Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće

osposobljavanje štetu na materijalnim i učestalo i bez prethodnog operativnih snaga kulturnim dobrima te upozorenja. okolišu. sustava civilne zaštite. Opskrba vodom i Uslijed podizanja rijeke Građenje, tehničko odvodnja: poremećaj u Mure te puknuća nasipa i gospodarsko Uzbunjivanje i funkcioniranju, izlijevanje rijeke, moguća je ugroza PoPLAVE održavanje obavješćivanje, otpadnih voda, potapanje objekata i građevina IZAZVANE regulacijskih i zaštitnih evakuacija, podruma, zagađenja izvora kritične infrastrukture, IZLIJEVANJEM vodnih građevina. zbrinjavanje, vode. Cestovni promet: 2. kao i druge potencijalne KoPNENIH Izgradnja sustava sklanjanje, prekidi i otežano obavljanje opasnosti i posljedice po VodENIH ranog upozoravanja. spašavanje, djelatnosti do otklanjanja stanovništvo, materijalna TIJELA Edukacija i pružanje prve posljedica. Proizvodnja i kulturna dobra te okoliš osposobljavanje pomoći. i distribucija električne na području Grada operativnih snaga energije: duži prekidi Mursko Središće sustava civilne zaštite. napajanja el. energijom. Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, poglavito zarazne, u skoro isto vrijeme na jednom području gdje obitava veći broj žitelja, tretira se kao epidemija, a manifestira se u dva pojavna oblika: Preventivne DDD mjere, preventivna cijepljenja, održavanje Edukacija, higijene. Brze 1. epidemija koja Veći stupanj komplikacija i obavješćivanje, intervencije higijensko nastaje samostalno, smrtnih ishoda kod rizičnih EPIdEMIJE I cijepljenje, DDD epidemiološke skupina stanovništva, 3. 2. epidemija koja PANdEMIJE mjere, higijensko djelatnosti u suradnji s značajno veća stopa nastaje kao epidemiološka ostalim djelatnostima bolovanja radno aktivnog posljedica nekih stanovništva.

drugih elementarnih nepogoda (potres, poplava i sl.) Mogućnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo. djelatnost, zaštita Zavoda za javno vode. zdravstvo Međimurske županije i sanitarne inspekcije. Kontinuirano Toplina može biti okidač za Toplinski val kao EKSTREMNE opremanje i uzrok mnogih zdravstvenih prirodna pojava VREMENSKE Edukacija i osposobljavanje stanja i izazvati umor, uzrokovana klimatskim PoJAVE: osposobljavanje redovnih 4. srčani udar ili konfuziju, promjenama, nastaje Ekstremne građana. operativnih snaga inzult te pogoršati naglo bez prethodnih temperature sustava civilne postojeće stanje kod najava. zaštite. kroničnih bolesnika. Stranica 4508 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. R. KRATAK oPIS PRIJETNJA d BR. SCENARIJA VRIJE Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature UTJECAJ NA PREVENTIVNE MJERE RUšTVENE MJERE odgoVoRA dNoSTI Održavanje sustava odvodnje, zaštita podrumskih prostorija. Potrebno je izbjegavati Posljedice mogu biti dolazi do smrzavanja Ekstremne izgradnju nasada i smanjenje prinosa u vode što dovodi do vremenske pojave: građevina osjetljivih Rano poljoprivredi i povrtlarstvu, 5. pucanja i širenja tkiva PAdALINE na kišu i tuču te obavješćivanje i štete na stambenim, te odumiranja biljaka. (tuča/mraz) poticati njihovo upozoravanje. gospodarskim, poslovnim Pojavljuje se od rujna osiguranje. Osjetljivu objektima, automobilima.

