GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Belica · 22. veljače 2021. · KLASA 350-02/20-01/4 · URBROJ 2109-3-02-21-150

Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Belica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 286

Članak 161.

Članak 161.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za cijevni transport toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. vodNogoSPodARSKI SUSTAv

Članak 162.

Članak 162.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 163.
(1) Vodoopskrbni sustav Općine Belica je izveden i opskrbljuje se iz vodocrpilišta Nedelišće, a čini ga mreža opskrbe vodom izgrađena za oba naselja.
(2) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama građevinskih područja predviđenim za daljnji razvoj.

Članak 164.

Članak 164.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba predvidjeti hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 165.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 166.

Članak 166.
(1) Za područje Općine predviđen je razdjelni sustav javne odvodnje, kao dio aglomeracije Podturen, s uređajem za pročišćavanje Podturen.
(2) Nakon izvedbe se sustav javne odvodnje može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuju sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi i drugo). 22. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 287
Članak 167.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje, moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 169.

Članak 169.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
(3) Za izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuje se obveza priključenja građevina na najbližu izvedenu mrežu javne odvodnje, a ukoliko se radi o većim udaljenostima i malim količinama otpadnih voda, njihovo zbrinjavanje je moguće riješiti odvozom septika, sukladno odgovarajućim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 170.

Članak 170.
(1) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom da: - zbog tehničkih razloga građevnu česticu, odnosno građevinu nije moguće priključiti na javni sustav odvodnje otpadnih voda - se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - je to utvrđeno posebnim propisom.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 172.

Članak 172.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, je dijelom uspostavljen izvedbom zaštitnih građevina i uspostavom mreže kanala i melioracijske odvodnje.
(2) U slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: Stranica 288 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. veljače 2021. - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 173.

Članak 173.
(1) Unutar inundacijskih područja se za provedbu svih zahvata određenih Zakonom o vodama, utvrđuju posebni uvjeti od strane nadležnog javnopravnog tijela Hrvatskih voda.
(2) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. Korištenje voda
Članak 174.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja: - sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina „Belica – Novo Selo Rok“ planiran je sa podzemnim zahvatom vode na lokaciji „Lipovke“ u Belici.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 175.

Članak 175.
(1) Na području Općine ne postoje komercijalni ribnjaci.
(2) Uzgoj riba u svrhu rekreacijskog ribolova predviđa se na postojećim vodenim površinama rekreacijskog ribnjaka na lokaciji „Berek“ u Gardinovcu.
(3) Iskopi u svrhu osnivanja novih ribnjaka nisu dozvoljeni.
(4) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH, PRIRodNIH I KULTURNo - PovIJESNIH vRIJEdNoSTI

Članak 176.

Članak 176.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti na cijelom području Općine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH vRIJEdNoSTI
Članak 177.
(1) Radi očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih vrijednosti: - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju odnosa prirodnog i kultiviranog krajobraza - u cilju zaštite staništa potrebno je podržavati prisutnost prirodnih površina unutar građevinskih područja naselja.
(2) Zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja koja narušava vrijedne vizure na povijesne građevine - gradnja na neizgrađenim, a vizualno istaknutim mjestima izvan građevinskih područja naselja - gradnja unutar šuma i na površinama uz vodotoke - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.
(3) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima.
(4) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela, vodeći računa da njihova postava ne smeta prometu.

Članak 178.

Članak 178.
(1) Radi ambijentalnog značaja i radi očuvanja pejsažno oblikovanih površina, parkova u Belici kraj škole i u Gardinovcu kraj društvenog doma, kao i zelenih otoka unutar koridora prometnica i uz čestice poklonaca i raspela, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone javnog zelenila /oznaka Z/: - zabranjeno je ukidanje i prenamjena javnog zelenila - u glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje sadrže ili tangiraju javne zelene površine i površine na kojima se nalaze poklonci i raspela potrebno je u projektu prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim javnim zelenim površinama i sakralnim akcentima, a prometno rješenje treba biti takvo da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na sakralne objekte - infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice i telefonske centrale i slično.
(2) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine.

Članak 179.

Članak 179.
(1) Širi prostor otvorenog kanala „Boščak“ koji prolazi naseljem Belica utvrđuje se kao površina planirane zone javnog zelenila /oznaka Z/.
(2) Površina se uređuje temeljem projekta, za čiju izradu je potrebno valorizirati krajobraz u odnosu na tipičnu autohtonu vegetaciju visokog raslinja.
Članak 180.
(1) Devastirane površine na lokaciji stare ciglane potrebno je sanirati rušenjem građevina i preoblikovanjem prostora njegovim uređenjem u poljoprivredno ili šumsko zemljište.
(2) Područje je alternativno moguće preurediti u izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja. 22. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 289 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRodNIH vRIJEdNoSTI

Članak 181.

