Odluka o usvajanju Plana gospodarenja otpadom Općine Kotoriba za razdoblje 2017. – 2022. godine

Sl. 16. Garaže u reciklažnom dvorištu Sl. 13. Lokacija rec. dvorišta, sortirnice i skladišta korisnog otpada (Izvor: Geoportal DGU) U sklopu reciklažnog centra prihvaća se i obrađuje korisni otpad s područja 9 JLS na području Međimurja, te se primaju i osobno dostavljene veće količine korisnog otpada, koji se dodatno sortira i balira te predaje na daljnju oporabu za to ovlaštenim i stručnim tvrtkama. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Glavna uloga Sl. 17. Sortirnica korisnog otpada reciklažnog dvorišta je prihvat i privremeno skladištenje otpada. Obavezno je osigurati odvojeno sakupljanje papira, kartona, stakla, plastike, metala, biorazgradivog otpada te problematičnog otpada (baterije, akumulatori, kiseline, lužine, citostatici, pesticidi, odjeća, tekstil, glomazni otpad,…). Sve navedeno moguće je skladištiti u sklopu reciklažnog dvorišta. Sl. 14. Tabla reciklažnog dvorišta Sl. 18. Boks za tvrdu plastiku 30. studenoga 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 3193 Sl. 19. Boks za otpadne gume Sl. 20. Skladište obrađenog korisnog otpada Sl. 21. Kontejneri za glomazni i elektronički otpad 4.2 Kompostana Prelog Za potrebe gospodarenja otpadom izgrađena je kompostana u Prelogu na lokaciji Gorice, kapaciteta 5.460 tona godišnje. Kompostana je u vlasništvu Grada Preloga, a izgrađena je uz podršku Fonda za zaštitu okoliša. Sl. 22. Lokacija kompostane (Izvor: Geoportal DGU)

GKP PRE-KOM d.o.o. sukladno Ugovoru o upravljanju kompostanom upravlja njome na rok od 30 godina. U kompostani se prima i obrađuje biorazgradivi otpad sa područja gdje otpadom gospodari GKP PRE-KOM, a u kompostani se prima i biorazgradivi otpad sa ostalog područja Županije. Sl. 23. Kompostana Prelog 4.3 Oprema za gospodarenje otpadom Za potrebe gospodarenja otpadom GKP PRE-KOM d.o.o. posjeduje sve potrebne posude i kontejnere, te posude za posebne kategorije otpada kojim je opremljeno reciklažno dvorište. • cca 8500 crnih kanti za miješani komunalni otpad zapremine 120 l • cca 250 crnih kanti za miješani komunalni otpad zapremine 240 l • cca 100 crnih kanti za miješani komunalni otpad zapremine 360 l • cca 6000 smeđih kanti za biorazgradivi komunalni otpad zapremine 120 l • cca 20 smeđih kontejnera za biorazgradivi komunalni otpad zapremine 1100 l • cca 18 kom kontejnera za baterije • cca 100 crnih kontejnera za miješani komunalni otpad zapremine 1100 l • cca 20 kontejnera za miješani komunalni otpad zapremine 5-7 m3 • kontejner za elektronički otpad u RD • 2 kontejnera za ambalažno staklo u RD • 2 kontejnera za tekstil,obuću i odjeću u RD • kontejner za masti i ulja u RD • 5 tablet računala s aplikacijom za evidentiranje odvoza prema volumenu • 400 plavih kanti za papir i tetrapak zapremine 120 l • 400 žutih kanti za plastiku zapremine 120 l • 20 plavih kontejnera za papir i tetrapak zapremine 1100 l • 20 žutih kontejnera za papir i tetrapak zapremine 1100 l. 4.4 Komunalna i ostala vozila GKP PRE-KOM d.o.o.