do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Klizišta te odroni zemlje primarno su nastali kao rezultat iskrčivanja šumskih površina čime je tlo postalo podložno čestim erozivnim procesima. Pojavi klizišta doprinose i bujične vode te velike količine oborina. Uzorci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. Blokada balvanima, drenaža za odvod vode iz zemlje koja Sanacija klizišta se postavlja u dubinu je odgovoran ili na površinu te i skup posao. kanali, ježevi/barikade Svako klizište za kratkotrajnu obilježavaju stabilizaciju, manji različite značajke, odnosno potaknuti Klizišta mogu uzrokovati odroni mogu se prema tome ljudskim aktivnostima. štetu na materijalnim i osigurati zečjim potrebna je visoka Prirodni uzroci dijele se kulturnim dobrima te nasipima, površine razina stručnosti na geološke i morfološke. okolišu, mogu uzrokovati KLIZIšTA natopljene vodom kako bi se što 6. Geološke karakterizira štetu na stambenim za vrijeme jakih točnije odredio mineraloški sastav stijena, građevinama te industrijske oborina prekrivaju razlog nastanka, nagib plićih slojeva tla i komunalne infrastrukture, se vodonepropusnim dubinu i osobine i smjer pružanja, odnos zastoj u prometu i ceradama da bi se te kako bi se uz nagiba klizišta u odnosu neprotočne prometnice. na nagib površine kosine te njihova geotehnička svojstva. Morfološke uzroke karakteriziraju promjene reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih te egzogenih sila. Klizišta se javljaju po razdoblju velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda.

spriječilo daljnje odgovarajuću natapanje tla. projektnu Dugoročne mjere dokumentaciju su pošumljavanje, dugoročno sanirala građenje zaštitnih, šteta. betonskih zidova te smanjenje nagiba putem sanacije terena. Građevinske mjere Moguće su štete Na području Grada zaštite, aktivni i na nepokretnoj i nalazi se benzinska pasivni sustavi pokretnoj imovini, postaja Mursko Središće zaštite od požara, Uzbunjivanje i odnosno na kućama, uz prometnicu D-209 preventivni nadzori, obavješćivanje, vozilima, strojevima, Čakovec – Mursko ostale mjere zaštite evakuacija, uređajima i opremi kao INdUSTRIJSKE Središće. Opasne tvari koje provode operateri zbrinjavanje, 7. i na infrastrukturnim NESREćE koje se koriste na kao odgovorne sklanjanje, građevinama, veći broj promatranoj benzinskoj pravne osobe. spašavanje, smrtno stradalih osoba postaji ss: benzini, dizel Izgradnja sustava pružanje prve i veliki broj osoba s goriva, ukapljeni naftni ranog upozoravanja. pomoći. oštećenjima na dišnom plin (UNP u bocama), Edukacija i sustavu te onečišćenja ulja i maziva. osposobljavanje snaga izvorišta pitke vode. sustava civilne zaštite. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4509 R. KRATAK oPIS PRIJETNJA d BR. SCENARIJA VRIJE Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može UTJECAJ NA PREVENTIVNE MJERE RUšTVENE MJERE odgoVoRA dNoSTI Suša bi neminovno utjecala uzrokovati ozbiljne na vodostaje rijeka, štete u poljodjelstvu, vodocrpilišta i druge izvore vodoprivredi te vode za piće (bunare), jer drugim gospodarskim bi se razina istih snizila u djelatnostima. Za ovisnosti od vremenskog poljodjelstvo mogu biti trajanja suše. Smanjenjem opasne suše koje nastaju u SUšA Navodnjavanje, Upozoravanje.

8. nivoa i količine vode u vegetacijskom razdoblju. savjetovanje vodnim objektima, otežala Nedostatak oborina u bi se distribucija iste duljem vremenskom korisnicima, a mogućnost razdoblju može, s pojave zaraze (hidrične određenim faznim epidemije – trbušni tifus, pomakom, uzrokovati dizenterija, hepatitis) su i hidrološku sušu koja veće. se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije 3.2. odABRANI RIZICI I RAZLoZI odABIRA Na temelju Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, Sektora za civilnu zaštitu, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zagreb, od dana 28. studenog 2016. godine, Međimurska županija donijela je Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije (prosinac 2016. godina). Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije određeno je da se Procjenom rizika moraju obrađivati vrlo visoki i visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje jedinice za koju se izrađuje Procjena rizika. Temeljem Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, na području Međimurske županije izraženi su sljedeći rizici: potres, poplave, ekstremne temperature, epidemije i pandemije, klizišta. Navedeni rizici okarakterizirani su kao prijetnje kod kojih postoji visoki rizik od nastajanja, te ih kao takve treba obraditi u Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće.

