Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17 i 10/20) (pROČiŠĆEni tEkSt)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3533
Članak 121.
Članak 121.
(1) udaljenost građevine društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m.
(2) izuzetno od prethodnog stavka postojeće zgrade se mogu dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(3) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(4) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(5) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene u naselju mogu imati najviše 4 etaže E=4 /po+p+2k ili po+p+1k+pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=p).
Članak 121.
(6) iznimno od prethodnog stavka, ukoliko na čestici postojeće školske zgrade ne postoje mogućnosti za dogradnju u funkciji potrebnih novih školskih sadržaja, moguće je etažnost školske zgrade povećati za jednu dodatnu katnu MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3533 etažu, vodeći računa o okolnoj izgradnji i međusobnoj udaljenosti građevina.
(7) ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(8) pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno arhitektonskog kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 122.
Članak 122.
(1) u zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina sporta i rekreacije, a mogući prateći sadržaji utvrđeni su uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona sportsko - rekreacijske namjene / oznaka R/“.
(2) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(3) pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovitih zona /oznaka M1 i M2/.
Članak 123.
Članak 123.
(1) udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 12,0 m Stranica 3534 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=po+p+2k) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=p+1k).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(6) parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.
Članak 123.
4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja
Članak 124.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4.2.4. Izvan građevinskih područja
Članak 125.
Članak 125.
(1) izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine gradnja sportsko – rekreacijskog građevina nije dozvoljena, osim: - sportsko – rekreacijski sadržaji uz desnu obalu Mure uz izdvojeno građevinsko područje „Havlova Graba“, sukladno poglavlju 2.3.1.1.2. „Rekreacijska zona „Havlova Graba“ /oznaka R2, R7 i t4/“ - sportsko – rekreacijski sadržaji uz desnu obalu Mure uz izdvojeno građevinsko područje „Havlova Graba“, sukladno poglavlju 2.3.1.1.3. „Rekreacijsko - izletnički punkt „Fusek“ uz skelu na Muri /oznaka R2, R7 i t4/ - rekreacijski sadržaji kao pomoćni sadržaj robinzonskog smještaja na području „Zajez“, sukladno poglavlja 3.3.1.2.1. „Robinzonski smještaj“.
(2) izvan građevinskih područja su moguće rekreacijske aktivnosti bez utjecaja na prostor. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020. 5. UVJEtI UtVRĐIVANJA KoRIdoRA ILI tRASA I PoVRšINA PRoMEtNIH I dRUgIH INFRAStRUKtURNIH SUStAVA 5.1. oPćI UVJEtI gRAdNJE INFRAStRUKtURE
Članak 126.
Članak 126.
(1) infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima: 2. inFRaStRuktuRni SuStaVi 2.1. Energetski i komunikacijski sustavi 2.2. Vodnogospodarski sustavi i gospodarenje otpadom
(2) infrastrukturne građevine od interesa za Državu i županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori državnog ili županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.
Članak 127.
Članak 127.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih prometnih koridora, prvenstveno unutar zelenih pojasa ulica, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je ovisno o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazanu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 127.
(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima. 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik
Članak 128.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, plinske, prepumpne stanice elektroničke komunikacijske i druge slične građevine) mogu se graditi: - unutar građevinskih područja, ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog, odnosno šumskog tla.
(2) kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.
Članak 128.
(5) uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao osnovne građevine na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3535 druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
Članak 128.
(6) na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine Ek infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 5.2. PRoMEtNI SUStAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 129.
Članak 129.
(1) prometna mreža na području Grada je pretežito izgrađena.
(2) nove prometnice i druga cestovna infrastruktura smještaju se u prostor prema trasama utvrđenim kartografskim prikazima: - za trase planirane cestovne infrastrukture državnog i županijskog značaja utvrđeni koridori prikazani su u kartografskom prikazu br. 1. „korištenje i namjena površina“, a širina pojedinog koridora utvrđena je poglavljem 2.1. „Građevine državnog i županijskog značaja“ - za trase ostale planirane i moguće planirane cestovne infrastrukture pozicija i širina koridora se utvrđuje prema kartografskim prikazima građevinskih područja.
(3) ukoliko trase nisu predviđene grafički u kartografskim prikazima građevinskih područja, cestovna infrastruktura (ceste, kolni prilazi, biciklističke i pješačke staze i drugo) može se po potrebi trasirati i drugdje unutar funkcionalnih zona predviđenih za građenje visokogradnje, svugdje gdje je potrebno osigurati kolni pristup do građevnih čestica ili na drugi način povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom.
(4) Gradnja na planiranim trasama cestovnih prometnica nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu na područjima na kojima nije utvrđena obveza izrade provedbenog prostornog plana, odnosno nije dozvoljena do usvajanja provedbenog prostornog plana ukoliko je ovom Odlukom ili posebnom odlukom o izradi plana (prema Zakonu o prostornom uređenju) utvrđena izrada provedbenog prostornog plana.