Članak 181.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 182.
(1) Na području Općine nema pojedinačnih spomenika prirode niti površina zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj: 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), kao ni područja ekološke mreže prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19). 6.2.2. Ugrožene i strogo zaštićene vrste i stanišni tipovi

Članak 183.

Članak 183.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (“Narodne novine” br. 144/13, 73/16).
(2) Na području Općine su prepoznate sljedeće vrste: VRSTA – VRSTA – KATEGORIJA ZNANSTVENI HRVATSKI UGROŽENOSTI NAZIV NAZIV MAMMALIA - SISAVCI Barbastella širokouhi DD / SZ barbastellus* mračnjak (Schreber, 1774) Cricetus cricetus veliki hrčak NT / SZ (Linnaeus, 1758) Glis glis (Linnaeus, sivi puh LC 1766) Lepus europaeus europski zec NT (Pallas, 1778) Lutra lutra (Linnaeus, vidra DD / SZ 1758) Micromys minutus patuljasti miš NT (Pallas, 1771) Muscardinus puh orašar NT / SZ avellanarius (Linnaeus, 1758) Myotis bechsteinii* velikouhi šišmiš VU / SZ (Kuhl, 1817) Myotis myotis veliki šišmiš NT / SZ (Borkhausen, 1797) Neomys anomalus močvarna rovka NT (Cabrera, 1907) Neomys fodiens vodena rovka NT (Pennant, 1771) Plecotus austriacus sivi dugoušan EN / SZ (Fischer, 1829) AVES - PTICE Anas strepera patka gnijezdeća (Linnaeus, 1758) kreketaljka populacija (EN) Ciconia nigra gnijezdeća crna roda (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Columba oenas gnijezdeća golub dupljaš (Linnaeus, 1758) populacija (VU) Haliaeetus albicila gnijezdeća štekavac (Linnaeus, 1758) populacija (VU) REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis barska kornjača NT /SZ (Linnaeus, 1758)

Članak 183.

Vipera berus riđovka NT (Linnaeus, 1758) AMPHIBIA - VODOZEMCI Bombina bombina crveni mukač NT / SZ (Linnaeus, 1761) Bombina variegata žuti mukač LC / SZ (Linnaeus,1758) Pelobates fuscus češnjača DD (Laurenti, 1768) INSECTA – KUKCI LEPIDOPTERA - LEPTIRI Apatura ilia (Denis mala NT & Schiffermüller, preljevalica 1775)* Apatura iris velika NT (Linnaeus, 1758)* preljevalica Colias myrmidone narančasti CR / SZ (Esper, 1780)* poštar Euphrydryas močvarna riđa NT / SZ aurinia (S. A. von Rottemburg, 1775)* Euphrydryas maturna mala svibanjska NT / SZ (Linnaeus, 1758)* riđa Heteropterus močvarni NT morpheus (Pallas, sedefast 1771)* beloglavac Leptidea morsei Grundov VU / SZ major (Fenton, šumski bijelac 1881)* Limenitis populi NT topoljnjak (Linnaeus, 1758)* Lopinga achine šumski okaš NT / SZ (Scopoli, 1763* Lycaena dispar kiseličin NT / SZ (Haworth, 1802)* crvenko Lycaena hippothoe ljubičastorubi NT (Linnaeus, 1761) vatreni plavac Lycaena thersamon Esperov vatreni DD (Esper, 1784)* plavac Melitaea aurelia DD Niklerova riđa (Nickerl, 1850)* Stranica 290 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. veljače 2021. Melitaea britomartis Assmanova riđa DD (Assmann, 1847)* Nymphalis bijela riđa CR /SZ vaualbum (Denis & Schiffermüller,1775)* Nymphalis žutonoga riđa EN xanthomelos (Esper,1781)* Papilio machaon obični lastin rep NT / SZ (Linnaeus, 1758)* Parnassius crni apolon NT / SZ mnemosyne (Linnaeus, 1758)* Phengaris nausithous (Bergsträsser, 1779) zagasiti livadni CR /SZ (= Maculinea plavac nusithous)

Članak 183.

Phengaris teleius veliki livadni (Bergsträsser, 1779) CR / SZ plavac (= Maculinea telejus) Pieris brassicae kupusov bijelac DD (Linnaeus, 1758)* Zerynthia uskršnji leptir polyxena (Denis NT / SZ & Schiffermüller, 1775)* * – potencijalno područje rasprostranjenosti CR – kritično ugrožena vrsta, EN – ugrožena vrsta, VU – osjetljiva vrsta, NT – gotovo ugrožena vrsta, LT – najmanje zabrinjavajuća vrsta, DD – nedovoljno poznata vrsta, E – endemična vrsta za RH SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN br. 144/13 i 73/16) L – vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br 82/05 i 139/06)
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Međimurske županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 184.

