Arhiva › 2020. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Mala Subotica · 28. veljače 2020. · KLASA 021-05/20-01/1 · URBROJ 2109/10-01-20-10

Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 236

Članak 148a.

Članak 148a. Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda. Nakon izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje, tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.
Članak 148b. Sustav odvodnje gospodarske zone „Međimurje“ može se planirati i kao zasebni sustav zajedno s pročistačem, neovisno o sustavu odvodnje naselja. Realizacija sustava odvodnje može se odvijati u etapama, paralelno s etapama realizacije gospodarske zone. Prostornim planom užeg područja gospodarske zone „Međimurje“, planirat će se takvo tehničko rješenje sustava odvodnje koje će biti ekonomski opravdano i ekološki najprihvatljivije. GROBLJE

Članak 149.

Članak 149. Groblje unutar naselja je javna površina, koja se uređuje za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. Planom je predviđeno proširenje postojećih groblja u naseljima Maloj Subotici, Strelec i Palovec te osnivanje potpuno novog groblja u naselju Piškorovec. Proširenje i osnivanje novog groblja namijenjeno je izgradnji grobova i grobnica, a okolne površine uređuju se zelenilom, izvedbom parternog opločenja i postavom urbane opreme. Građevine koje se mogu graditi unutar površine groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja (grobna kuća sa servisnim prostorima, javna i sakralna plastika, te cvjećara ili trgovina pogrebnom opremom). Moguća je i postava do jednog kioska za cvjećaru ili prodaju pogrebne opreme. Planom se kontaktna zona groblja u pojasu od 100 m ne može izgrađivati, osim infrastrukture (ceste, parkirališta, instalacije). Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja definirani su važećim zakonskim propisima. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

Članak 150.

Članak 150. Na području Općine Mala Subotica predlaže se za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: 1) stanište bregunica u Svetom Križu – spomenik prirode.
Članak 151. BRISAN Odlukom o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/15), objavljena 20.11.2015.– stupila na snagu 28.11.2015.godine).
Članak 152. Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju “Polazišta” ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 237 životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju “Polazišta” ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste.

Članak 152a.

Članak 152a. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti u poglavljima 3. i 4., određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti Općine. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, konfiguracijom terena, korištenjem i namjenom prostora.

Članak 152b.

Članak 152b. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora, - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje, - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti, nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini, - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

Članak 152c.

Članak 152c. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Mala Subotica potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata, - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., - potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore, - zadržavanja prepoznatljivih pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućavanje nastajanja novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla, - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja. 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti

Članak 153.

Članak 153. Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora i zaštite voda, širenje građevinskog područja i planiranje zahvata u prostoru nije moguće unutar vegetacijskog pojasa vodotoka koji iznosi 15 m od osi vodotoka. Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.

Članak 154.

Članak 154. Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore.
Članak 155. Kao mjeru zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore. 6.3. Kulturna baština

Članak 156.

Članak 156. Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 157. Na području Općine Mala Subotica graditeljska baština koja je zaštićena prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je sljedeća: - u naselju Mala Subotica – župna crkva Porođenja Marijinog, - kurija župnog dvora, - u naselju Sveti Križ – kapela sv. Križa. Osim samih građevina navedenih u stavku 1. ovog članka, zaštićena je i njihova neposredna okolina. Prostorne međe Stranica 238 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. neposredne okoline definirane su u Rješenju o zaštiti. Za sve zahvate obnove, sanacije, restauracije, rekonstrukcije ili bilo kakve druge radove na spomenutim građevinama kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od nadležne službe za zaštitu kulturne baštine ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja.

Članak 158.

