Arhiva › 2023. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 21. lipnja 2023. · KLASA 350-02/22-01/02 · URBROJ 2109/16-23-117

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2114

Članak 164.

Članak 164.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 165.

Članak 165.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, je dijelom uspostavljena, a predviđa se daljnje unapređenje sustava unapređenjem postojećih i izvedbom planiranih građevina: - postojeća retencija „Jegerseg“ na vodotoku Goričica - planirana retencija „Krompač“ na vodotoku Krompač - planirana retencija Praporčan II na vodotoku Praporčan.
(2) U slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati planiranjem novih retencija i drugih građevina na otvorenim vodotocima, ukoliko se ocijeni da predstavljaju opasnost za plavljenje.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 166.

Članak 166.
(1) Obranu od poplava potoka bujičara u briježnom dijelu Općine potrebno je provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to unutar građevinskih područja najmanje 15,0 m, a izvan građevinskih područja najmanje 30,0 m, mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. Korištenje voda
Članak 167.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Uzgoj riba je moguć u rekreacijskim ribnjacima i retencijama.
(2) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO - POvIJESNIH vRIJEDNOSTI
Članak 169.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Općine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH vRIJEDNOSTI

Članak 170.

Članak 170.
(1) Čitavo područje Općine Sveti Juraj na Bregu područje je osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja, utvrđenog kroz Prostorni plan Međimurske županije.
(2) Sukladno članku 120. odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije, predviđa se izrada Krajobrazne osnove Županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Općina Sveti Juraj na Brijegu je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje krajobraza Gornjeg Međimurja.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - utvrđuje se potreba očuvanja krajobraza zadržavanjem postojeće prirodne vegetacije - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost poljoprivrednih površina, prvenstveno vinograda, voćnjaka i livada, te šumskih površina unutar građevinskih područja naselja - poticajnim mjerama je potrebno dati na važnosti poljoprivrednoj proizvodnji koja vrednuje tradicijski način uzgoja i očuvanje kvalitetnih starih sorti voćnih vrsta i vinove loze, te pčelarstvo. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2115
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.

Članak 172.

Članak 172.
(1) Zabrana gradnje utvrđuje se za pojedina područja prema kartografskom prikazu 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“, a obuhvaća: - poljoprivredni prostor kontaktnog područja crkve Sv. Jurja na Bregu radi zaštite tradicijskog poljoprivrednog ambijenta na padinama ugroženim klizanjem tla - prostor južno od sportskog parka Vučetinec - širi prostor pojedinih potočnih dolina i pripadajućih briježnih obronaka, radi zaštite strukture kultiviranog krajobraza koju čine mozaične površine livada, vinograda, voćnjaka i šuma.
(2) U cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone javnog zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
(3) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(4) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 173.

Članak 173.
(1) Širi prostor klanca potoka Goričica u Lopatincu, sjeverno od ŽC 2254 utvrđuje se kao područje zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/, koju je poželjno urediti temeljem projekta, za čiju izradu je potrebno valorizirati krajobraz u odnosu na sljedeće: - analiza potencijalnog klizanja tla, s prijedlogom zaštite od navedenog - analiza vegetacije s prijedlogom pogodnih vrsta za pejsažno uređenje - analiza trase puta koji prolazi neposredno uz vodotok i utvrđivanje odgovarajućeg načina njegova oblikovanja sa stanovišta zaštite vodotoka i vizualnih značajki predmetnog krajobraza - analiza utjecaja prometa i utvrđivanje mjera zabrane za određene vrste prometa, u funkciji zaštite krajobraza.
(2) Dijelovi zemljišnih čestica koje zadiru u prostor zone zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ klanca potoka Goričica u Lopatincu mogu biti sadržani unutar iste zemljišne i katastarske čestice kao i površina u funkcionalnoj zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, a s razlikom da se na tom dijelu čestice ne smije graditi zgrade. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH vRIJEDNOSTI

Članak 174.

Članak 174.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 175.
(1) Na području Općine su temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj: 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) zaštićeni: - spomenik prirode – zoološki – Bedekovićeve grabe, 2002.g. - spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo - tulipanovac u Vučetincu, 1995.g.
(2) Mjere zaštite za vlažne livade Bedekovićeve grabe: - treba očuvati vodni režim i onemogućiti prenamjenu područja - ostalo - potrebno se pridržavati mjera zaštite prema aktu Županijskog poglavarstva Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”. broj 1/03).
(3) Mjere zaštite za spomenik parkovne arhitekture: - uzgojno – sanitarnim zahvatima potrebno je stablo održavati u povoljnom stanju vitaliteta, a preporuča se izraditi i studiju vitaliteta kojom će se utvrditi daljnje smjernice očuvanja - kontrola i sprečavanje zahvata u okolini stabla, ukoliko bi zahvati mogli negativno utjecati na stanje stabla i vizuru na njega s pozicije javnih površina.