Članak 184.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928)/ Vlažne livade Srednje Europe (Red MO- C.2.3. / C.2.2. / LINIETALIA W. Koch 1926) / Mješovite E.3.1. hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horwat 1858) Martinček in Mucina et al. 1993) Vlažne livade Srednje Europe (Red MO- C.2.2. LINIETALIA W. Koch 1926) Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – E.3.1. Carpinion (Horwat 1858) Martinček in Mucina et al. 1993) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Stranica 291

Članak 184.

22. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 291 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNo – PovIJESNIH vRIJEdNoSTI
Članak 185.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti nadležno je Konzervatorski odjel u Varaždinu, (u daljnjem tekstu: nadležni Konzervatorski odjel).
(3) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(4) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Pojedinačni arheološki lokaliteti na prostoru Općine: BELICA - „Stara ciglana“, istočno od Belice, kasno brončano doba - Pavlinski gaj – terasasto uzvišenje istočno uz samo naselje Belica, kasno brončano doba i kultura polja sa žarama
(2) Obzirom da su arheološki lokaliteti iz stavka 1. ovog članka uništeni, potrebno je izvršiti recentnu reambulaciju terena i ovisno o stanju predložiti daljnje mjere.
(3) U cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheološkog područja, arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim PPUO-om.
(4) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje za područja navedena u stavku 1. ovog članka potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.

Članak 187.

Članak 187.
(1) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(2) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(3) Izvan područja arheološkog nalazišta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi i drugo, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških nalazišta.

Članak 188.

Članak 188.
(1) Kulturna dobra na području Općine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: Povijesne građevine i graditeljski sklopovi Pil sv. Trojstva – nepokretno BELICA Z-1107 kulturno dobro – pojedinačno Crkva Uznesenja Blažene Djevice BELICA Marije –nepokretno kulturno Z-1108 dobro – pojedinačno
Članak 189.
(1) Zahvate na kulturnim dobrima, uključujući i zahvate na pripadajućoj zemljišnoj čestici, te na pokretnim dobrima koja predstavljaju dio interijera ili eksterijera nepokretnog kulturnog dobra, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: - prema posebnim uvjetima i potvrdi glavnog projekta ili prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično) - uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela uz svim fazama gradnje, odnosno izvedbe radova.
(2) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(3) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.

Članak 189.

(4) Jednaki pristup zaštiti primjenjuje se i na nepokretna kulturna dobra utvrđena kao evidentirana, ukoliko se u postupku ispitivanja vrijednosti utvrdi status zaštićenog, kao i na druge strukture koje nisu evidentirane, a u posebnom postupku im se utvrdi status zaštićenog kulturnog dobra.
Članak 190.
(1) Ostale evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Općine: 1. SAKRALNE GRAĐEVINE I DRUGA SAKRALNA PLASTIKA BELICA - Poklonac Sv. Florijana iz 1811. godine, na uglu Ul. braće Radića Stranica 292 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. veljače 2021. - Kapelica Majke Božje od sedam žalosti, iz 1872. godine, smještena u središtu naselja, kod pošte - Kapelica Srca Isusova, iz 1942, smještena u sjevernom dijelu naselja (na Štuku), zamijenjena novom građevinom, a s izvornom skulpturom - „Bijeg u Egipat“ - grupa skulptura, kasnobarokna plastika, druga pol. 18. st. smještena na stambenoj čestici u zapadnom dijelu ulice Kralja Tomislava - kameno raspelo u polju sjeverno od naselja (1/2 20. st.), Kramarišće - kameno raspelo iz 1929, na ulazu u gospodarsku zonu na sjeveru Belice, - kameno raspelo iz 1939, smješteno izvan naselja, uz cestu prema Gardinovcu (ŽC 2018) - kameno raspelo na groblju Belica, kraj 19. st. - kameno raspelo uz cestu prema Maloj Subotici, Jandroščak - pil s likom Tužnog Krista (nalazi se sjeverno od naselja, u polju na račvanju putova koji vode iz Belice u Novo Selo Rok i dalje prema sjeveru)

Članak 190.