Osim gore navedenih rizika, u Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće obrađivat će se tuča, mraz, industrijske nesreće i suša, obzirom da posljedice koje iste mogu prouzročiti. 3.3. KARTogRAFSKI PRIKAZ Grad Mursko Središće prilikom izrade procjene rizika za svoje područje prikazat će prostorni raspored prijetnji putem karte prijetnji. Karte prijetnji se izrađuju u mjerilu 1:25 000 ili u mjerilu koje će biti izabrano tako da prijetnje budu jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru. Na kartama je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje odnosno njihovu lokaciju, dosege, rasprostranjenost te ostale relevantne podatke koje nositelj izrade smatra potrebnim iskazati. Prikaz se odnosi za rizike za koje je potrebno imati kartografski prikaz poput poplava ili tehničko−tehnoloških prijetnji, dok je za rizike poput epidemija i pandemija ili ekstremnih temperatura nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji. 4. KRITERIJI ZA PRoCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEgoRIJE dRUšTVENIH dJELATNoSTI Kriteriji za procjenjivanje štetnih utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti, zajednički su za sve rizike i propisani u postotnim vrijednostima udjela u proračunu jedinice lokalne samouprave te se isti ne mogu mijenjati. Jedinstveni su za sve jedinice lokalne samouprave na području Republike Hrvatske. 4.1. ŽIVoT I ZdRAVLJE LJUdI Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazat će se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.

Tablica 17. Društvena vrijednost – Život i zdravlje ljudi KATEgoRIJA % -st- 1 *<0,001 *<0,063 2 0,001-0,0046 0,063-0,290 3 0,0047-0,011 0,296-0,694 4 0,012-0,035 0,757-2,207 5 0,036> 2,270> 4.2. goSPodARSTVo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu, a procjenjuju se kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinice lokalne samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika. Stranica 4510 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 18. Društvena vrijednost – Gospodarstvo KATEgoRIJA % -kn- 1 0,5-1 143.505,00-287.010,00 2 1-5 287.010,00-1.435.050,00 3 5-15 1.435.050,00-4.305.150,00 4 15-25 4.305.150,00-7.175.250,00 5 >25 >7.175.250,00 4.3. dRUšTVENA STABILNoST I PoLITIKA Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Ako je ukupna materijalna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, prikazat će se u cjelini u odnosu na proračun Grada. Tablica 19. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Kritična infrastruktura KATEgoRIJA % -kn- 1 0,5-1 143.505,00-287.010,00 2 1-5 287.010,00-1.435.050,00 3 5-15 1.435.050,00-4.305.150,00 4 15-25 4.305.150,00-7.175.250,00 5 >25 >7.175.250,00 U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja, šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinice lokalne samouprave. Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl.

Tablica 20. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja KATEgoRIJA % -kn- 1 0,5-1 143.505,00-287.010,00 2 1-5 287.010,00-1.435.050,00 3 5-15 1.435.050,00-4.305.150,00 4 15-25 4.305.150,00-7.175.250,00 5 >25 >7.175.250,00 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazivat će se zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se prema podacima navedenim u sljedećoj tablici. KATEgoRIJA PoSLJEdICE KVALITATIVNo 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika Tablica 21. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina TRošAK KLASA oPIS (€/m2) Jednostavne poljoprivredne 28,4 Ia građevine, pomoćne građevine i slično Spremišta (rezervoari) vode, 49,5 Ib trgovačka skladišta, štale i slično Tornjevi, vodotornjevi, ostala 78,4 IIa spremišta Uredi, trgovine, poljoprivredne 146,4 građevine do visine jednog IIb kata, jednostavna industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, 175,8 lokalne sportske građevine, IIIa parkirališta na kat, poslovne građevine i slično Stambene i poslovne građevine, 200,5 složenije poljoprivredne i industrijske građevine, građevine IIIb javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, 226,3 IVa veliki trgovački centri Trgovački centri i hoteli viših 250,0 IVb kategorija Bolnice, knjižnice i kulturne 300,5 IVc građevine Radio i TV postaje, obrazovne 372,6 Va institucije, trgovački centri s dodatnim sadržajem Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli 513,3 Vc najviših kategorija Kazališta, operne i koncertne 615,3 Vd dvorane Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika na području Međimurske županije 5. VJERoJATNoST Za svaki identificirani rizik na području jedinice lokalne samouprave, koristit će se iste vrijednosti vjerojatnosti/ frekvencije, prikazane u sljedećoj tablici.

