Arhiva › 2016. › SGMŽ 14

SGMŽGrad Mursko Središće · 22. prosinca 2016. · KLASA 021-05/16-01/2786 · URBROJ 2109/11-16-01/1-1

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2890

Članak 155.

Članak 155.
(1) Nije dozvoljeno zacjevljivanje otvorenih vodotoka niti njihovo pretvaranje u dijelove sustava odvodnje otpadnih voda.
(2) Unutar naselja se mogu izvoditi samo hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava, pri čemu je iste hidrotehničke zahvate potrebno izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti otvorenog vodotoka.
(3) Vegetacijski pojas otvorenog vodotoka predstavlja područje izuzeto od gradnje, a određuje se od osi korita vodotoka s najmanje 15,0 m za površine unutar građevinskog područja, odnosno s najmanje 30,0 m za površine izvan građevinskog područja.
(4) Unutar vegetacijskog pojasa ne smije se locirati prometna i komunalna infrastruktura, osim pješačkih staza i servisnih pristupa za održavanje korita, izvedenih kao zemljani put. 7.2. mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina

Članak 156.

Članak 156.
(1) Zaštićena kulturna dobra i druge značajne kulturno – povijesne cjeline i građevine prikazane su na kartografskom prikazu broj 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Na zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15).
Članak 157.
(1) Područja arheoloških lokaliteta unutar obuhvata UPU: - „Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu – još neistraženo nalazište latenske kulture i antičko nalazište - „Seča“ – lokalitet unutar južne poslovne zone, istočno od D209 – još neistraženo nalazište iz brončanog doba.
(2) Prije bilo kakvih zahvata na lokalitetima iz stavka 1. ovog članka potrebno je: - provesti arheološka istraživanja sondažnog karaktera, s ciljem utvrđivanja rastera i značaja lokaliteta - ovisno o rezultatima istraživanja, provesti postupak zaštite sukladno posebnim propisima.
(3) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na lokalitetima iz stavka 1. ovog članka, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina lociranih unutar arheoloških lokaliteta.
(4) Unutar područja obuhvata UPU, a izvan područja arheoloških lokaliteta iz stavka 1. ovog članka, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.

Članak 158.

Članak 158.
(1) U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana je Župna crkva sv. Ladislava u Murskom Središću, pod brojem ZU-2619.
(2) Sve zahvate na kulturnom dobru treba provoditi prema posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvrđenim u postupku ishođenja posebnih uvjeta gradnje, ali i za druge zahvate koji se ne smatraju gradnjom, a utječu na oblikovanje kao što su ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i slično.
(3) U slučaju da se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upišu i druge građevine koje se nalaze unutar obuhvata UPU, i na njih se treba primijeniti odredba iz stavka 2. ovog članka.
(4) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na zaštićeno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine potrebno je tražiti i u slučajevima: - građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 50,0 m od župne crkve sv. Ladislava - utvrđivanja lokacija za postavu antenskih stupova unutar obuhvata UPU.
(5) Postupak iz stavka 2. ovog članka obavezno se provodi i za evidentiranu sakralnu i javnu graditeljsku baštinu unutar obuhvata UPU: - kapela Majke Božje iz 1936. godine u ulici M. Gupca - grupa pilova na Trgu braće Radić 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2891 - kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u središtu grada - spomenik rudaru u parku u središtu grada - stara škola u središtu Murskog Središća.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Evidentiranu tradicijsku stambenu arhitekturu čini dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca, neposredno uz kapelu Majke božje iz 1936. godine i to pojedinačne stambene građevine ili stambeno-gospodarski sklopovi kućnih brojeva: 54, 2(odnosno 64), 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107.
(2) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(3) U postupku prezentacije očuvanih stambeno-gospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo.
(4) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama iz stavka 1. ovog članka, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
(5) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata ili očuvanog stambenogospodarskog sklopa.
(6) Mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine se, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smatra usmjeravajućim, a ne obvezujućim za vlasnika, ali u slučaju da se ne primjeni navedeno mišljenje, obavezno se primjenjuju odredbe zaštite karakterističnog uzorka naselja povijesne ruralne matrice ambijentalnih vrijednosti /broj 1.2./ prema članku 165.

Članak 159.

7.3. mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti 7.3.1. karakteristični uzorci naselja – dozvoljene transformacije
Članak 160.
(1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja.
(2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, odnos privatnog i javnog prostora i odnos prostora naselja prema okolnom području.