GARDINOVEC - Poklonac Sv. Florijana sa zvonikom, 1871. g. - Poklonac Sv. Roka i Antuna, sa skulpturama iz 1810. - Poklonac s raspelom iz 1850. godine (nalazi se SZ od naselja u polju) - Pil Tužnog Krista iz 1909., u središtu naselja, ispred k.br. 83 - raspelo, 1/2 20. st. (sjeverno, neposredno van naselja, na račvanju poljskih putova) - kameno raspelo s reljefom sv. Obitelji, početak 20. st., u središtu naselja (preko puta nove kapele Srca Isusova i Marijina) - raspelo iz 1903., na istočnom izlazu iz Gardinovca prema Dekanovcu - raspelo uz cestu Belica Gardinovec, s Marijinim likom u podnožju, okruženo s dvama crnogoričnim stablima (topografsko područje Topolovec) - raspelo na groblju Gardinovec, s Marijinim likom u podnožju, iz 1810. 2. TRADICIJSKE STAMBENE I GOSPODARSKE GRAĐEVINE BELICA - gostiona u ulici Braće Radić 125, visoka prizemnica GARDINOVEC - stambena kuća k.br. 58, s kipom Srca Isusova - obnovljena stambena tradicijska prizemnica s gospodarskim sklopom na k.br. 67 - visoka prizemnica k.br. 156, s očuvanim gospodarskim sklopom u dvorištu - obnovljena stambena tradicijska prizemnica s gospodarskim sklopom na k.br. 203
(2) Evidentirana kulturna dobra se mogu zaštititi na lokalnoj razini, usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(3) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 190.

(4) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.
Članak 191.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od registriranog i evidentiranog kulturnog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova na cijelom području Općine. 7. PoSTUPANJE S oTPAdoM

Članak 192.

Članak 192.
(1) Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i Plana gospodarenja otpadom Općine.
(2) Sukladno Planu gospodarenja Općine, na području Općine se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(3) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
(4) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(5) Za cjelovito područje Općine je: - uspostavljen sustav razvrstavanja, odvojenog skupljanja i organiziranog odvoza komunalnog otpada s kućnog praga - uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada putem mobilnih reciklažnih dvorišta i postavljanja odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka na javnim površinama unutar građevinskih područja naselja.
(6) Južno od naselja Belica uz lokalnu cestu LC 20047 se, sukladno sektorskom dokumentu „Plan gospodarenja otpadom Općine Belica“, za potrebe gospodarenja otpadom u općinskoj nadležnosti utvrđuje izdvojeno građevinsko područja izvan naselja, Komunalno - servisna zona, unutar koje se predviđa smještaj centralnog općinskog reciklažnog dvorišta /oznaka RD/ i općinskog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad /oznaka RDG/.
(7) Unutar izdvojene komunalno - servisne zone se dodatno osigurava prostor za smještaj deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/, kao i servisni i prateći sadržaja uz osnovne djelatnosti.

Članak 192.

(8) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se privremeno zaustavljati na odgovarajućim javnim površinama unutar naselja dostupnim vozilom, odnosno na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona mješovite namjene /oznake M1, M2 i M4/. 22. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 293
Članak 193.
(1) Postojeća građevina za obavljanje komercijalne djelatnosti gospodarenja metalnim otpadom smješteno je unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja Belica – unutar zone poslovne namjene /oznaka K/.
(2) Površine gospodarskih, proizvodnih ili poslovnih zona / oznaka I i K/ određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi lokacije za obavljanje komercijalne djelatnosti gospodarenja otpadom koji se može smatrati sekundarnom sirovinom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, kao prostori za privremeno skupljanje, skladištenje, obradu i oporabu sekundarne sirovine, u funkciji daljnje upotrebe.
(3) Izuzetno, na području Općine Belica nije moguće smještati građevine za skladištenje, obradu i oporabu otpada koji se smatra sirovinom za proizvodnju energije u komercijalnim energanama na bioplin i/ili biomasu.
(4) Posebni uvjeti u odnosu na građevine za obradu i oporabu otpada utvrđuju se prema posebnim propisima.
(5) Uvjeti namjene za pojedinu navedenu funkcionalnu zonu utvrđeni su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“.
(6) Ostali uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.

Članak 194.

Članak 194.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2 i M4/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima i slično.

Članak 195.

Članak 195.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja za poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja (farme, tovilišta) smještenog na području Općine (ne za vanjske korisnike), može se u kapacitetima koji odgovaraju kapacitetu pripadajućeg gospodarstva graditi u sklopu građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici.
(3) Ukoliko se građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja gradi na zasebnoj građevnoj čestici treba ju smjestiti izvan građevinskih područja unutar površine utvrđene za gradnju poljoprivrednih gospodarstava prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ uz uvjet da ju se dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m. 8. MJERE SPRJEČAvANJA NEPovoLJNA UTJECAJA NA oKoLIŠ 8.1. Zaštita voda i zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Ostali akti u ovom izdanju (36)