Tablica 22. Vjerojatnost/frekvencija VJERoJATNoST/FREKVENCIJA VJERoJATNoST FREKVENCIJA <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4511 Za vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije uzimat će se samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna. Neće se uzimati u razmatranje vjerojatnost (obradu) događaja/prijetnje bez ikakve materijalne štete, već samo vjerojatnost onog događaja/prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti. 6. oPIS SCENARIJA Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik. Scenarijem je opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice kako bi se po tom primjeru mogle planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesreću. Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja procijenjenih najvećih mogućih i najvjerojatnijih rizika. Znači, za svaki identificirani rizik, izradit će se najmanje dva scenarija. Svrha scenarija je prikazati sliku događaja i posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehničkotehnološke prijetnje na području Grada.

Scenarij je opis: − neželjenih događaja, jednog ili više povezanih događaja/prijetnji, za svaki obrađivani rizik, koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku; − svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i „okidača“ velike nesreće; − okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima relevantnim za razmatranje implikacija događaja/ prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku; − posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice po svaku kategoriju društvenih vrijednosti. Scenarij će zadovoljavati sljedeće uvjete: − opisivati jedan ili niz povezanih događaja na području Grada Mursko Središće; − biti vjerojatan, a s najgorim mogućim posljedicama, poduprt činjenicama odnosno opisati neželjene događaje koji se stvarno mogu dogoditi u (bližoj) budućnosti; − biti strukturiran dosljedno i logično; − biti uvjerljiv i dobro razrađen; − biti postavljen u vrijeme i uvjete koji odgovaraju realnoj situaciji; − opisivati moguće događaje toliko detaljno koliko je potrebno kako bi se na temelju opisa mogle određivati javne politike u cilju smanjivanja rizika (kapaciteti, preventivne mjere, mjere spremnosti na velike nesreće); − uzeti u obzir prirodne aspekte: klima, stanovništvo, geologija, hidrologija, flora i fauna, geomorfologija, okoliš;

− uzeti u obzir stanje društva i ekonomije; − uzeti u obzir stanje spremnosti kapaciteta sustava civilne zaštite: sustav ranog upozoravanja, operativne snage, građevine, ranjivost izloženih elemenata koji trebaju biti detaljno razrađeni u poglavlju o analizi sustava civilne zaštite. 6.1. PoTRES Naziv scenarija Podrhtavanje tla na području Grada Mursko Središće uzrokovano potresom VIII° MCS grupa rizika Potres Rizik Potres Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Miljenko Štefanić Izvršitelj: Miljenko Štefanić 6.1.1. Uvod Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. To je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara. Katastrofe uzrokovane potresima karakterizira brz nastanak, a događaju se stalno i bez prethodnog upozorenja. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi koji nastaju zbog tektonskih promjena s obzirom na važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, među kojima posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu kulturno-spomeničku baštinu, objekte od posebne važnosti (primjerice bolnice) i industrijske objekte, te kritične točke prometne i komunalne infrastrukture. Stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti.

Stranica 4512 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 23. Učinci i efekti potresa ovisno o stupnju potresa po MCS ljestvice UČINCI PoTRESA NA: STUPANJ PoTRESA gRAĐEVINE A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada VI° žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. B./Na pojedinim građevinama (10%)od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1.stupnja (lagana oštećenja) -sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova VII° i montažnim građevinama, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1.stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje VIII° građevina. B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza MATERIJALNA gRAĐEVINE LJUdE doBRA Mala zvona mogu zvoniti. Domaće U rijetkim životinje bježe Trešnju osjete slučajevima iz nastambi. svi ljudi unutar može se razbiti U pojedinim građevina i na posuđe i drugi slučajevima u otvorenom. Ljudi stakleni predmeti. vlažnom tlu moguće u građevinama se Knjige padaju s su pukotine širine do uplaše i bježe na polica. Moguće je 1 cm. Primjećuju se otvoreno. Pojedinci pomicanje teškog promjene izdašnosti gube ravnotežu.