Okosnicu voznog parka za sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada čine komunalna vozila, traktori s prikolicama, rovokopač, viličar te kombi vozila. Stranica 3194 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2017. Trenutno PRE-KOM raspolaže s pet komunalna vozila, četiri traktora, dvije prikolice za traktore, jednim rovokopačem, jednim viličarem i tri kombi vozila. Sl. 28. Komunalno vozilo Man/Schorling Sl. 24. Komunalno vozilo Man/Haller Sl. 29. Komunalno vozilo Man/Zoeller 4.5 Mobilno reciklažno dvorište-mobilna jedinica Sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15) mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih kategorija otpada. Mobilno reciklažno vozilo je pokretna jedinica koja se jedanput mjesečno nalazi na području Općine Kotoriba, a koje Sl. 25. Komunalno vozilo Man/Haller je opremljeno različitim spremnicima u koje građani mogu odložiti posebne kategorije otpada kao što su staklo, ee otpad, tekstil, plastika, metal, ambalažu od opasnih tvari, kiseline, lijekove i sl. Sl. 26. Kamion kiper marke Ford Sl. 27. Komunalno vozilo Man/Schorling Sl. 30. Mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica 30. studenoga 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 3195 4.6. Plato za obradu glomaznog otpada Zbog povećanja količina glomaznog otpada, sredinom 2016. godine izgrađen je plato i mala nadstrešnica za obradu glomaznog otpada u reciklažnom centru u Prelogu. Već prije su se vadile korisne sirovine iz glomaznog otpada, a sada se obrađuje ostatni dio glomaznog otpada i vade se svi iskoristivi materijali kao željezo, drvo, tekstil, sanitarije i slično. Izdvaja se namještaj, stolarija, i ostali drveni otpad koji se drobi.

Drobljena sirovina se predaje tvrtki za reciklažu iverice. Stari madraci se odvajaju te se izdvajaju metalne jezgre i tekstil, a ostatak se zbrinjava na odlagalištu otpada. Godišnje će PRE- KOM sakupiti preko 2000 m3 drvenog glomaznog otpada koji je završavao na odlagalištu. Očekuje se da će se količina glomaznog otpada, obradom smanjiti na pola sadašnjih količina. Sl. 31. Obrada glomaznog otpada 5. PLANIRANE NOVE GRAĐEVINE I OPREMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Sve planirane građevine i oprema koristile bi se za zajednički sustav gospodarenja otpadom 9 JLS-a s područja Međimurske županije. 5.1 Centar za ponovnu uporabu Sredinom svibnja u sklopu reciklažnog centra na adresi Hrupine 8 u Prelogu otvoren je centar za ponovnu uporabu (CPU) koji zaokružuje naš sustav gospodarenja otpadom. Činjenica je da živimo u potrošačkom društvu koje svakim danom stvara sve više otpada koji završava u okolišu odnosno na odlagalištima otpada koja su najveći zagađivači okoliša. Velik problem je krupni (glomazni otpad) kao što je namještaj, obuća i odjeća, roba široke potrošnje (posuđe, knjige, igračke, dječja i sportska oprema…) koji se baca i završava na odlagalištima. Kako bi riješili problem glomaznog otpada, otvorili smo Centar za ponovnu uporabu (CPU), građevinu koja sakuplja, zaprima i obnavlja predmete koji se još uvijek mogu upotrijebiti ali im je potrebno uređenje, popravak ili obnova. Prikupljena dobra se očiste i/ili poprave te se prodaju u CPU po cijeni koja pokriva samo troškove popravka. U CPU-u se mogu nabaviti obnovljene stvari kao što su namještaj, slike, knjige, svjetiljke, igračke i sl. po simboličnim cijenama. Centar je smješten na lokaciji starog plastenika za proizvodnju cvijeća veličine 440 m2, a sastoji se od dva dijela: izložbeno-prodajnog dijela 220 m2 i skladišno-radioničkog dijela od 220m2. U sklopu CPU osmišljen je kutak za socijalna poduzeća i zadruge koje se bave obradom otpada. U sklopu centra trenutačno svoje proizvode nude dvije tvrtke: Naš Izvor koja se bavi obradom otpadne kože i Humana Nova koja se bavi obradom otpadnog tekstila. U centar korisnici s područja Općine Sveta Marija mogu predavati stvari koje ne žele, a koje se još mogu koristiti uz malo ulaganje u njih.