Članak 161.

Članak 161.
(1) Unutar područja UPU razlikuju se sljedeći karakteristični uzorci naselja za koje se posebnim planskim uvjetima utvrđuju načini moguće sadržajne i oblikovne transformacije: 1. PRETEŽITO JAVNI PROSTORI 1.1. Dio središta Murskog Središća - područje započete transformacije 1.2. Povijesni mali parkovi - zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene male sakralne građevine 1.3. Područje starog separatora za ugljen i dio kompleksa „Cimper“ 2. PRETEŽITO STAMBENA PODRUČJA 2.1. Povijesna ruralna matrica ambijentalnih vrijednosti - dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u Murskom Središću, neposredno uz kapelu Majke Božje iz 1936. godine, u Murskom Središću, od kućnih brojeva 89. i 54. do kapele 2.2. Ruralna matrica naselja 2.3. Planski nastala urbana matrica niske individualne stambene izgradnje 2.4 Višestambena četvrt „Istarsko naselje“ 3. MONOFUNKCIONALNA GOSPODARSKA PODRUČJA 3.1. Gospodarska, industrijska zona u Murskom Središću, uz željezničku stanicu, kao prostor transformiran u industrijsku- proizvodnu zonu iz prostora rudnika ugljena 3.2 Gospodarska zona, planski formirana za razvoj tekstilne industrije u Murskom Središću
(2) Područja na koja se primjenjuju posebni uvjeti moguće transformacije, sukladno stavku 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“. 7.3.1.1. Uvjeti transformacije pretežito javnih prostora:

Članak 162.

Članak 162.
(1) Dio središta Murskog Središća područje je započete transformacije nastale interpolacijom unutar građevne strukture starijeg središta naselja, pri čemu se namjena mijenja iz pretežito stambene u pretežito javnu, oblikovno iz pojedinačne gradnje u kompleksnu gradnju u vidu uličnog bloka (dijelom otvoreni, a dijelom niz), te se povećava visina građevina.
(2) Neovisno o utvrđenom načinu gradnje prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, unutar područja transformacije središta naselja Mursko Središće /oznaka 1.1./, utvrđuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih i gradnje zamjenskih građevina kao arhitektonskog kompleksa pri čemu osnovna zgrada, odnosno ulični dio kompleksa može biti oblikovan kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena zgrada, s krajnjim rezultatom formiranja uličnog niza.
(3) Etažnost uličnih zgrada može se iz do sada prevladavajuće etažnosti E=Po+(visoko)P+1K+Pk povećati na način da se vijenac zgrada povisi na najviše 9,0 m.
(4) Interpolacije na planiranim česticama u središtu bloka zadržavaju etažnost i visinu utvrđenu prema načinu gradnje za cjelokupno područje, prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.
(5) Nadstrešnicu i druge građevine graničnog prijelaza s južne strane rijeke Mure, koji je van funkcije, potrebno je Stranica 2892 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. ukloniti, radi otvaranja središnjeg dijela naselja prema rijeci.

Članak 163.

Članak 163.
(1) Povijesni mali parkovi - zeleni otoci na križanjima /broj 1.2./, na kojima su izgrađene male sakralne građevine – kapela Majke Božje iz 1936. godine u ulici M. Gupca i grupa pilova na Trgu braće Radić trebaju se zadržati u formi zelenih otoka.
(2) Zeleni otoci prvenstveno se uređuju kao reprezentativna parkovna površina, uz uvjet da se osigura dobra prometna preglednost ulice, a samo u dijelovima se površina otoka može oblikovati kao opločeni pješački trg.
(3) Ukoliko se parter oko sakralne građevine u dijelu površine oblikuje kao pješački trg, pješačku površinu je potrebno odijeliti od prometne površine kolnika visinskom razlikom (povišenim rubnikom i slično) ili drugom vrstom zaštitne barijere kao što je niska živica ili niska točkasto postavljena barijera.
(4) Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja niti postava nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, stupova električne rasvjete i telekomunikacija, semafora, nadzemnih hidranata i sličnih građevina i uređaja) - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja sakralnu građevinu ili na drugi način vizualno smanjuje estetsku vrijednost prostoru - postava reklamnih natpisa - gradnja prometnih građevina - stajališta za autobuse, parkirališta i slično.
(5) Vanjska rasvjeta površine zelenog otoka dozvoljava se samo kao podna, do najveće ukupne visine svih elemenata rasvjetnog tijela od 30,0 cm iznad razine tla.
(6) Svu postojeću nadzemnu infrastrukturu izgrađenu na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, ukoliko ne odgovara uvjetima iz stavka 4. ovog članka potrebno je izmjestiti na primjerenu lokaciju, najkasnije kod zahvata rekonstrukcije ili sanacije dijela prometnice u sklopu koje se zeleni otok nalazi.