namještaja izvora i razine vode u zdencima. Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi,voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost Ljudi se prestraše izvora. i bježe u panici na U pojedinim otvoreno. slučajevima stvaraju Moguće je Mnogi se teško se novi, ili nestaju pomicanje teškog održavaju na postojeći izvori namještaja nogama. Trešnju vode. Pojedini osjete osobe slučajevi klizišta koje se voze u na pješčanim ili automobilu. šljunčanim obalama rijeka.U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Pukotine u tlu dosežu i nekoliko Teži namještaj centimetara. Voda se pomiče. Neke u jezerima se muti. viseće svjetiljke su Stvaraju se novi Opći strah i oštećene. Kipovi bazeni vode. Ponekad panika. Trešnja i Spomenici se presušeni zdenci se osjeća jako i u se pomiču. pune vodom ili automobilima u Nadgrobni kameni postojeći presušuju. U pokretu. se prevrću. Ruše mnogim slučajevima se kamene ograde mijenja se izdašnost i zidovi. izvora i razina vode u zdencima. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4513 UČINCI PoTRESA NA: STUPANJ PoTRESA gRAĐEVINE među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskih i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) - manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - potpuno rušenje građevina. B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te onim izgrađenim od prirodnoga tesanog kamena i onim drvene konstrukcije, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), IX° oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - potpuno rušenje. C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune MATERIJALNA gRAĐEVINE LJUdE doBRA Značajna Životinje se oštećenja pokušavaju osloboditi namještaja. i urlaju. U ravnicama Spomenici poplave. Pukotine i stupovi se u tlu dosežu širinu prevrću. Vodni od 10 cm, a po Kod stanovništva rezervoari mogu padinama i obalama se javlja opća biti teško oštećeni. rijeka preko 10 cm, te panika i strah. U pojedinim nastaje mnogo tankih slučajevima pukotina u tlu. Stijene savijaju se se odronjavaju, česti željezničke odroni i izbacivanje tračnice i oštećuju mulja. Na površinama ceste. vode veliki valovi.

Prikaz učestalosti potresa na području Međimurske županije u posljednjih 100 godina ili točnije, u periodu od 1879. do 2003. godine nalazi se u sljedećoj tablici. Tablica 24. Učestalost potresa intenziteta (°MCS) na području MŽ za razdoblje 1879. – 2003. godine gRAd / MJESTo º N º E Čakovec 46.390 16.444 Mursko Središće 46.513 16.444 Prelog 46.338 16.617 Kotoriba 46.357 16.820 ČESTINE INTENZITETA (º MCS) V VI VII VIII 15 4 0 0 13 3 0 0 15 5 1 0 12 6 1 0 Izvor: Hrvatski seizmološki zavod, Geofizički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu Prema seizmološkim podacima geofizičkog odsjeka Prirodoslovno−matematičkog fakulteta iz Zagreba, u posljednjih 100 godina ili točnije, u periodu od 1879. do 2003. godine, na području gradova Čakovca i Murskog Središća, nije bilo većih potresa od VI° MCS (Mercalli− Cancani−Sieberg). U istom periodu na području Međimurske županije (Prelog, Kotoriba) bio je jedan potres intenziteta VII° MCS, a uvažavajući spoznaje povratnog perioda do 500 godina (povijesni uvid) kao najjači potres u regiji utvrđen je potres od IX° MCS u području od granice RH prema Nagykanizse u Mađarskoj (05. rujan 1590. godine), što je oko 50 km istočno od područja Grada Čakovca. Stranica 4514 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. 6.1.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKToR Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos X podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

Promet (cestovni, željeznički, zračni, X pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, X sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice: − izravna oštećenja prometnica i njihova neprohodnost što može otežati prometnu povezanost Grada sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl); − oštećenje industrijskih objekata uz izravne troškove zbog oštećenja građevina i opreme mogu zbog odgode spremnosti za rad, uključivati dodatne posljedice za zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, kao i dugoročne posljedice na okoliš; − prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva;