Ishođena je dozvola za gospodarenje otpada za postupak ponovne uporabe kapaciteta 100 tona godišnje. Sl. 32. Izgradnja Centra za ponovnu uporabu (CPU) 5.2. Oprema za odvojeno sakupljanje otpada Kako bi zaokružili zajednički sustav gospodarenja otpadom planira se nabava cca. 12000 plavih i žutih posuda za odvojeno sakupljanje papira, tetrapaka i plastike. Kako je potrošnja vreća za odvojeno sakupljanje sve veća, kreće se u zamjenu sakupljanja u vrećama u sakupljanje u posudama koje je dugoročno više isplativo. Pilot projekt za 500 domaćinstva je odrađen i potvrdio je opravdanost projekta. Projekt će se nastojati odraditi uz sufinanciranje Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša. 5.3. Komunalna i druga vozila Kako bi širili, obnavljali i modernizirali vozni park nastojat ćemo to odrađivati uz sufinanciranje Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša. U narednom razdoblju planira se nabava minimalno 3 vozila za sakupljanje otpada. 6. POVRŠINE ONEČIŠĆENE OTPADOM Na području Općine Kotoriba nalazi se jedna lokacija onečišćena otpadom pod nazivom „Matotekovo vrbje“, na koju Stranica 3196 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2017. se otpad odlagao od 1981., pa sve do kraja 2009. godine. Predmetna lokacija služila je za odlaganje otpada samo za stanovnike Općine Kotoriba. Otpad je odložen na k.č.br. 4811 k.o. Kotoriba, površine cca 31.270 m2 količine odloženog otpada procijenjene su na cca 15.000 m3, udaljenost lokacije onečišćene otpadom od naselja Kotoribe iznosi 200 metara.

Općina Kotoriba postupajući po Planu gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji te Planom gospodarenja otpadom Općine Kotoriba, krajem 2009. godine zatvorila je lokaciju „Matotekovo vrbje“ i obustavila dovoz novog otpada te u proljeće 2010. godine pristupila njezinoj sanaciji na najbolji i najprihvatljiviji način sanacije i uređenja lokacije onečišćene otpadom koja prestaje s radom. DEPONIJA „MATOTEKOVO VRBJE“ KOTORIBA Otpad odložen na k.č. 4811 K.O. kOORIBA veličine cca 31270 m2. Procjena odloženog otpada: 15.000 m3. Otpad se dovozi od 1981. godine. Deponija zatvorena 2009. Udaljenost od naselja 200m. Deponiju su koristili stanovnici Kotoribe. Sl. 33. Matotekovo Vrbje Kotoriba– 2006.godine Sl. 34. Matotekovo Vrbje Kotoriba 2009. godine 7. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPREČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJIĆI IZOBRAZNO- INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA 7.1. Mjere za izbjegavanje i smanjivanje otpada Glavni prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je izbjegavanje, smanjivanje, sprječavanje nastanka otpada te ponovna uporaba. Treba se povoditi za rečenicom: Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane.“ Otpad koji se izbjegne ne šteti čovjekovom zdravlju, okolišu i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište „povoljnih“ vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača smanjuju se količine i štetnost otpada koji se mora obraditi i/ili odložiti.

Preventivne mjere koje treba provoditi su: • poštivanje svih zakonskih zahtjeva prema okolišu • poticanje korištenja ekološki prihvatljivih proizvoda • poticanje razvoja ekološko prihvatljive proizvodnje. Sve zakonske zahtjeve treba provoditi dobrovoljno ili temeljem regulative između proizvođača i lokalne samouprave. U slučaju nepoštivanja zakonskih zahtjeva i ostalih dogovora lokalna samouprava pokrenut će aktivnosti za poštivanje zakonskih zahtjeva. 7.2. Izbjegavanje otpada u proizvodnji • razvoj tehnologija koje ne stvaraju otpad • vraćanje otpada u vlastitu proizvodnju • upućivanje otpada na recikliranje i korištenje otpada u drugim proizvodnim procesima • proizvodnja robe koja nakon upotrebe stvara manje otpada kojeg treba obraditi pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i štetnosti otpada • na tržište plasirati proizvod u najnužnijoj ambalaži • izbjegavati pakirati proizvode u ambalažu za jednokratnu upotrebu koja se nakon toga odbacuje kao otpad • poticanjem proizvođača da se koriste materijali koji se mogu reciklirati • uvođenjem proizvoda od recikliranih materijala ili većeg udjela istih • poticanjem ponovnog korištenja građevinskog otpada. 7.3 Ponašanje potrošača • izbjegavanje kupovine proizvoda u ambalaži koja se ne može reciklirati • izbjegavanje kupovine proizvoda u jednokratnoj ambalaži odnosno preferirati proizvode u povratnoj ambalaži • smanjiti korištenje jednokratnih plastičnih vrećica i slične ambalaže • „zero waste“ strategija – stvaranje uvjeta u kojima sve što proizvodimo ima minimalni učinak na okoliš i društvo u kojem živimo, stimulacija proizvodnje takvih proizvoda koji su dugovječni, a na kraju njihove upotrebe mogu biti popravljeni, ponovno korišteni, reciklirani, kompostirani.