Članak 176.

Članak 176.
(1) Prostornim planom Međimurske županije predloženo je pokretanje postupka revizije vrijednosti za spomenik parkovne arhitekture, radi degradacije.
Članak 177.
(1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19), unutar područja Općine nalaze se dijelovi ekološke mreže Republike Hrvatske (ekološke mreže Europske unije „Natura 2000“) i to područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR 2001346 „Međimurje“.
(2) Zaštita područja ekološke mreže, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ broj 146/14).
(4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u Stranica 2116 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. području ekološke mreže, potrebno je od upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže.

Članak 177.

6.2.2. Ugrožene i strogo zaštićene vrste i ekološki značajna područja
Članak 178.
(1) Na području Općine su kao najviše ugrožene prepoznate sljedeće vrste: STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE NA PODRUČJU OPĆINE VRSTA – VRSTA – KATEGORIJA HRVATSKI ZNANSTVENI NAZIV UGROŽENOSTI NAZIV MAMMALIA - SISAVCI Barbastella barbastellus širokouhi DD (Schreber, 1774) mračnjak Cricetus cricetus hrčak (Linnaeus, 1758) Muscardinus avellanarius (Linnaeus, puh orašar 1758) Myotis bechsteinii velikouhi VU (Kuhl, 1817) šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš (Borkhausen, 1797) Plecotus austriacus sivi EN (Fischer, 1829) dugoušan AVES - PTICE Asio otus (Linnaeus, gnijezdeća mala ušara 1758) populacija (LC) Buteo buteo (Linnaeus, gnijezdeća škanjac 1758) populacija (LC) Dendrocopos major gnijezdeća veliki djetlić (Linnaeus, 1758) populacija (LC) Emberiza citrinella žuta gnijezdeća Linnaeus, 1758 strnadica populacija (LC) Falco tinnunculus gnijezdeća vjetruša Linnaeus, 1758 populacija (LC) Parus major Linnaeus, gnijezdeća velika sjenica 1758 populacija (LC) Pernis apivorus gnijezdeća škanjac osaš (Linnaeus, 1758) populacija (NT) Phoenicurus ochruros mrka gnijezdeća (S.G.Gmel., 1774) crvenrepka populacija (LC) Phoenicurus šumska gnijezdeća phoenicurus (Linnaeus, crvenrepka populacija (LC) 1758) REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis barska (Linnaeus, 1758) kornjača Lacerta agilis livadna Linnaeus,1758 gušterica AMPHIBIA - VODOZEMCI Bombina bombina crveni mukač (Linnaeus, 1761) Bombina variegata žuti mukač (Linnaeus,1758)

Članak 178.

Pelobates fuscus češnjača DD (Laurenti,1768) Rana dalmatina šumska Fitzinger in Bonaparte, smeđa žaba 1838 INSECTA – KUKCI LEPIDOPTERA - LEPTIRI kiseličin Lycaena dispar vatreni (Haworth, 1802) plavac zagasiti Phengaris nausithous livadni CR (Bergsträsser, 1779) plavac Phengaris teleius veliki livadni CR (Bergsträsser, 1779) plavac FLORA PLANTAE - BILJKE deltoidni Diantus deltoides L. karanfil Orchis morio L. mali kaćun Sanguisorba officinalis ljekovita L. krvara CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, LT – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i 21. lipnja 2023.

Članak 178.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2117 vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.
Članak 179.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv Zakorijenjena vodenjarska vegetacija (Red A.3.3. Potamogetonetalia Koch 1926.) Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1. (Razred Phragmito – magnocaricetea Klika in Klika et Novák 1941) Zajednice higrofilnih zeleni (Sveza Calthion C.2.2.3. palustris TX. 1937) Mezofilne livade košanice Srednje Europe C.2.3.2. (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.- Bl. 1926, syn. Arrhenatherion elatioris Luquet 1926) Srednjeeuropske livade rane pahovke (As. C.2.3.2.1. Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. ex Scherrer 1925) Livade gomoljaste končare i rane pahovke (As. C.2.3.2.4. Filipendulo vulgais – Arrhenatheretum Hundt et Hübl 1983) Nizinske košanice s ljekovitom krvarom C.2.3.2.7. (Sanguisorba officinalis) Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horvat E.3.1. 1958) Marniček in Mucina et al. 1993 i sveza Carpinion betuli (Isler 1931) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 179.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POvIJESNIH vRIJEDNOSTI 6.3.1. Zaštićena kulturna dobra
Članak 180.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Vukovaru, (u daljnjem tekstu: nadležni Konzervatorski odjel).
(3) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(4) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 181.