Članak 163.

(7) Za zahvate na sakralnim građevinama koje se nalaze unutar zelenih otoka i vanjskom uređenju samih zelenih otoka potrebno je primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 7.2. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina“.
Članak 164.
(1) Područje starog separatora za ugljen i dio kompleksa „Cimper“ /broj 1.3./ nalaze se istočno od željezničke pruge i obuhvaćaju prostor rekonstruiranih dijelova stare industrijske arhitekture u turističko – memorijalni kompleks.
(2) Unutar područja je moguće interpolirati novu gradnju u kompleksu i vršiti prenamjenu postojećih zgrada prema uvjetima odgovarajuće funkcionalne zone, ali bez odstupanja od dosadašnjom rekonstrukcijom postignute arhitektonske kvalitete restauracije i oblikovanja zgrada unutar kompleksa, čija trenutna namjena je turističko – memorijalna (pivnica s restoranom, turističko - smještajni trakt, restaurirani opečni dimnjak i stari separator za ugljen).
(3) Pješačku vezu između turističkog kompleksa i starog separatora predviđa se ostvariti preko, u tu svrhu rezervirane površine pješačke staze, koja vlasnički može biti sastavni dio susjedne građevne čestice gospodarske, proizvodne ili poslovne namjene. 7.3.1.2. Uvjeti transformacije pretežito stambenih područja:

Članak 165.

Članak 165.
(1) Povijesna ruralna matrica ambijentalnih vrijednosti /broj 2.1./ može se transformirati u sadržaju, a u oblikovanju je potrebno zadržati oblik povijesne građevne čestice i značajna obilježja građevne strukture, pri čemu je obavezno: - očuvanje tradicijske izdužene dimenzije građevne čestice - zadržavanje regulacijske linije i postojećeg građevinskog pravca osnovne građevine kod rekonstrukcije i zamjenske gradnje - zadržavanje tradicijske pozicije ostalih građevina u odnosu na lijevu i desnu među čestice - zadržavanje postojeće visine (vijenca) i etažnosti građevina kao prizemnica s potkrovljem - očuvanje proporcija građevina - očuvanje zatečenih tradicijskih pomoćnih građevina ukoliko je primjereno u istoj namjeni ili kao dekorativni element (bunar, kukuružnjak, škedenj, svinjac i slično) - arhitektonsko oblikovanje rekonstruirane ili zamjenske građevine, uličnih ograda i prostora između ulične ograde i osnovne građevine, potrebno je prilagoditi oblikovnim značajkama tradicijske arhitekture - nije dozvoljeno primjenjivati materijale koji značajno odstupaju od tradicijskih, kao što su glazirani crijep, staklena i plastična obloga pročelja, plastični i aluminijski prozori i vanjska vrata na osnovnoj građevini, kovane ograde i slično.

Članak 166.

Članak 166.
(1) Ruralna matrica naselja /broj 2.2/ u većem dijelu Murskog Središća je već transformirana i to prvenstveno u odnosu na namjenu, a kao specifični karakteristični uzorak se zadržava samo izuzetno u pojedinim dijelovima naselja i to radi omogućavanja daljnjeg korištenja prostora u funkciji poljoprivrednih gospodarstva.
(2) Omogućava lociranje građevina poljoprivredne funkcije u stražnjem dijelu građevne čestice, uključujući i prostore za držanje životinja do 10 uvjetnih grla.
Članak 167.
(1) Urbana matrica niske individualne stambene izgradnje /broj 2.3./ nastala je planskom urbanizacijom i karakteristična je za period zadnje četvrtine 20-tog stoljeća, te ju je potrebno očuvati kao stambenu tipologiju visoke razine kvalitete.
(2) Područje predviđa mogućnost gradnje osnovne građevine u tipologiji slobodnostojeće zgrade, uz koju se u stražnjem dijelu čestice može locirati nekoliko manjih pomoćnih građevina, dok gradnja prateće građevine na čestici nije dozvoljena.
(3) Pojedinačnu česticu je zabranjeno cijepati na način da joj širina bude manja od 16,0 m, a površina bude manja od 500,0 m2. 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2893
(4) Spajanje susjednih čestica je ograničeno na najviše dvije, odnosno širina pojedinačne građevne čestice ne može biti veća od 40,0 m, a površina veća od 1.200,0 m2.
(5) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig=0,4.
(6) Najveća visina (vijenca) građevine osnovne namjene je 7,0 m, a najveća visina (vijenca) pomoćnih građevina je 3,5 m.