7.4 Tržište • razvijanje tržišta i metoda obrade selektiranog otpada • poticanje cirkularne ekonomije – otpad jedne industrije koristi se kao sirovina za drugu. 7.5 Mjere za odvojeno sakupljanje otpadom Zakonom o održivom gospodarenju otpadom postavljeni su zakonski zahtjevi za odvojenim sakupljanjem otpada, a pravilnicima je regulirano zbrinjavanje: • ambalaže i ambalažnog otpada 30. studenoga 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 3197 • otpadnih guma • otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme • otpadnih ulja • otpadnih vozila • građevinskog otpada • otpadnih baterija i akumulatora koji sadrže opasne tvari • infektivnog otpada iz zdravstvenih ustanova. Na području Općine jednom mjesečno sakuplja se papir, plastika, metal, tetrapak, staklo. Kroz sakupljanje i razvrstavanje glomaznog otpada sakupljaju se gume, plastika, te biorazgradivi otpad. Baterije se sakupljaju pomoću posebnih malih kontejnera. Na grobljima se odvojeno sakuplja biorazgradivi otpad i lampioni. Sustavnim praćenjem uvodit će se i nove mogućnosti odvojenog sakupljanja otpada. PRE-KOM će omogućiti domaćinstvima besplatno odlaganje čistih frakcija korisnog otpada. Veće količine korisnog otpada mogu se predavati u reciklažno dvorište PRE-KOM-a u Gospodarskoj zoni sjever Prelog. 7.6 Edukacija i informiranje o postupanju sa otpadom Svaka čovjekova aktivnost rezultira stvaranjem neke vrste otpada, a nesvjesno i neodgovorno odlaganje u prirodu narušava okoliš i samo okruženje u kojem živimo. Preduvjet uspješnosti zaštite okoliša i prirode u kojoj živimo svakako je obveza provođenja odredbi Zakona o održivom gospodarenju i njegovih podzakonskih akata. Prioritet u gospodarenju otpada je izbjegavanje nastanka otpada i smanjivanje količina otpada, a veliku ulogu u tome igra edukacija i informiranje javnosti.

Provođenje različitih aktivnosti, programa i akcija čišćenja izuzetno je značajan aspekt u provođenju politike gospodarenja otpadom i podizanja svijesti stanovništva o važnosti očuvanja prirode i okoliša u kojem živimo, a dugoročno unaprjeđenje kvalitete življenja. U segmentu edukacije svake godine se od strane GKP PRE- KOM-a provodi edukacija (NE DVOJI NEGO SMEĆE ODVOJI) po osnovnim školama (4 razredi) i predškolskim grupama u dječjim vrtićima. Edukacijom je obuhvaćen Grad Prelog i Općine gdje GKP PRE-KOM sakuplja otpad. Svake godine školovanjem se obuhvaća preko 500 djece. Sl. 35. Edukacija Nobilis Sl. 36. Edukacija PRE-KOM Starija populacija se educira dijeljenjem edukativnih letaka te radijskim reklamama edukativnog karaktera. Svake godine u suradnji s Općinom i udrugama organiziraju se akcije čišćenja površina onečišćenih otpadom na Dan planete Zemlje. Edukacijom nastojimo upoznati stanovništvo o potrebama i razlozima selektivnog sakupljanja otpada (biorazgradivi otpad, papir, plastika, metal, staklo, tetrapak, gume, baterije, lampioni i sl.) te načinima i terminima sakupljanja korisnog otpada. Povodom Dana zaštite okoliša 5. lipnja svake godine organizira se eko kviz za učenike sedmih razreda u kojem sudjeluju učenici osnovnih škola na čijem području PRE-KOM obavlja uslugu odvoza otpada, a pridružuju se i susjedna komunalna poduzeća i škole s njihovog područja. Kvizom se provjeravaju teorijska i praktična znanja o gospodarenju otpadom. Sl. 37. Eko kviz Stranica 3198 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2017.