Članak 181.
(1) Na području Općine su utvrđena sljedeća kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i kulturna dobra u postupku upisa u Registar: NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA Oznaka vrsta kulturnog Mjesto Naziv dobra dobra POvIJESNE GRAĐEvINE I GRADITELJSKI SKLOPOvI SAKRALNA KULTURNA DOBRA Crkva sv. Nepokretno Z-1117 Lopatinec Jurja i kulturno dobro - Župni dvor pojedinačno u pil tipa Nepokretno postupku Dragoslavec tabernakul kulturno dobro - zaštite iz 1753 pojedinačno
Članak 182.
(1) Zahvate na kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) Stranica 2118 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. - uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela uz svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(2) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.

Članak 182.

(3) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(4) Jednaki pristup zaštiti primjenjuje se i na nepokretna kulturna dobra utvrđena kao evidentirana, ukoliko se u postupku ispitivanja vrijednosti utvrdi status zaštićenog, kao i na druge strukture koje nisu evidentirane, a u posebnom postupku im se utvrdi status zaštićenog kulturnog dobra.

Članak 183.

Članak 183.
(1) Neizgrađeni prostor uz župnu crkvu Sv. Jurja u Lopatincu – zemljišne čestice koje okružuju crkvu trebaju biti izuzete od gradnje visokogradnje, a prostor se može urediti parterno i hortikulturno, sukladno namjeni površina utvrđenoj prema kartografskom prikazu građevinskog područja naselja.
(2) Prije početka bilo kakvih zahvata na predviđenoj površini potrebno je provesti preliminarna arheološka istraživanja, jer su georadarska ispitivanja ukazala na činjenicu o postojanju starije građevinske strukture, te će predmetna istraživanja će pridonijeti boljem sagledavanju i spoznaji o kulturnoj baštini na području Općine.
(3) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na potencijalnom arheološkom nalazištu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(4) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(5) Izvan područja arheološkog nalazišta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.

Članak 183.

(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.
(7) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu. 6.3.2. Evidentirana kulturna dobra
Članak 184.
(1) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade i Izmjena i dopuna Prostornog plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, te za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini.
(2) Evidentirane građevne i druge strukture i objekti s kulturnim potencijalom: POvIJESNE GRAĐEvINE I GRADITELJSKI SKLOPOvI SAKRALNA KULTURNA DOBRA Brezje, kapelica Srca Isusovog Lopatinec, raspelo iz 1891. g. Lopatinec, pil Sv. Antuna Padovanskog Okrugli Vrh, kapelica Prečasnog Srca Marijina Okrugli Vrh, drveno raspelo Zasadbreg, raspelo iz 1905. g. (na raskrižju) Zasadbreg, kameno raspelo iz 1905. g. PROFANA I ETNOLOŠKA KULTURNA DOBRA Frkanovec, tradicijska kuća (stambeno gospodarski kompleks) na Vodenom Vrhu k.br. 30
(3) Evidentirana kulturna dobra se mogu zaštititi na lokalnoj razini, usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 184.

(4) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(5) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.
Članak 185.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od registriranog i evidentiranog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova na cijelom području Općine. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 186.

Članak 186.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21), odgovarajućih podzakonskih propisa i Plana gospodarenja otpadom Općine.
(2) Lokacije građevina i površina rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Vodnogospodarski sustavi i gospodarenje otpadom“.
(3) Na općinskom području se zasnivanje novih odlagališta otpada ne predviđa. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2119
(4) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom.

Članak 187.

Članak 187.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Za cjelovito područje Općine je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada - uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/posuda/ kontejnera – zelenih otoka na javnim površinama unutar građevinskih područja naselja - prikladni opasni otpad malog volumena (stare baterije i slično) može se uključiti u sustav iz prethodne alineje.
(3) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine i provoditi prema Planu gospodarenja otpadom Općine.

Članak 188.

Članak 188.
(1) Unutar Gospodarske zone u Brezju mogu se smjestiti: - centralno reciklažno dvorište u općinskoj nadležnosti / oznaka RD/ - reciklažno dvorište za građevinski otpad /oznaka RDG/ - deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ - drugi sadržaji u funkciji djelatnosti gospodarenja otpadom i druge kompatibilne komunalne djelatnosti iz nadležnosti Općine, izuzev odlaganja otpada i skladištenja otpada na dulji rok.
(2) Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada – sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada.
(3) Uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(4) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 189.