− opasnost od oštećenja bolnice i domova zdravlja mogu otežati mogućnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za zbrinjavanje ozlijeđenih; − oštećenje objekata javne društvene namjene poput muzeja i sportskih objekata može ugroziti sigurnost velikog broja ljudi; − posebnu pozornost treba obratiti na oštećenja vrtića, škola i visokoškolskih ustanova. 6.1.3. Kontekst U skladu sa suvremenim propisima za projektiranje seizmičke otpornosti, obzirom na moguće učinke potresa, konstrukcija mora udovoljiti temeljnima zahtjevima za dva granična stanja kako bi postigla prihvatljivu razinu sigurnosti. Prema zahtjevima graničnog stanja nosivosti (GSN), koje je povezano s rušenjem ili nekim drugim oblicima konstrukcijskog sloma koja mogu ugroziti sigurnost ljudi, materijalna i kulturna dobra, konstrukcija mora biti projektirana i izvedena na način da se odupre potresnom djelovanju bez djelomičnog ili cjelovitog rušenja zadržavajući konstrukcijsku cjelovitost i nosivost nakon potresa. Konstrukcija može biti znatno oštećena, ali mora zadržati izvjesnu bočnu čvrstoću i krutost, a vertikalni elementi moraju nositi vertikalna opterećenja. Prema zahtjevima graničnog stanja uporabljivosti (GSU), koje je povezano s oštećenjem nakon kojeg specificirani uporabni zahtjevi više nisu ispunjeni, konstrukcija mora biti projektirana i izvedena tako da se odupre potresnom djelovanju koje ima veću vjerojatnost pojave od proračunskog potresnog djelovanja, bez pojave oštećenja i njima pridruženih ograničenja uporabe, troškova koji mogu biti nerazmjerno veći od cijene same konstrukcije.

6.1.4. Uzrok Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a za posljedicu ima podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice u vrijednosti od 0 do 9. Jakost (intenzitet) potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli−Cancani− Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Vrste potresa prema nastanku: − tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem litosfernih ploča zbog subdukcije ili širenja morskog dna, najjači su i zahvaćaju veća područja; − vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću; − urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa; − umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni). 6.1.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje, to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava, vrijeme nastanka potresa ne može se predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću.

Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu događa velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni potres bude jači od prvotnog. 6.1.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4515 ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča, područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. 6.1.5. opis događaja Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR), površine VRšNo UBRZANJE TLA STUPANJ NAZIV PoTRESA PoTRESA (m/s2) (g) VI. 0,59-0,69 0,06-0,07 jak VII. 0,98-1,47 0,10-0,15 vrlo jak VIII. 2,45-2,94 0,25-0,30 razoran IX. 4,91-5,40 0,50-0,55 pustošni Izvor: Hrvatski seizmološki zavod, Geofizički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu Za najvjerojatniji neželjeni događaj uzima se u obzir poredbeno povratno razdoblje od 95 godina, a vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 10 godina. Prema karti potresnih područja RH za povratni period od 95 godina, područje Grada Mursko Središće spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,06 g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje odgovara potresu jačine VIo MCS ljestvice.

Slika 4. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 95 godina Izvor: Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb, Geofizički odsjek Za događaj s najgorim mogućim posljedicama uzima se u obzir poredbeno povratno razdoblje od 475 godina, a vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 50 godina. Prema karti potresnih područja RH za povratni period od 475 godina, područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje odgovara potresu jačine VII−VIIo MCS ljestvice. temeljnog tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti i nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka. Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti. Tablica 25. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i pripadne vrijednosti vršnog ubrzanja oPIS PoTRESA Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. Ljudi bježe na ulicu. Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni zidovi pucaju. Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca. Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje. Slika 5. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 475 godina Izvor: Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb, Geofizički odsjek 6.1.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Za izradu procjene rizika te scenarija za najvjerojatniji neželjeni događaj pretpostavljeno je podrhtavanje tla na području Grada Mursko Središće uzrokovano potresom jačine VII° MCS. Procjenjuje se da će nastala šteta na novijim i seizmički ispravno projektiranim građevinama bit će znatno manja, a najveća opasnost, iako s manjom očekivanom štetom prijeti građevinama izgrađenima do 1960.-tih godina prošlog stoljeća, odnosno objektima koji pripadaju u I. i II. kategoriju gradnje. Na području Grada Mursko Središće od ukupno 2.258 zgrada, njih 80% izgrađeno je do 1960.-ih godina prošlog stoljeća.

