Arhiva › 2024. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Dekanovec · 20. kolovoza 2024. · KLASA 350-02/23-01/03 · URBROJ 2109-20-02-24-51

Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2798

Članak 25.

Članak 25. 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih planova uređenja užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO-om. 2) Potreba, odnosno obveza izrade planova uređenja užih područja i njihov obuhvat utvrđuje se u poglavlju 9.1. ovih odredbi i to samo ukoliko se radi o izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područja.

Članak 26.

Članak 26. 1) Na područjima za razvoj mješovite, pretežito stambene zone naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana uređenja užeg područja (UPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.4.ovih odredbi. 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj stambenih zona naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje na kartografskom prikazu 4. „Građevinsko područje naselja “ označeno kao područje bez obveze izrade prostornog plana uređenja užeg područja, moguće ga je urediti priključenjem na postojeće mreže infrastrukture ili uz minimalne zahvate na njima, te ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone, 3) Za područja predviđena za razvoj naselja u drugim funkcionalnim zonama (centralnih sadržaja i urbanog zelenila), uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju određuju se: - temeljem poglavlja 4.1. ovih odredbi, ukoliko se unutar područja namijenjenog za razvoj zone centralnih i društvenih djelatnosti, - zahvati na postojećim građevinama, dogradnja ili interpolacija na postojećim česticama u skladu s funkcijom zone - temeljem članka32., ukoliko je područje namijenjeno za uređenje zone urbanog zelenila.

Članak 27.

Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskom prikazu br. 4. “Građevinsko područje naselja”. 2) U odnosu na namjenu površina, dijelovi naselja se razgraničuju na funkcionalne zone: - zona mješovite - pretežito stambene namjene /žuto/ oznaka M1 - zona javne i društvene namjene/crveno/oznaka D, - gospodarske zone /ljubičasto/ oznaka I /, - gospodarsku zonu namijenjenu isključivo uređenju poljoprivrednih gospodarstava biljne proizvodnje i ekstenzivnog stočarstva /smeđe/ oznaka K2, - zona sporta i rekreacije /tamno zeleno/ oznake R1 i R2, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/ oznaka Z1 i - groblje unutar naselja /oznaka groblja/, 3) Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti kod izrade urbanističkih planova uređenja užih područja (UPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) Zone mješovite - pretežito stambene namjene /oznaka M1/ su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - pretežito stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena ili poslovna građevina - jedna stambeno-poslovna građevina - jedna stambeno-poslovna i poslovna građevina - jedna poslovna i manja poslovna građevina. 3) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ mogu se graditi 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2799 stambene i/ili poslovne građevine i građevine društvene nadgradnje, te dodatno i građevine (osnovne) društvene infrastrukture koji se uobičajeno smještaju u funkcionalnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D/ ukoliko za pojedini takav sadržaj za koji se ukaže potreba (dječji vrtić, dom zdravlja i slično), Prostornim planom nije specifično rezerviran prostor u zoni javne i društvene namjene. 4) Osim građevina iz stavka 2. ovog članka, unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene mogu se graditi sadržaji gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 (građevine manjeg negativnog utjecaja) i sadržaji poljoprivrednog gospodarstva, uz uvjet da se ova dva sadržaja ne mogu smjestiti na istu građevnu česticu 5) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 (građevine većeg negativnog utjecaja) ne mogu se graditi unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene.

Članak 28.

6) Višestambene zgrade, zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavka 2. ovog članka. 7) Izuzetak od stavka 6. ovog članka je smještajni turistički sadržaj koji se organizira kao prateći u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, sukladno posebnom propisu. 8) Ukoliko se unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene formira građevna čestica za zgradu dječjeg vrtića, jaslica ili ustanove za stacionarni smještaj djece, na istoj čestici se ne mogu smjestiti drugi sadržaji.

Članak 29.

Članak 29. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje, - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja – parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 29.

2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalnoservisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. 1) Zona javne i društvene namjene /crveno/ oznaka D, određuje se kao područje naselja prvenstveno namijenjeno uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvenih djelatnosti. 2) Vrsta djelatnosti koje se unutar zone javne i društvene namjene predviđaju obavljati su upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulture, vjerska, javnih i civilnih servisa, civilnog društva i slično, pri čemu se: - upravni sadržaji odnose na vrstu javnih usluga koje se obavljaju u uredima (lokalna uprava, ispostave državne uprave i sl.), - socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, vjerska i slične funkcije smatraju prostorno specifičnima u odnosu na površinu čestice i veličinu gradnje, - sadržaji javnih i civilnih servisa odnose na prostorno specifične sadržaje u odnosu na lokaciju i veličinu gradnje (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i sl.), - sadržaji civilnog društva odnose se na aktivnosti udruga građana, a potreban prostor za njihovo djelovanje ovisi o vrsti aktivnosti. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone javne i društvene namjene, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, - predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, te - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti.