Članak 158. Od evidentirane graditeljske baštine i javne plastike na području Općine nalaze se: u Maloj Subotici - poklonac sv. Imbre - kapelica sv. Florijana - poklonac sv. Roka - poklonac sv. Trojstva - poklonac Gospe Anđeoske - raspelo iz 1934. - raspelo u polju iz 1802. - raspelo na raskrižju - raspelo na groblju iz 1894. - raspelo na groblju u Benkovcu iz 1894. u Držimurcu - poklonac sv. Križa u naselju - poklonac sv. Križa blizu groblja - poklonac sv. Ivana Nepomuka u Palovcu - poklonac sv. Tri Kralja - poklonac sv. Florijana - raspelo s Marijom od sedam žalosti iz 1914. - pil s raspelom i Marijom Dolorosom iz 1737. - raspelo na groblju iz 1894. u Strelcu - kapela sv. Ane iz 1907. - drveni most (iz 1950.) - zavjetni pil (vjerojatno 1826.g.) - stari mlin u Svetom Križu - raspelo iz 1860.

Članak 159.

Članak 159. Ovim Planom predlaže se za poklonac sv. Imbre u Maloj Subotici i pil s raspelom i Marijom Dolorosom iz 1737. g. u Palovcu provesti postupak zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99).
Članak 160. Sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99), moguće je pokrenuti inicijativu za zaštitu kulturnih dobara na lokalnoj razini. Ovim Planom predlaže se na lokalnoj razini zaštititi: u Maloj Subotici - kapelica sv. Florijana - poklonac sv. Roka - poklonac sv. Trojstva - poklonac Gospe Anđeoske - raspelo iz 1934. - raspelo u polju iz 1802. - raspelo na raskrižju - raspelo na groblju iz 1894. - raspelo na groblju u Benkovcu iz 1894. u Držimurcu - poklonac sv. Križa u naselju - poklonac sv. Križa blizu groblja - poklonac sv. Ivana Nepomuka u Palovcu - poklonac sv. Tri Kralja - poklonac sv. Florijana - raspelo s Marijom od sedam žalosti iz 1914. u Strelcu - kapela sv. Ane iz 1907. - drveni most (iz 1950.) u Svetom Križu - raspelo iz 1860. Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varaždinu odrediti način zaštite, a do tada je za bilo kakve zahvate na navedenim kulturnim dobrima (obnova, održavanje, sanacija, restauracija i dr.) potrebno zatražiti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Varaždinu).

Članak 161.

Članak 161. Ovim Planom predlaže se izrada programa obnove i revitalizacije napuštenih ili zapuštenih tradicijskih građevina koje su navedene u “Polazištima”, točka 1.1.2.6. pod b/ Popis evidentirane tradicijske stambene arhitekture, kako bi se rijetki preostali primjeri očuvali. Također se daje preporuka da inicijator i nositelj izrade ovog programa bude lokalna zajednica, a kao vrlo dobri primjeri i poticaji za obnovu mogu poslužiti obnovljene i održavane tradicijske građevine u Maloj Subotici (kuća u Ul. A. Stepinca iz 1925.g.).

Članak 162.

Članak 162. Od evidentiranih arheoloških lokaliteta i nalazišta na području Općine nalaze se: - na području naselja Mala Subotica – Turnišće i teren oko župne crkve te lokalitet “Ig”, - na području naselja Sveti Križ – staro groblje i uz crkvu (teren oko kapele sv. Križa), - na području naselja Palovec – lokalitet “Gomilica”. Propisuje se obveza izrade elaborata o rezultatima preliminarnih arheoloških istraživanja na arheološkom lokalitetu Turnišće, kao uvjet pristupanju izradi UPU–a za Središnju gospodarsku zonu Međimurje. Elaborat mora biti sastavni dio planske dokumentacije. Prilikom izrade UPU-a za ovu zonu potrebno je uključiti nadležni Konzervatorski odjel koji će propisati mjere zaštite arheološke baštine na razini UPU-a. Općinske vlasti mogu donijeti UPU za Središnju gospodarsku zonu Međimurje nakon što je ishođena suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela na njegov Konačni prijedlog. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 239

Članak 163.

Članak 163. Za sve iskope i zemljane radove unutar arheoloških lokaliteta i nalazišta navedenih u članku 162. ovih Odredbi, a koji se izvode na dubini većoj od 40 cm, potrebno je osigurati nadzor arheologa. Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su planirani infrastrukturni koridori državnog i županijskog značaja, i pri planiranju i realizaciji gospodarske zone „Međimurje“ investitor je dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena koje će provesti za to stručne osobe ili institucije, radi determinacije moguće arheološke baštine na tom prostoru. Temeljem izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrditi će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 164.