PRoCJENA šTETE NA STAMBENoM FoNdU Procjena štete na stambenom fondu Grada Mursko Središće uslijed potresa jačine VI° MSC ljestvice, izradit će se uz pretpostavku da se svi stanovnici u trenutku potresa nalaze u Stranica 4516 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. stambenim zgradama. Tijekom procjene u obzir se neće uzimati osobe koje nemaju prebivalište na području Grada kao što su turisti, radna snaga i dr. R.BR. STUPANJ ošTEćENJA I II 1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 2. neznatno 10,00% 25,00% 3. umjereno 40,00% 23,00% 4. jako 35,00% 2,00% 5. totalno 4,00% 6. rušenje 3,00% Izvor: Aničić; Civilna zaštita I i II (1992)2, 135-143 str. U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata što predstavlja oko 903 zidanih objekata – stare jezgre. Od tih 903 objekata: − 8% ili 72 objekta neće imati nikakvih oštećenja, − 10% ili 90 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete, − 30% ili 361 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete, − 45% ili 316 objekata imat će jaka oštećenja i 40% građevinske štete, − 4% ili 36 objekt imat će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete, − 3% ili 27 objekata bit će srušeno uz 100% građevinsku štetu. U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažama) svrstano je 40% ili oko 903 objekt. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. Od tih 903 objekata: − 50% ili 452 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, − 25% ili 226 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete, − 15% ili 208 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete, − 10% ili 18 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete.

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 226 objekata. Od tih 226 objekata: − 15% ili 84 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, − 25% ili 56 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete, − 35% ili 75 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete, − 17% ili 5 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete, − 6% ili 5 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete, − 2% ili 2 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske štete. U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 113 objekata. Od tih 113 objekata: − 5% ili 6 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja, Tablica 26. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada (%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VII° MSC gRAĐEVINSKA III IV V šTETA% 37,00% 5,00% 30,00% 0,00% 25,00% 70,00% 50,00% 6,00% 33,00% 25,00% 20,00% 20,00% 2,00% 40,00% 2,00% 62,00% 1,00% 100,00% − 70% ili 79 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete, − 25% ili 28 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete. U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 113 objekata. Od tih 113 objekata: − 30% ili 34 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, − 50% ili 56 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete, − 20% ili 23 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete. Prema navedenim podacima, mogući potres intenziteta VII° MSC ljestvice na području Grada Mursko Središće uzrokovali bi neznatno i umjereno oštećenje na ukupno 1.202 objekata, do jakog oštećenja došlo bi na 339 objekata, a totalno uništenje i rušenje na 70 objekata.

PRogNoZA BRoJA ŽRTAVA U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe − osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2). n (BPSZ) = A * ∑ B * (1) i=1 n (BDZ) = A * ∑ B * (2) i=1 gdje je: BPSZ -- broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ -- broj duboko zatrpanih osoba, A -- ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B -- postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene gradske zone, C -- postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4517 za određeni intenzitet procesa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D -- postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E -- postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu. Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje te duboko zatrpanih osoba: − 68 plitko i srednje zatrpanih osoba, − 98 duboko zatrpanih osoba. Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija operativnih snaga sustava civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.

PRoCJENA KoLIČINE gRAĐEVINSKog oTPAdA Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE). Proračunom je utvrđeno da će na području Grada Mursko Središće doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 70 objekta. Kako su to uglavnom dvokatni (trokatni) objekti, količina otpada se proračunava: Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W * 15 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27= ----- 0,7645549 m3 * 0,33 = ---- m3 građevinskog otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (9*9*15)/ 0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = 400,95 m3 otpada. Za 70 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi 28.065,70 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka) i 15% metal. Prema tome, urušavanjem 26 objekata na području Grada, nastat će ukupno 28.065,70 m3građevinskog otpada, od čega: − 8.419,71 m3 drvene građe, − 8.251,31 m3 gorivi materijal, − 8.447,77 m3 građevinski otpad, − 2.946,90 m3 metal. PRoCJENA gRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I BRoJA LJUdSTVA Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period.

Parametri koji određuju izračun broja spasioca su sljedeći: − za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog spasitelja uz upotrebu osobne i lake opreme za spašavanje, − za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog spasitelja uz upotrebu specijalnih radova i građevinskih mašina. Obzirom na broj plitko i srednje te duboko zatrpanih osoba uslijed potresa jačine VIIo na području Grada Mursko Središće bit će potreban 131 spasitelj u prvih 48 sati. Procjena građevinske mehanizacije potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa: − u prvih 24 sata zbog spašavanja zatrpanih, ukloni se približno 20% građevinskog otpada (1.683,94 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem, − svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine 11.357,77 m2 određenom Prostornim planom uređenja Grada Mursko Središće. PRIBLIŽNI TRošKoVI IZgRAdNJE RAZLIČITIH KATEgoRIJA gRAĐEVINA Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se srednja vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina (Tablica 21.) 6.1.5.1.1. Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi se promatraju u odnosu se broj poginulog, ozlijeđenog i trajno raseljenog stanovništva kao i na sve stanovnike koji su trenutno zahvaćeni posljedicama djelovanja potresa, evakuirani i sklonjeni.