Sl. 38. Odvajanje otpada Sl. 39. Biorazgradivi otpad Informiranjem naših korisnika putem medija, letaka i web stranica GKP PRE-KOM-a, nastojimo korisnike dodatno potaknuti na uključenje u organizirano sakupljanje otpada, a time i odvojeno sakupljanje korisnog otpada. 8. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA U gospodarenju otpadom nije potrebno uvoditi nove mjere ili usluge u sustavu gospodarenja otpadom. Posebne kategorije otpada (opasni otpad) iz domaćinstva mogu se odvojeno predati u reciklažnom dvorištu PRE-KOM-a u Prelogu ili u mobilno reciklažno vozilo. U narednom periodu treba pojačati mjere na odvojenom prikupljanju otpada kroz nagrađivanje korisnika koji odvajaju otpad, odnosno dodatno promovirati zakonsku mjeru „onečišćivač plaća“. Za provođenje ovih mjera uvedena je tablet aplikacija evidentiranja odvoza prema volumenu predanog otpada. Animalni otpad može se predati u Veterinarskoj stanici u Prelog ili Bioinstitutu u Čakovcu, a građevinski otpad može se predati u tvrtki Pavlic-Asfalt-Beton u Goričanu. 9. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA Svako domaćinstvo na području Općine Kotoriba koje je uključeno u sustav sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada ima posudu za miješani komunalni otpad. Miješani komunalni otpad se po domaćinstvima sakuplja svakih 14 dana u posudama zapremine 120 l. ili većim, pravne osobe mogu odabrati za miješani komunalni otpad i veće posude te otpad odvoziti po pozivu.

Nije potrebno uvoditi nikakve dodatne mjere za sakupljanje miješanog komunalnog otpada, već poticati korisnike da odvojenim sakupljanjem otpada smanje količine miješanog komunalnog otpada. Svako domaćinstvo na području Općine Kotoriba koje je uključeno u sustav sakupljanja, odvoza, obrade biorazgradivog komunalnog otpada ima posudu za biorazgradivi komunalni otpad. Biorazgradivi komunalni otpad se po domaćinstvima sakuplja svakih 14 dana u posudama zapremine 120 l ili većima. Domaćinstva se mogu odlučiti za kompostiranje svojeg biorazgradivog otpada sukladno člancima 44. i 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Sve pravne osobe kao i sama Općina moraju zbrinjavati biorazgradivi otpad s javnih i drugih poslovnih površina sukladno Zakonskoj regulativi, odnosno kompostiranjem u kompostani u Prelogu ili na drugi Zakonom propisan način. Cijena usluge gospodarenja otpadom najviše ovisi o trošku odlaganja miješanog komunalnog otpada i PDV-a, a to znači da se smanjenjem ili povećanjem količina miješanog komunalnog otpada cijena usluge može mijenjati, a uz to još uvijek se ne zna cijena preuzimanja miješanog komunalnog otpada na obradu u regionalnom centru Piškornica. 10. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA Odvojeno sakupljanje otpada po domaćinstvima provodi se pod nazivom „NE DVOJI, NEGO SMEĆE ODVOJI!“. Odvojenim sakupljanjem obuhvaćeno je sakupljanje papira, plastike, metalne ambalaže, tetrapaka i stakla. Svrha odvojenog sakupljanja otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima je olakšana obrada i očuvanje vrijednih svojstva otpada.