Članak 167.

(7) Najveća etažnost građevine osnovne namjene je E=4/ Po+P+1+Pk/, a najveća etažnost pomoćnih građevina je E= 1 /P/.
(8) Iz oblikovnih razloga se umjesto potkrovlja može izvesti nepotpuna etaža /NPE/ u obliku uvučene katne etaže s ravnim krovom.
(9) Prenamjena osnovne građevine iz individualne stambene zgrade dozvoljava se u: - poslovnu zgradu tihih i čistih djelatnosti (ured, manja trgovina i slično) - poslovno-stambenu zgradu - višestambenu zgradu do najviše 4 stana.
(10) Unutar područja je zabranjeno graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Višestambena četvrt nastala planskom urbanizacijom, tzv. „Istarsko naselje“ /broj 2.4./ jedina je višestambena četvrt u Murskom Središću, a njena izgradnja još uvijek nije dovršena.
(2) Unutar naselja obavezno je sačuvati postojeću središnju zelenu površinu i urediti je kao javni park.
(3) Prostor otvorenog parkirališta uz ulicu M. Tita zabranjeno je izgrađivati postavom bilo kakvih građevnih elemenata, kao što su nadstrešnice, tende, šupe, garaže i drugo.
(4) Zeleni pojas između parkirališta i državne ceste D 209 potrebno je ozeleniti visokim zelenilom, odnosno vrstom zelenila koje će stvoriti veću barijeru naselju u odnosu na glavnu ulicu.
(5) Nova gradnja na ostalim slobodnim površinama predviđa se u istoj tipologiji višestojeće gradnje uz sljedeće uvjete: - nove građevne čestice koje se formiraju na slobodnim površinama trebaju biti najmanje 28,0 m širine i 1.000,0 m2 površine. - unutar čestice je dozvoljeno graditi samo jednu zgradu, unutar koje trebaju biti smješteni svi pomoćni prostori, uključujući i spremišta za skupljanje smeća - visina (vijenca) zgrade može najviše iznositi 10,0 m - najveća etažnost zgrade E=4 /Po+P+2K+Pk/, odnosno umjesto potkrovlja može se izvesti nepotpuna etaža /NPE/ u obliku uvučene katne etaže s ravnim krovom - udaljenost zgrade od međa čestice treba iznositi najmanje ½ njene visine (vijenca), ali ne može biti manja od 4,0 m - udaljenost do najbliže susjedne zgrade treba iznositi najmanje jednako visini (vijenca) više zgrade, ali ne može biti manja od 7,0 m - koeficijent izgrađenosti na novoj čestici ne smije prelaziti kig=0,3.

Članak 168.

- sva parkirališna i/ili garažna mjesta treba riješiti unutar vlastite čestice i to u garaži izvedenoj kao dio zgrade osnovne namjene ili na otvorenom vanjskom parkiralištu.
(6) Postojeće stambene zgrade etažnosti do 2 nadzemne etaže mogu se u rekonstrukciji povećati najviše za jednu dodatnu punu etažu, odnosno do E=Po+P+2K, pri čemu je na vlastitoj građevnoj čestici ili na drugoj odgovarajućoj lokaciji stambene namjene ili javnog parkirališta /oznake namjene S ili IS1/ unutar područja „Istarskog naselja“ potrebno osigurati parkirališni prostor za te dodatne sadržaje.
(7) Za postojeće legalne zgrade unutar područja „Istarskog naselja“ izgrađene prije 2000. godine se, radi naknadne parcelacije po načelu „površine za redovnu upotrebu zgrade“, u slučaju rekonstrukcije ne ispituje koeficijent izgrađenosti, niti primjenjuje obveza osiguranja 20% - tnog udjela zelenila na čestici.
(8) Ograđivanje pojedinačnih čestica unutar područja „Istarskog naselja“ nije dozvoljeno. 7.3.1.3. Uvjeti transformacije monofunkcionalnih gospodarskih područja:

Članak 169.