Prognozom broja žrtava dobiveni su sljedeći podaci: 68 plitko i srednje zatrpanih osoba (ozlijeđeni), 98 duboko zatrpanih osoba (poginuli) pri čemu bi posljedice za život i zdravlje ljudi bile katastrofalne. Tablica 27. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.1.5.1.2. Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u odnosu na proračun Grada Mursko Središće. Direktni gubici su uglavnom vezani za oštećenja stambenih jedinica (trošak popravaka, trošak uklanjanja građevine, trošak izgradnje zamjenskih građevina, troškovi spašavanja, gubitak repromaterijala). Ukupnu visinu indirektnih troškova je teško procijeniti, ali se troškovi mogu promatrati kroz prekid poslovanja, prekid dostave resursa za održavanje poslovanja, gubitak opreme za rad, gubitak zarade, gubitak radne snage, povećane potrebe za smještajnim kapacitetima i dr. Stranica 4518 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 28. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne x 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.1.5.1.3. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja.

Analize pojedinačnih elemenata kritične infrastrukture nisu uzete u obzir, sva kritična infrastruktura je izravno ugrožena od potresa. Tablica 29. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Moguća su oštećenja i/ili rušenja objekata javnih ustanova, sportskih objekata, sakralnih objekata te objekata evidentirane kulturne baštine na području Grada Mursko Središće. Tablica 30. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- X 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno. Tablica 31. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 2 3 4 X X X 5 6.1.5.1.4. Vjerojatnost događaja Vjerojatnost nastanka potresa jačine VII° MCS na promatranom području okarakterizirana je kao mala.

Tablica 32. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% X do 100 godina Umje- 1 događaj u 2 3 5 – 50% rena do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine Iznimno 1 događaj go- 5 > 98% velika dišnje ili češće 6.1.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Za izradu Procjene rizika te scenarija za događaj s najgorim mogućim posljedicama pretpostavljen je potres jačine VIII° MCS na području Grada Mursko Središće. Građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmičkim propisima, zadovoljit će zahtjeve povezane s projektiranim graničnim stanjima (GSN, odnosno GSU), odnosno njihova oštećenja za odabrane događaje neće nadmašiti odgovarajuće razmjere. Potrebno je napomenuti da uobičajene građevine u pravilu nisu projektirane na način da zbog djelovanja potresa ne dožive nikakva oštećenja. Međutim, 80% građevina na području Grada izgrađeno je do 1960-ih godina prošlog stoljeća, što znači da je realno očekivati veće štete na zgradama s obzirom da štete od potresa nastaju kao direktna posljedica dinamičkog odgovora konstrukcije na kretanje tla. Smatra se da su novije građevine projektirane da bez rušenja 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4519 mogu podnijeti potrese koji se mogu očekivati u toku životnog vijeka građevine. U propisima taj nivo opterećenja poznat je kao sigurnosni potres.

PRoCJENA šTETE NA STAMBENoM FoNdU Procjena štete na stambenom fondu Grada Mursko Središće uslijed potresa jačine VIII° MSC ljestvice, izradit će se uz STUPANJ R.BR. I II ošTEćENJA 1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 2. neznatno 10,00% 25,00% 3. umjereno 40,00% 23,00% 4. jako 35,00% 2,00% 5. totalno 4,00% 6. rušenje 3,00% Aničić: Civilna zaštita I i II (1992)2, 135-143 str. U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata što predstavlja oko 903 zidanih objekata – stare jezgre. Od tih 903 objekata: − 8% ili 72 objekata neće imati nikakvih oštećenja, − 10% ili 90 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete, − 30% ili 271 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete, − 45% ili 406 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete, − 4% ili 36 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete, − 3% ili 27 objekata bit će srušeno uz 100% građevinsku štetu. U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 40% ili oko 903 objekta. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. Od tih 903 objekata: − 50% ili 4525 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, − 25% ili 226 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete, − 15% ili 135 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete, − 10% ili 90 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete. U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 226 objekata.