Članak 129.
(5) planskim rješenjem provedbenog prostornog plana se pojedina planirana trasa cestovne prometnice može izmjestiti ili dijelom korigirati u odnosu na trasu danu u kartografskim prikazima građevinskih područja iz ovog plana, ukoliko se time postiže isti cilj povezivanja raznih Stranica 3536 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik dijelova građevinskih područja i/ili omogućava pristup u provedbenim prostornim planom planirano područje.
(6) isključivo u slučaju iz prethodnog stavka, zemljište na kojem je u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja utvrđeno za trasiranje cestovne infrastrukture, može se provedbenim prostornim planom predvidjeti za drugu namjenu, te se isto ne smatra neusklađenošću s prostornim planom više razine, odnosno šireg područja.
Članak 130.
Članak 130.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama („narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
Članak 131.
(1) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za državnu cestu 25,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(2) priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(4) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19).
Članak 132.
Članak 132.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 133.
(1) kod postojećih ulica unutar građevinskih područja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće, poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020.
(3) izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade kulturnog dobra od lokalnog značaja.
Članak 134.
Članak 134.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 135.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
(4) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 136.
Članak 136.
(1) preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na odgovarajućim udaljenostima prema tehničkoj normi - jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.
Članak 137.
Članak 137.
(1) Biciklističke staze trasiraju se i dimenzioniraju sukladno pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („narodne novine“ broj 28/16).
(2) Moguće je predvidjeti objedinjenu pješačko - biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze unutar uličnog koridora, ako ona nije kombinirana s biciklističkom stazom određuje 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik se sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i prema pravilima struke.
(4) preporuča se da se pješačke površine unutar uličnog koridora izvode obostrano.
(5) izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
Članak 138.
Članak 138.
(1) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze izvan uličnih koridora treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
Članak 139.
Članak 139.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta i kategoriziranih cesta iz nadležnosti županijske uprave za ceste, moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) unutar cestovnih koridora (unutar kolnika ili na drugi način) i na drugim odgovarajućim površinama unutar naselja mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.
Članak 140.
Članak 140.
(1) u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama /oznake i i k/ i izdvajanjem čestica uz kategorizirane ceste iz površina obradivog tla /oznake p2 i pŠ/ moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima za formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
(3) iznimno, komercijalne elektro punionice za hibridna vozila i vozila na elektro pogon se kao prateći sadržaj mogu postavljati i unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, na javnim parkiralištima i javno dostupnim MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3537 parkiralištima građevnih čestica na kojima se predviđaju ili su izvedeni sadržaji poslovne namjene.
Članak 141.
Članak 141.
(1) izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama /oznake i i k/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
Članak 142.
Članak 142.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak širine najmanje 3,0 m na prometnu površinu predviđenu za kolni promet - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka na javnu prometnu površine.
(3) u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, kolni priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.
Članak 143.
Članak 143.
(1) u slučaju da se kolni priključak na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s javne ceste ili s javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko zasebne čestice kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o površini unutar utvrđenog građevinskog područja. Stranica 3538 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik
Članak 144.
Članak 144.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici, koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) u slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz čestici ne može riješiti drugačije.
Članak 145.
(1) uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine / koeficijent ili garažnih mjesta prostora na 1 pROiZVODnJa i 0,50 1 zaposlenika po SkLaDiŠta smjeni 2 uREDSki 2,00 100 m2 korisnog pROStORi i prostora tRGOVinE 3 uSLuGE i 4,00 100 m2 korisnog uGOStitELJStVO prostora 4 ViŠEnaMJEnSkE 1,00 1 zaposlenika po DVORanE smjeni i VJERSkE 0,10 1 korisnika GRaĐEVinE 5 SpORtSkE 0,15 1 gledatelja GRaĐEVinE 4,00 1 otvoreno sportsko igralište 6 pREDŠkOLSka 1,00 1 zaposlenika po i ŠkOLSka smjeni naMJEna 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRaVStVEna 1,00 1 zaposlenika po naMJEna smjeni 1,00 100 m2 korisnog prostora 8 StaMBEna 1,00 1 stan naMJEna 9 SMJEŠtaJni utvrđuje se ovisno o tuRiStiČki kategorizaciji turističkog SaDRžaJi sadržaja, prema posebnom propisu 10 GROBLJE utvrđuje se prema posebnom propisu
(2) izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine veće od 2.000,0 m2:
Članak 145.
- na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2 do 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 1 na 100 m2 korisnog prostora - na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 0,5 na 100 m2 korisnog prostora.
(3) Za višestambene zgrade je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020.
(4) kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(5) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(6) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(7) u slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(8) u slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
Članak 145.