Članak 164. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu (Upravu za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Varaždinu).
Članak 165. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radove na zakonom zaštićenim (ili preventivno zaštićenim) građevinama, kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od nadležnih državnih ustanova ishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja.

Članak 166.

Članak 166. Radi zaštite vizure na poklonac sv. Ivana Nepomuka u naselju Držimurec unutar “zone zaštite vizura” na uličnom građevinskom pravcu nije dozvoljena nadogradnja ili dogradnja postojećih građevina, odnosno izgradnja novih građevina volumenom većih od postojećih. Iz istih razloga nije dozvoljeno izmicanje građevinskog pravca prema ulici. Zatečena recentna izgradnja unutar zone iz stavka 1. ovog članka koja je visinama i volumenima nadmašila tradicijsku stambenu izgradnju na čijem je mjestu nastala, već je narušila spomenutu vizuru. Pogled na poklonac sv. Ivana Nepomuka sa zvonikom iz pravca sjeveroistoka predstavlja jednu od najvrednijih vizura na graditeljsku baštinu unutar naselja na području ove Općine. Zvonik poklonca koji malo nadvisuje okolnu izgradnju čini vrlo vrijedan akcent u prostoru, naročito u perspektivi prilaza iz sjeverozapada i kao takvog ga je potrebno zadržati.

Članak 166a.

Članak 166a. Utvrđuje se „ambijentalno vrijedno područje“ za sljedeće dijelove naselja Držimurec: - potez ulice u starom dijelu naselja – dio županijske ceste Palovec-Turčišće. Granice obuhvata ovog područja utvrđene su i označene u grafičkom dijelu Plana. Kako se ne bi narušilo zatečeno stanje u prostoru (osnovne karakteristike urbane matrice i mjerilo izgrađene strukture) i očuvale vizure na vrijedne urbanističke akcente u naselju (župnu crkvu, Kužni pil, raspela) prilikom bilo kakvih građevinskih intervencija unutar područja iz 1. stavka ovog članka potrebno se pridržavati sljedećih uvjeta: - nije dopušteno izmicanje zatečenih građevinskih pravaca, - oblik i veličinu parcela potrebno je u načelu zadržati u zatečenom obliku. Ukoliko to iz opravdanih razloga nije moguće, promjene su prihvatljive samo u mjeri koja osigurava očuvanje osnovnih karakteristika postojeće urbane matrice. U slučaju potrebe za značajnijim intervencijama u parcelaciji, potrebno je konzultirati nadležni Konzervatorski odjel. - postojeće tradicijske građevine (stambene, poslovne, gospodarske) potrebno je obnavljati i održavati koristeći tradicijske građevne materijale i elemente, - dozvoljena je rekonstrukcija postojećih uličnih građevina u zatečenim gabaritima i obliku, dok su u dvorišnom dijelu moguće intervencije koje ne utječu na izgled ulice; namjene mogu biti prilagođene samoj građevini (osuvremenjivanje postojeće namjene ili pronalaženje primjerene nove, a naročito se preferiraju turistički, kulturni, odgojno-obrazovni i slični sadržaji), - novogradnju je potrebno maksimalno moguće prilagoditi zatečenom ambijentu i arhitekturi (gabaritima, oblikovanjem, materijalima), - tradicijske gospodarske i pomoćne građevine te kuružnjake i ulične ograde preporuča se održavati u postojećem, tradicijskom obliku.

Članak 166a.

7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 167. Neadekvatno odlaganje otpada smješteno na više lokacija u Općini na propusnom terenu, te bez ikakve tehničke opremljenosti, zagađuje podzemne vode i u velikoj mjeri ugrožava okoliš. Donošenje mjera o postupanju s otpadom prioritetna je zadaća za cijelo područje Općine. Općina je dužna osigurati kontinuitet provođenja mjera za postupanje s komunalnim otpadom sukladno odrednicama Zakona o otpadu – organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada. Organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog otpada Općina je dužna osigurati u svim naseljima, a povremeno i prikupljanje glomaznog otpada.

Članak 168.