Korisni otpad sakuplja se jednom mjesečno, a za sakupljenu vreću ostavlja se zamjenska vreća. Kapacitet vreća za papir, tetrapak i plastiku je 120 litara, dok je za metalnu ambalažu i staklo 80 litara. Korisni otpad za pravne osobe u vrećama sakuplja se kao za domaćinstva, dok veći korisnici imaju kontejnere koji se prazne po pozivu. Nije potrebno uvoditi nikakve dodatne mjere za sakupljanje korisnog otpada, već potaknuti korisnike da odvoje korisni otpad kroz popuste za domaćinstva koja odvajaju takav otpad. Kroz pilot projekt u dijelu domaćinstva zamijenit će se sakupljanje korisnog otpada u vrećama za sakupljanje korisnog otpada u kantama kako bi se smanjio trošak vreća. 30. studenoga 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 3199 Glomazni otpad se na području Općine Kotoriba sakuplja jednom mjesečno, prema unaprijed određenim terminima koji se mogu pronaći na kalendaru odvoza otpada, uz prethodnu telefonsku narudžbu. Glomazni otpad treba biti pripremljen u dvorištu jer prema novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom zabranjuje se krupni (glomazni) otpad odbacivati i sakupljati na javnoj površini. Uz klasični glomazni otpad moguće je predati tekstil, ee otpad, granje, lišće ili travu u ugovorenim količinama. Nije potrebno uvoditi nikakve dodatne mjere za sakupljanje glomaznog otpada. 11. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU PLANA U svrhu usklađenja s novim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te zaokruživanja zajedničkog sustava gospodarenja otpadom u tijeku je izgradnja Centra za ponovnu uporabu (CPU). Centar je zamišljen kao mjesto u kojem bi korisnici mogli predavati stvari koje ne žele, a još se mogu koristiti uz malo ulaganje u njih. U sam projekt povezali bi socijalnu zadrugu te strukovne škole koje školuju servisere kućanskih aparata i elektroničke opreme. Kod provođenja projekta očekuje se značajna podrška Fonda za zaštitu okoliša jer radi se o projektu koji nema ekonomsku isplativost već samo socijalnu i okolišnu komponentu. Ostali važni projekti za provedbu Plana gospodarenja otpadom su: sustavna edukacija stanovništva o problematici otpada te mogućnostima sprječavanja onečišćenja okoliša i nastanka otpada pod nazivom „Ne dvoji nego smeće odvoji“, povećanje uključenosti u sustav, povećanje uključenosti u odvojeno prikupljanje otpada, uspostava odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada, sudjelovanje u natječajima za dobivanje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

12. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM Općina Kotoriba u sklopu Jedinstvenog upravnog odjela ima pročelnika i komunalno – poljoprivrednog redara koji su zaduženi za poslove gospodarenja otpadom i suradnju s davateljem usluga PRE-Kom-om. Davatelj usluga PRE-KOM koji je u suvlasništvu Općine organizira sustav gospodarenja otpadom, osim dijela o nepropisno odbačenom otpadu što rješava komunalni redar. Općina Kotoriba u svom proračunu osigurava sredstva za nepravilno odbačen otpad i nadzor terena, dok davatelj usluge osigurava ostala sredstva kroz naplatu usluge gospodarenja otpadom. Općina i davatelj usluga nastoje iskoristiti i bespovratna sredstva prvenstveno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 13. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA Nositelji provedbi Plana gospodarenja otpadom su uz zakonodavca, Hrvatski sabor i Vladu RH s pripadajućim Ministarstvom, Fond za zaštitu okoliša te JLS i davatelji usluga. Općina Kotoriba i davatelj usluga GKP PRE-KOM će u zakonskim rokovima provoditi zakonom predviđene promjene. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, čl. 20. JLS je dužna dostavljati godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu te ga objaviti u službenom glasilu. Općina Kotoriba osigurava u svom proračunu sredstva koja su namijenjena projektima zaštite okoliša. 14. ZAŠTITA PRIRODE I PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE 14.1. REGIONALNI PARK MURA DRAVA Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.

