ po pojedinoj građevnoj čestici
Članak 18.
(1) unutar obuhvata upu nije dozvoljen: - smještaj postaja za opskrbu gorivom za vozila s motorima s unutrašnjim izgaranjem - komercijalne punionice za vozila na električni pogon.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Obavezni utvrđeni minimalni broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta za pojedinu gospodarsku djelatnost potrebno je osigurati sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.2. „promet u mirovanju“.
Članak 20.
(1) Reklamni panoi i druge vrste reklamnih površina su unutar obuhvata upu dozvoljeni isključivo kao obješeni ili naslikani na pročelja zgrada.
Članak 21.
(1) Ostali uvjeti gradnje i oblikovanja građevina i prostora u funkciji poslovnih djelatnosti dozvoljenih unutar obuhvata upu utvrđuje se prema poglavlju 4. „uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 3. uVjeTi smjeŠTaja GrađeVina DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi

Članak 22.

Članak 22.
(1) Vrste društvenih djelatnosti koje se mogu smještati unutar obuhvata upu utvrđuju se prema uvjetima određivanja namjene površina iz poglavlja 1. „uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ ove Odluke. Stranica 3090 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik
Članak 23.
(1) Zgrade i prostori za društvene djelatnosti se smještaju i oblikuju prema poglavlju 4. „uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 4. uVjeTi i naČin GraDnje sTamBeniH GrađeVina 4.1. Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene

Članak 24.

Članak 24.
(1) u obuhvatu upu stambeni sadržaj obavezan je za sve građevne čestice formirane unutar površina stambene namjene - individualne /oznaka S1/.
Članak 25.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Minimalna korisna površina pojedinog stana utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju izdvojeno spremište stana, garaža i parkirališno mjesto u funkciji stanovanja. naČin naMJEna BROJ GRaDnJE EtažnOSt pOVRŠina ZkJ OSnOVnE GRaĐEV GRaĐEVinE prizemnica E=3 / po (ili S)+p+ SS katnica min 1 E=4 / po (ili S)+p+1 S1 max 3 prizemnica E=3 / po (ili S)+p+ pu katnica E=4 / po (ili S)+p+1 ZkJ – broj zasebnih korisničkih jedinica SS – slobodnostojeća gradnja, pu – poluugrađena gradnja po – podrum, S – suteren, p – prizemlje, k – kat, pk – potkrovlje,
(2) najmanja širina nove građevne čestice utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice.
(3) unutar obuhvata upu nije moguće formirati građevne čestice za gradnju osnovne građevine u tipologiji ugrađene gradnje (gradnja u nizu) niti u tipologiji dvojne gradnje.

Članak 27.

Članak 27.
(1) kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) ukoliko se građevne čestice formiranju na način da njihova dubina nije jednaka dubini površine u stambenoj namjeni (građevna čestica je kraća od maksimalno moguće), ostatak površine formira se kao zasebna zemljišna čestica MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024.
(3) u podrumskoj etaži nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(5) parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.
(6) naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na predmetnoj građevnoj čestici. 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 26.

Članak 26.
(1) unutar površina stambene namjene – individualne /oznaka S1/, formiranje novih građevnih čestica i preparcelacija postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: naJManJE DiMEnZiJE naJVEĆE DiMEnZiJE OSnOVnE GRaĐEVnE GRaĐEVnE ČEStiCE inE ČEStiCE ŠiRina DuBina ŠiRina DuBina /m/ /m/ /m/ /m/ 16 25 pk (ili nE) 18 30 dubina k+pk (ili nE) 40 namjene 12 25 površina pk 14 35 k+pk nE – nepotpuna etaža u namjeni podvrtnice jedne od građevnih čestica s kojom graniči (bez obzira da li je granična građevna čestica unutar ili izvan obuhvata upu) ili kao dio građevne čestice formirane u već izgrađenim ulicama – J. Š. Slavenskog ili M.tita (izvan obuhvata upu). 4.3. uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina

Članak 28.

Članak 28.
(1) najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene – individualne /oznaka S1/ utvrđuje se s kig= 0,4.
(2) koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža i ne ispituje se. 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik
Članak 29.
(1) najveća dozvoljena etažnost osnovnih građevina u obuhvat upu utvrđuje se ovisno o dimenzijama građevne čestice, prema tabeli iz članka 26.
(2) najveća dozvoljena etažnost svih pomoćnih građevina utvrđuje se s E=1 / p.
(3) Osnovne građevine umjesto podruma mogu imati suteren.
(4) umjesto potkrovlja se posljednja dozvoljena etaža osnovne građevine može oblikovati kao nepotpuna etaža samo ukoliko je predviđena u tipologiji slobodnostojeće gradnje.

Članak 30.

Članak 30.
(1) najveća dozvoljena visina (vijenca) i ukupna visina osnovnih građevina u obuhvat upu utvrđuje se ovisno o etažnosti građevine i iznosi najviše: - za prizemnice visina (vijenca) Vosn= 5,0 m, a ukupna visina Hosn=8,5 m - za katnice visina (vijenca) Vosn=7,0 m, a ukupna visina Hosn=10,5 m.
(2) najveća dozvoljena visina (vijenca) pomoćnih građevina u obuhvat upu utvrđuje se s Vpom=3,5 m, a ukupna visina Hpom=4,5 m.
(3) izuzetno od stavka 1. ovog članka, specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže osnovne zgrade s ravnim krovom bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veće bruto površine od 30,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže. 4.3.2. smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 31.

Članak 31.
(1) unutar površina stambene namjene – individualne /oznaka S1/ osnovne građevine mogu se oblikovati kao slobodnostojeće /SS/ ili poluugrađene /pu/, osim na uglovnim građevnim česticama (čestice čija bočna međa je linija regulacije uk1) na kojima se obavezno trebaju predvidjeti slobodnostojeće osnovne građevine /SS/.
Članak 32.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka gradnje SS/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za ulovne građevne čestice) - najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice, osim ako je ta međa ujedno i linija regulacije, u kom slučaju se primjenjuje alineja 2. ovog stavka - najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice, osim za uglovne građevne čestice kod kojih ta udaljenost može biti najmanje 3,0 m MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3091 - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje, garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 5,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje pu/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice - najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje, garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.