Članak 168. Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Kontejnere i posude je potrebno postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i pješački promet, tj. potrebno je za njih osigurati odgovarajući prostor. Za smještaj kontejnera i posuda uz veće gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanje korisnog komunalnog otpada (stari papir, staklo, istrošene baterije, plastika, biološki otpad i sl.), tj. treba osigurati kontejnere/kante za prihvat sortiranog otpada. Potrebno je poticati i stimulirati individualno prikupljanje i kompostiranje biološkog otpada na vlastitom zemljištu, te njegovo vraćanje u proizvodni ciklus što je moguće s obzirom na pretežito ruralnu strukturu Općine, veći udio poljoprivrednog Stranica 240 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. stanovništva i individualnu stambenu gradnju s poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe. Otpad se smije odlagati samo na odlagalištu.

Članak 169.

Članak 169. Nelegalna odlagališta komunalnog otpada na području Općine potrebno je, sukladno zakonskim propisima, u potpunosti sanirati. U ovom Planu određeno je da se u gospodarskoj zoni (malog i srednjeg poduzetništva) uspostavi reciklažno dvorište (mjesto za skupljanje i privremeno skladištenje otpada – sekundarne sirovine). Građevinu reciklažnog dvorišta potrebno je izvesti prema uvjetima posebnih propisa. Čestica mora biti planirana da osigura dovoljno prostora za manipulativne površine, za rezervni prostor za proširenje i izgradnju novih spremišta, mora biti ograđena i vizualno odvojena od stambene zone.

Članak 170.

Članak 170. Proizveden tehnološki (opasni i neopasni) otpad potrebno je zbrinuti sukladno odrednicama posebnih propisa. Skupljanje i zbrinjavanje opasnog otpada putem ovlaštenog skupljača obaveza je pravnih osoba kod kojih se takav otpad javlja kao ostatak tehnološkog procesa (proizvodni pogoni, servisi i radionice).
Članak 171. Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima 144.- 148. ovih Odredbi za provođenje. Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda na način da se prije njihovog upuštanja u sustav otpadnih voda izvrši predtretman prema posebnim propisima. Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladište privremeno na mjestu nastajanja otpada uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Upravno tijelo Općine dužno je voditi očevidnik sakupljenog i odloženog komunalnog otpada i krajem kalendarske godine Izvješća dostavljati u Katastar emisija u okoliš kojeg vodi županijska služba nadležna za zaštitu okoliša. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 172.

Članak 172. Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša – Izvješća stanja o okolišu i Programa zaštite okoliša u Općini, posebnu pozornost treba dati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajobraza kao osobito vrijednih resursa Općine.
Članak 173. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 174. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Građevine i vanjski prostori u kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru. VODE

Članak 175.

Članak 175. Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima: - u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih građevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i sl., - izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima, - sve onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati, te u najkraćem mogućem roku sanirati ili ukloniti izvore onečišćenja.

Članak 176.

Članak 176. Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi gradnjom sustava za odvodnju: a/ kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju, b/ otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a u svemu prema posebnim propisima, c/ do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, fizičke i pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštati u vodonepropusne septičke i sabirne jame koje treba redovno održavati prema posebnim propisima, d/ izričito se zabranjuje upuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda, a upuštanje u sustav za odvodnju otpadnih voda bit će moguće tek kada uređaj za pročišćavanje bude u funkciji.

Članak 177.

Članak 177. Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena mora biti izvedeno od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 241

Članak 178.

Članak 178. Uvažavajući preporuke iz PPMŽ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološko-ekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti). Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajuća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i sl.

Članak 179.

Članak 179. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u II. kategoriju kvalitete voda. TLO
Članak 180. Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: - količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). - gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo.

Članak 181.

Članak 181. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visokokvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 182. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i sl., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. ŠUME

Članak 183.

Članak 183. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: - šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, - šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih građevina predviđenih ovim Planom i planovima šireg područja, - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, - u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama.

Članak 184.

Članak 184. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i sl. Ovim Planom nakon sanacije divlje deponije komunalnog otpada planirano je izvršiti pošumljavanje cijele površine. U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. BUKA
Članak 185. Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu. ZRAK

Ostali akti u ovom izdanju (107)