Članak 169.
(1) Gospodarska, proizvodna zona u Murskom Središću uz željezničku stanicu /broj 3.1./, transformiran je prostor servisa ugljenokopa u proizvodno-poslovnu zonu opće gospodarske namjene, uz izdvajanje dijela prostora u turističkoj funkciji.
(2) Daljnji razvoj područja predviđa se uz jednake uvjete kao i gospodarske zone u okruženju.
(3) Rudarska funkcija se unutar područja ne planira reaktivirati.
Članak 170.
(1) Gospodarska zona, planski formirana za razvoj tekstilne industrije u Murskom Središću /broj 3.2./ predviđa se nadalje koristiti za istu ili kompatibilne gospodarske namjene.
(2) S obzirom na neposrednu blizinu stambenih zone unutar ovog područja se ne dozvoljava lociranje bazičnih gospodarskih djelatnosti (klaonice, prerada mesa i ribe, ljevaonice, kožare i slično), već se preferiraju djelatnosti bez negativnih utjecaja na okolinu ili s razinom utjecaja koju je moguće kontrolirati primjenom tehničkih mjera zaštite na samoj lokaciji (proizvodnje finalnih prehrambenih proizvoda, proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično).
(3) Razina buke koja se razvija u radnim prostorima unutar gospodarske zone na granici prema stambenoj zoni treba biti u razini dozvoljene za stambene zone. 8. postupanje s otpadom

Članak 171.

Članak 171.
(1) Za područje naselja Mursko Središće uspostavljen je sustav organiziranog selektivnog skupljanja otpada, a daljnji razvoj sustava je integriran u program razvoja zbrinjavanja otpada županijske i regionalne razine.
(2) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. Stranica 2894 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.
(3) Na građevnim česticama s više od 4 zasebne korisničke jedinice, izdvojeno locirani zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje otpada, potrebno je najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.

Članak 172.

Članak 172.
(1) Centralno reciklažno dvorište za građevinski otpad, kao i za druge vrste otpada – sekundarne sirovine (metal, tekstil, papir, plastika i drugo) predviđa se: - unutar zone gospodarske, poslovne namjene /oznaka namjene K/ na lokaciji „Murs-ekom“, u istočnom dijelu naselja, - izvan građevinskog područja naselja u izdvojenoj komunalnoj zoni posebno utvrđenoj za takvu namjenu uz cestu za Peklenicu.
(2) Područje funkcionalnih zona gospodarske, proizvodne i poslovne namjene /oznake namjene I i K/ određuju se kao prostori unutar kojeg je moguće utvrditi lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13), kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta.
(3) Izuzetno, skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) moguće je dodatno locirati i unutar mješovite, pretežito poslovne zone /oznaka namjene M2/.
(4) Građevine i manipulativni prostori reciklažnih dvorišta trebaju biti unutar čestice locirani i oblikovani na način da manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.
(5) Ostali posebni uvjeti utvrđuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada.

Članak 173.

Članak 173.
(1) Unutar zone gospodarske, poslovne namjene /oznaka namjene K/ na lokaciji „Murs-ekom“, u istočnom dijelu naselja, moguće je izgraditi komercijalnu kompostanu biljnog otpada.
(2) Manje količine komunalnog otpada biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim i mješovitim zonama individualnog načina gradnje, na način da kompostište bude smješteno u dvorišnom dijelu građevne čestice i najmanje 12,0 m udaljeno od susjednih stambenih zgrada i drugih stacionarnih smještaja socijalne i turističke namjene (prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično). 9. mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama

Članak 174.

Članak 174.
(1) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14) područje obuhvata UPU nalazi se izvan zona zaštite međimurskih vodocrpilišta.
(2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.3.3. „Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) prije ispuštanja u sustave javne odvodnje ili u površinske vode. 9.2. Zaštita od zagađenja zraka

Članak 175.