(9) uslučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 146.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za stambene i/ili poslovne sadržaje potrebno je osigurati: - na istoj građevnoj čestici - na zasebnoj zemljišnoj čestici parkirališta ili garaže predviđenih za parkiranje u funkciji predmetne stambene i/ili poslovne zgrade, odnosno arhitektonskog kompleksa - na javnom parkiralištu u okolini, sukladno zasebnoj odluci jedinice lokalne samouprave.
(2) parkiralište za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem zasebnog parkirališta za groblje ili višenamjenskog javnog parkirališta.
Članak 147.
Članak 147.
(1) parkirališta i/ili garaže izvedene na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj prethodno ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(2) parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 148.
(1) Specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, a potrebno ih je smještati unutar gospodarskih proizvodnih i poslovnih zona /oznake i i k/. 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik
(2) parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. Željeznički promet
Članak 149.
Članak 149.
(1) željezničku prugu za lokalni promet L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava) s pripadajućom željezničkom infrastrukturom i putničkim kolodvorom Mursko Središće, potrebno je zadržati kao dio sustava željezničkog prometovanja unutar Države i prometne veze s Republikom Slovenijom.
(2) željeznički most na Muri (na pruzi L101) moguće je iskoristiti kao nosač za magistralne infrastrukturne vodove (sustava plinoopskrbe i drugo).
(3) Zahvate unutar zaštitnog pružnog pojasa (pojas koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine 100,0 m mjereno vodoravno od osi krajnjeg kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor) potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za javnu željezničku infrastrukturu.
(4) Sve željezničke pruge mogu se po potrebi rekonstruirati s ciljem njihova sigurnosnog i tehničkog poboljšanja.
Članak 150.
Članak 150.
(1) unutar gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona /oznaka i i k/ može se predvidjeti izvedba industrijskih kolosijeka.
(2) industrijski kolosijeci, koji se ne utvrđuju kao dio javne željezničke infrastrukture, odnosno kao javno dobro u općoj uporabi, mogu se priključiti na željezničku prugu uz suglasnost upravitelja javne željezničke infrastrukture na koju se priključuju.
(3) industrijske kolosijeke potrebno je projektirati, graditi i održavati u skladu s odgovarajućim propisima i tehničkim normativima.
(4) uz industrijske kolosijeke moguće je graditi pripadajuće servisno – tehničke građevine u njihovoj funkciji, sukladno posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za javnu željezničku infrastrukturu. 5.2.3. Poštanski promet
Ostali akti u ovom izdanju (49)
- Odluka o ovlaštenju za izradu strateških i razvojnih dokumenata za područje Međimurske županije
- Rješenje o imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju Stručnog povjerenstva za provedbu koncesijskog postupka za obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika autobusima na području Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti osnivača Školskom odboru tehničke škole Čakovec za sklapanje ugovora o javnoj nabavi
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Međimurske županije za 2020. godinu
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim učenicima srednjih škola za školsku godinu 2020./2021.
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno – edukacijskom centru za metalsku industriju Metalskoj jezgri Čakovec
- Odluka o davanju nekretnine na korištenje Međimurskoj prirodi – javnoj ustanovi za zaštitu prirode
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Skupštini Međimurske županije u 2020. godini
- Odluka o osnivanju županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Odluka o davanju suglasnosti za promjenu prostora obavljanja djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite – Ordinacije dentalne medicine Sanje Vrban, dr. med. dent.
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova koordinacije za ljudska prava Međimurske županije
- Zaključak o prodaji nekretnine na području gospodarske zone „pOSLOVni paRk MEĐiMuRJE“
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o poslovanju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma zdravlja Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o poslovanju Ljekarne Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju plana i programa rada Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine
- Zaključak o prodaji nekretnina na području gospodarske zone istok – sjeverni dio u Čakovcu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Centra za socijalnu skrb Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Muzeja Međimurje Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju programa rada Muzeja Međimurja Čakovec za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Savjeta mladih Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2021. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na projekcije proračuna županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2022. i 2023. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o ostvarivanju Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja Međimurske županije za 2019. godinu – Javna ustanova za zaštitu prirode – Međimurska priroda
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu ustanove Centar dr. Rudolf Steiner za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju programa rada udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Vatrogasne zajednice Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zaklade za prevenciju Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o osiguravanju sredstva za obnovu i redovito održavanje mreže pruga i pružne infrastrukture na području Međimurske županije te za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice pruge Zaprešić – novi Marof - kotoriba
- Program javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2020. godinu
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17 i 10/20) (pROČiŠĆEni tEkSt)
- Izmjene i dopune plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2020. godinu
- Obračun proračuna Općine Nedelišće od 01.01.-30.06.2020. godine
- Odluka III. izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o prodaji nekretnina u Nedelišću
- Odluka o kupnji nekretnine u Nedelišću
- Odluka o usvajanju izvješća o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje 01.01.2020.-30.06.2020.
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2019./20.
- Polugodišnji izvještaj izvršenja plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2020. – 2022. godine