Članak 30.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici. 5) Unutar zone javne i društvene namjene, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Stranica 2800 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 6) Unutar zone javne i društvene namjene mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 7) Zone javne i društvene namjene u naselju Dekanovec su pretežito dovršene, uz izuzetak područja koje se rezervira za rekonstrukciju, odnosno dogradnju ili izgradnju nove škole, izgradnju školske sportske dvorane i dječjeg vrtića, te za dovršetak ovih prostora nije potrebno raditi planove uređenja užih područja, već se mogu dalje izgrađivati temeljem projekata izrađenih prema smjernicama iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.

Članak 31.

Članak 31. 1) Gospodarskim zonama oznake I i K određuju se prostori namjenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje stočne hrane, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 3) Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje gospodarskih građevina u gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 4) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice parkirališta javnog režima korištenja, - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 32.

Članak 32. 1) Poljoprivredno – gospodarskom zonom unutar naselja određuje se prostor namijenjen za izgradnju poljoprivrednih gospodarstava biljne poljoprivredne proizvodnje, intenzivnog uzgoja peradi do 8.500 kom po čestici i/ili ekstenzivnog stočarstva, uz koje se može kao prateća djelatnost organizirati primarna obrada biljnih poljoprivrednih proizvoda. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar poljoprivrednogospodarske zone u naselju mogu se graditi: - kao građevine osnovne namjene - kompleks gospodarskih građevina poljoprivrednog gospodarstva koje uključuju upravnu zgradu ili građevinu obiteljskog stana ukoliko se radi o obiteljskom gospodarstvu, - kao prateće građevine - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i jedna poslovna, ugostiteljska građevina za potrebe seoskog turizma, prema posebnim propisima, - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 3) Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina u poljoprivredno - gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi.

Članak 33.

Članak 33. 1) Zona sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1 i R2/ je primarno namijenjena uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, te uz njih pratećih servisnih prostora kao što su tribine uz sportska borilišta, te prostori sportskih društava sa sanitarijama i pratećim ugostiteljskim sadržajem; 2) Zatvoreni sportski sadržaji kao što su sportske dvorane i sezonske građevine kojima se natkrivaju sportska igrališta mogu se smještati unutar zone sportsko – rekreacijske namjene ukoliko je zona dovoljno velike površine i gradnja, ili privremena postava takvog sadržaja, ne utječe negativno na korištenje okolnog prostora; 3) Područje pojedine sportsko – rekreacijske zone može obuhvaćati jednu ili više građevnih čestica; 4) Iz površine zona sportsko – rekreacijske namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze izvan uličnih koridora i sl., - površine za gradnju otvorenih parkirališta, - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje), osim laguna za prihvat oborinskih voda i samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu, - čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i sl.), - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 33.

5) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi kompleks otvorenih igrališta sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 6) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2801 7) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 34.

Članak 34. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, zelenih trgova, spomen obilježja, dječjih igrališta i školskih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - postava privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2, te - uređenje dječjeg igrališta.

Članak 35.

Članak 35. 1) Groblje se određuje kao prostor isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za ukop ljudi. 2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, javna i sakralna i plastika, te servisni prostori za parkiranje i kolni pristup. 4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 5) Sve građevine na grobljima trebaju se graditi kao prizemnice, visine vijenca do 4,80 m, osim zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti veće visine. 6) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 7) Za potrebe parkiranja u funkciji groblja potrebno je: - dovršiti kolni prilaz i parking uz groblje sa planiranom cestom koja se odvaja od ŽC 2003 i - dovršiti kolni prilaz sa priključkom sa ŽC 2018. 8) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, ako su udaljene 20,0 m od granice groblja. NAJMANJA NAJMANJA NAČIN GRADNJE ŠIRINA ČESTICE 9) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine.

Članak 35.

2.2.3 Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar zone mješovite – pretežito stambene izgradnje.
Članak 36. 1) Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). 2) Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. 3) Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. 4) Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2. 5) Iznimno, kada se radi o interpolaciji unutar izgrađene strukture naselja, u kojoj je položaj građevine određen na tradicionalan način uz među, na udaljenosti od susjedne međe 0,6 m i manje, uvjeti za gradnju i formiranje čestice za takve slobodnostojeće građevine primjenjuju se kao za gradnju na poluotvoreni način. Veličina te građevine i njena lokacija treba biti u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 36.

6) Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja. 7) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni).
Članak 37. 1) Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone – pretežito stambene namjene na izgrađenim područjima i područjima za razvoj naselja, potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: NAJMANJE KOEFICIJENT POVRŠINA IZGRAĐENOSTI DUBINA ČESTICE GRAĐEVINA /m/ /m/ SLOBODNOSTOJEĆE GRAĐEVINE prizemne 16,0 katne 18,0 GRAĐEVNE GRAĐEVNE ČESTICE ČESTICE /m2/ Kig* 25,0 400,0 0,4 30,0 540,0 0,4 Stranica 2802 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. POLUOTVORENE GRAĐEVINE prizemne 12,0 katne 14,0 *Kig – maksimalna bruto izgrađenost čestice 2) U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. 3) Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice.

Članak 37.

4) Iznimno od veličina čestica propisanih u tabeli, za slobodnostojeće građevine koje su smještene na udaljenosti manjoj od 0,60 m od susjedne međe, mogu se primijeniti dimenzije širine čestice za poluotvoreni tip, pogotovu kada se radi o slijedu građevina određenim tradicionalnom pozicijom građevina na čestici. 5) Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. 6) Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 38.

Članak 38. 1) Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m2. 2) Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2. 3) Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m2, a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 1000 m2. 4) Pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. 5) Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 39.

Članak 39. 1) Na području Općine Dekanovec građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. 2) Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambenoposlovne i poslovne građevine. 3) Zidana građevina povremenog stanovanja iz ovog članka ne može biti manja od 30 m2 tlocrtne površine uz obaveznu izgradnju sanitarnog čvora (minimalno WC), niti veća od 200 m2.

Članak 40.

Članak 40. 1) Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. 2) Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore. 3) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor.

Članak 41.

Članak 41. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 24,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 30,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, te - postavom na površinu podvrtnice.- plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama.

Članak 42.

Članak 42. 1) Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima ruralne matrice, 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2803 gdje se osigurava mogućnost gradnje gospodarskih poljoprivrednih građevina, dubina čestica može biti veća. 2) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 2.2.3.1 Smještaj građevine na čestici, Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 43.

Članak 43. 1) U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. 2) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 3) Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 4,0m između građevina. 4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. 5) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. 6) Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem. 7) Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.

Članak 43.

8) Zid između dviju građevina mora se izvesti kao protupožarni (vatrootpornosti najmanje 90 min.), a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 44. 1) Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0m. 2) Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. 3) Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. 4) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 5) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 6) Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati.

Članak 44.

7) Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.
Članak 45. 1) Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od sljedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice, - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. 2) Pomoćne građevine iz ovog članka, stavak 1., alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6m. 3) Pomoćne građevine iz ovog članka, stavak 1., alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. 4) Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Stranica 2804 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 2.2.3.2 Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 46.

Članak 46. 1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. 2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka. 3) Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. 4) Iznimno, ukoliko se poslovna građevina - građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - gradi kao samostalna građevina, mora se smjestiti na građevnom pravcu koji je udaljen 25m od regulacionog pravca, a na udaljenosti najmanje 12 m od susjedne stambene građevine. 5) U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. 6) Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m. 7) Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac može se uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja.

Članak 47.

Članak 47. 1) Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran prostornim planom užeg područja prostire se u pravilu u dubinu čestice 25,0m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90m od regulacijskog pravca. 2) Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se na udaljenosti najmanje 25,0m od regulacijskog pravca u dubinu čestice i na udaljenosti najmanje 12,0m od stambenih građevina na istoj i susjednim česticama, građenim u pojasu gradnje stambene i poslovne građevine. 3) Gradnja stambene i poslovne građevine osnovne namjene moguća je i izvan pojasa širine 25 m u dubinu čestice, ali ta građevina ne može biti uvjet za ograničenja budućih zahvata poslovnih i gospodarskih građevina na susjednim česticama koje bi se mogle locirati u pojasu gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja. 4) Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. 2.2.3.3 Međusobna udaljenost građevina

Članak 48.

Članak 48. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine te 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 7,0 m. 2) Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka. 3) U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0 m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Članak 49.

Članak 49. 1) Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Iznimno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. 3) Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0m od građevina osnovne namjene. 4) Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 47. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambenoposlovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambeno-poslovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. 5) Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” ovih Odredbi. 2.2.3.4 Visina građevina

Članak 50.

Članak 50. 1) Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. 2) Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine. 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2805

Ostali akti u ovom izdanju (31)