Članak 189.
(1) Funkcioniranje reciklažnog dvorišta se prema potrebi dodatno uređuje posredstvom mobilne jedinice, funkcionalno vezane za centralno općinsko reciklažno dvorište.
(2) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se privremeno zaustavljati na odgovarajućim javnim površinama unutar naselja dostupnim vozilom, odnosno na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/.
Članak 190.
(1) Površine gospodarske, proizvodne zone u Brezju /oznaka I/ određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi dodatne lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta, odnosno skladišta sekundarne sirovine predviđene za daljnju upotrebu.
(2) U funkcionalnoj zoni iz prethodnog stavka, građevine i manipulativni prostori reciklažnih dvorišta trebaju biti unutar čestice smješteni i/ili oblikovani na način da manipulacija sekundarnom sirovinom nije vidljiva s ulice.
(3) Na građevnim česticama gospodarske namjene smještenim u drugim funkcionalnim zonama, kao ni na građevnim česticama koje nemaju gospodarsku namjenu bez obzira unutar koje funkcionalne zone se nalaze, komercijalna djelatnost gospodarenja otpadom nije dozvoljena, odnosno izvan površina gospodarske, proizvodne zone u Brezju nije dozvoljeno smještati komercijalna reciklažna dvorišta, kao niti komercijalne građevine za skupljanje, selektiranje, obradu i oporabu otpada.

Članak 191.

Članak 191.
(1) U okviru građevne čestice energane OIE, koja otpad koristi kao sirovinu, moguće je urediti odgovarajuće deponije i postrojenja za pripremu komponenti iz otpada, sukladno odgovarajućim posebnim propisima gospodarenja otpadom.
Članak 192.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se neposrednom primjenom Zakona o gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 193.

Članak 193.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom posebnim propisom utvrđenih mjera gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada. Stranica 2120 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja (farme, tovilišta) ili na zasebnoj građevnoj čestici u blizini.
(3) Ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici: - treba biti najmanje 200,0 m udaljeno od granica građevinskih područja naselja - čestica se dimenzionira kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.
(4) Ukoliko je (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo izvedeno izvan građevinskog područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu može se unutar vlastite čestice ili u neposrednoj blizini, graditi postrojenje za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OIE) i to prvenstveno postrojenja na biomasu. 8. MJERE SPRJEČAvANJA NEPOvOLJNA UTJEcAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Članak 194.

Članak 194.
(1) Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(2) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20) prije ispuštanja. 8.2. Zaštita zraka
Članak 195.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/19, 57/22), odgovarajućim podzakonskim aktima i Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Općine. 8.3. Zaštita od buke

Članak 196.

Članak 196.
(1) „Mjere zaštite od buke provode se prema Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21) i primjenom odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) Najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka.
(3) Najveće dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru utvrđuju se prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka („Narodne novine“ broj 143/21), te ovisno o funkcionalnoj zoni građevinskog područja, prema sljedećoj tabeli: FUNKCIONALNA Najviše dopuštene ocjenske ZONA ZONA UNUTAR razine buke u vanjskom BUKE GRAĐEVINSKIH prostoru /L / dB(A) R,Aeg PODRUČJA L L L L day evening night den 3 M1, Z 55 55 45 57 4 M2, D 65 65 50 66 5 R, K, T, ZZ, 65 65 55 67 utvrđuju se na granici funkcionalne zone prema 6 I parametrima za zonu buke s kojom graniče.
(4) Za funkcionalne zone za koje je planski utvrđena detaljnija razdioba, a nisu posebno naznačene u tabeli iz prethodnog stavka, zona buke je ista kao za sve iz iste grupe namjena (npr. za funkcionalne zone D4 zona buke utvrđuje se kao za funkcionalnu zonu D).
(5) Na granicama pojedinih funkcionalnih zona potrebno je postići ocjensku razinu buke za zonu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(6) Za utvrđivanje zone buke, odnosno najviše dopuštene ocjenske razine buke vanjskih prostora izvan građevinskih područja, posebni propisi se primjenjuju neposredno.

Članak 196.

8.4. Zaštita od požara
Članak 197.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10, 114/22) i odgovarajućih podzakonskih propisa.
Članak 198.
(1) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
(4) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2121

Članak 199.

Članak 199.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim elaboratom, odnosno projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94, 142/03).
(5) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave.

Članak 199.

8.5. Svjetlosno onečišćenje
Članak 200.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19). 8.6. Zaštita resursa obradivih površina i šuma
Članak 201.
(1) Zabranjena je prenamjena površina planski predviđenih kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P2/ i kao gospodarskih šuma /oznaka Š1/, izuzev u slučajevima utvrđenim poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“.
(2) Alternativno je moguće pošumljavanje poljoprivrednih površina slabijeg boniteta, sukladno odgovarajućoj gospodarskoj osnovi. 8.7. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Ostali akti u ovom izdanju (105)