Regionalni park Mura-Drava prvi je regionalni park u Republici Hrvatskoj. Rijeke Mura i Drava su područja izuzetnih prirodnih vrijednosti na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou. Ovi riječni tokovi čine cjelovito područje koje se, osim unutar teritorija Republike Hrvatske, proteže kao prekogranični riječni ekološki sustav u susjednim državama te u uzvodnim i nizvodnim zemljama slijeva. Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se središnji dio tog riječnog sustava. Osobito snažna povezanost ljudi i rijeke dovela je na ovom području do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku s brojnim rekreativnim i tradicionalnim aktivnostima. Mura i Drava predstavljaju prirodni oslonac i kulturni identitet prostora koji se proteže kroz pet županija Republike Hrvatske (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko – križevačka, Virovitičko – podravska i Osječko – baranjska), te u dvije susjedne države, Republiku Sloveniju i Republiku Mađarsku. Ukupna površina Parka je 87680,52 ha, a od toga se na području Međimurske županije nalazi 16962,54 (19,4% površine Parka). Park u Međimurskoj županiji obuhvaća površinu 3 grada (Prelog, Mursko Središće, Čakovec) i 13 općina (Štrigova, Sveti Marin na Muri, Podturen, Dekanovec, Domašinec, Goričan, Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Orehovica, Nedelišće). Rijeke Mura i Drava među posljednjim su doprirodnim tokovima nizinskih rijeka u srednjoj Europi, a karakterizira ih visoka razina biološke raznolikosti. Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Republici Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste.

Stranica 3200 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2017. 14.2.KRAJOBRAZ RIJEKE MURE Od strane Međimurske županije, godine 2001. zaštićen je širi prostor uz rijeku Muru u kategoriji značajni krajobraz. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, to je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Deset godina kasnije područje značajnog krajobraza većim je dijelom postalo sastavni dio Regionalnog parka Mura-Drava. Značajni krajobraz rijeke Mure obuhvaća pojas od rijeke Mure do granice naselja u zaleđu rijeke. Pojas je širi u Donjem Međimurju gdje su naselja udaljenija od rijeke te je tamo i samo područje zaštite šire. U prostoru su posebice značajna vlažna staništa – poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale. Prostor je to bogate ornitofaune i ihtiofaune te drugih ugroženih i rijetkih vrsta. Također, tu se nalazi specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima s naseljima. 14.3.ZAŠTITA PRIRODE UNUTAR EKOLOŠKE MREŽE Unutar područja ekološke mreže neće biti nikakvih građevina za gospodarenje otpadom. Sve aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom odnosno samo sakupljanje otpada odvijat će se unutar granica građevinskog područja odnosno u unutar naselja.

Sustav gospodarenja otpadom koji se primjenjuje na području Općine Kotoriba neće ni na koji način narušiti vrijednost i značajke ekološke mreže. 15. ZAKLJUČAK Sustav gospodarenja otpada na području Općine Kotoriba ali i na području svih međimurskih Općina u zajedničkom sustavu gospodarenja otpadom je i više nego uspješan što dokazuje i nagrada nadležnog Ministarstva. Godinama se gradi održiv način gospodarenja otpadom uz blisku suradnju 9 JLS i korisnika te stalno teži poboljšanju postojećeg sustava. Građanima su sve usluge dostupne na kućnom pragu, u skladu sa Zakonom. U svrhu izgradnje racionalnog i ekonomski provedivog sustava zbrinjavanja miješanog, biorazgradivog, korisnog i glomaznog otpada kao i neopasnog proizvodnog otpada na održiv i ekološki prihvatljiv način, poticat će se daljnja suradnja Kotoriba s ostalim JLS Međimurja i Međimurske županije. Općina Kotoriba svjesna je svoje odgovornosti za sustav gospodarenja otpadom, te je osigurala sve uvjete i mjere sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Osnove ovog Plana gospodarenja otpadom Općine Kotoriba su: • sav miješani komunalni otpad odvozi se na uređeno odlagalište (Piškornica) • sav odvojeno sakupljeni biorazgradivi komunalni otpad odvozi se na oporabu u kompostanu u Prelogu • sav korisni otpad dodatno se obrađuje u reciklažnom centru i sortirnici u Prelogu • osiguranje potrebnih građevina za gospodarenje otpadom na području Međimurja • uvođenje i poticanje primarne reciklaže u domaćinstvima • vođenje evidencija o vrstama i količinama otpada • edukacija i informiranje korisnika i djece • praćenje novih tehnologija i njihove prihvatljivosti • suradnja komunalnih poduzeća s područja Županije i šire • suradnja jedinica lokalne samouprave s područja Županije • praćenje svih sadržaja unutar sustava gospodarenja otpadom.