Članak 175.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11 i 47/14) i Pravilniku o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 3/13). 9.3. Zaštita od buke
Članak 176.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar zona stambene, mješovite, mješovite - pretežito stambene namjene i gospodarske - turističke namjene / oznake namjene S, M, M1 i T/ ne smije premašivati vrijednosti 55 dB(A) danju i 40 dB(A) noću - unutar zone mješovite, pretežito poslovne namjene / oznaka namjene M2/ ne smije premašivati vrijednosti 65 dB(A) danju i 50 dB(A) noću - na granici pojedine građevne čestice unutar područja gospodarskih zona proizvodne i poslovne namjene / oznake namjene I i K/ ne smije premašivati 80 dB(A), - na granici funkcionalnih zona ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti.
(3) Ako se građevine ili dijelovi građevina u kojima se locira izvor buke, grade unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je locirati u dvorišnom dijelu čestice, najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada i drugih stacionarnih smještaja socijalne i turističke namjene (prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično).

Članak 176.

9.4. Zaštita od požara
Članak 177.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2895 najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Članak 178.

Članak 178.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 179.

Članak 179.
(1) Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 9.5. svjetlosno onečišćenje
Članak 180.
(1) Stupovi vanjske rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.6. osiguranje bitnih zahtjeva za građevine
Članak 181.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa. 9.7. upravljanje rizicima

Članak 182.

Članak 182.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa potrebno je provoditi prema dokumentu - Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za Grad Mursko Središće.
(2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladne Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) i pripadajućim podzakonskim aktima. 9.8. ostale mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 183.

Članak 183.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14).
(2) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 10. mjere provedbe plana 10.1. provedbeni prostorni planovi unutar područja obuhvata upu
Članak 184.
(1) Provedbeni prostorni planovi koji su na snazi za područje obuhvata UPU, a čija primjena se i nadalje predviđa su: - Detaljni plan uređenja poslovne zone zapadno od državne ceste D209 u Murskom Središću (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 10/04) - Detaljni plan uređenja gospodarske zone „Brezje“ u Murskom Središću (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 27/10 i 16/14) - Detaljni plan uređenja „Gospodarske zone istočno od D209“ u Murskom Središću (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/12).
(2) Provedbeni prostorni planovi unutar obuhvata UPU koji, radi pretežite dovršenosti uređenja i izgradnje unutar njihova obuhvata, prestaju važiti: - Detaljni plan uređenja zone stanovanja i privrede „Istarsko naselje“ u Murskom Središću (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 4/01 i 3/03) - Detaljni plan uređenja privredne zone Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 4/01,1/05 i 16/14). 10.2. rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 185.

Članak 185.
(1) Postojeće, legalne stambene ili stambeno - poslovne građevine, čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj UPU-om, mogu se do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati u sljedećem opsegu: - zamjena ili sanacija dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima ili uz manja odstupanja, te rekonstrukcija dotrajalih instalacija - rekonstrukcija (dogradnja, odnosno nadogradnja) u svrhu poboljšanje neophodnih uvjeta života tako da se ukupna razvijena bruto površina građevine ne poveća više od 15%. i bez povećanja broja zasebnih stambenih jedinica.

Članak 186.

Članak 186.
(1) Postojeće, legalne građevine drugih namjena, čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj UPU-om, mogu se do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati u sljedećem opsegu: - zamjena ili sanacija dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima Stranica 2896 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. ili uz manja odstupanja, te rekonstrukcija dotrajalih instalacija - dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 5% ukupne razvijene bruto površina građevine, odnosno kompleksa - funkcionalna prenamjena u prostore koji se prema ovoj Odluci smatraju poslovnim građevinama, osim smještajnih prostora stacionarnog tipa.

Članak 187.

Članak 187.
(1) Neizgrađeno građevinsko zemljište može se do privođenja planiranoj namjeni: - koristiti na dosadašnji način ukoliko to nema negativnih posljedica po okoliš - koristiti za poljoprivrednu biljnu proizvodnju, za uzgoj kultura koje su primjerene kontaktnim izgrađenim područjima i uz primjenu tehnologija uzgoja koje nemaju negativnih utjecaja na okoliš - hortikulturno urediti i koristiti za odmor i rekreaciju.
(2) Na neizgrađenom građevinskom zemljištu, gradnja suprotna planiranoj namjeni nije dozvoljena, bez obzira na način njegovog privremenog korištenja.“ iii. prijelaZne i Završne odredBe

Članak 4.

Članak 4.
(1) Usvajanjem ove Odluke stavljaju se van snage: - Detaljni plan uređenja zone stanovanja i privrede „Istarsko naselje“ u Murskom Središću (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 4/01 i 3/03) - Detaljni plan uređenja privredne zone Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 4/01,1/05 i 16/14).
Članak 5.
(1) Elaborat izvornika III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće ovjerava predsjednik Gradskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 4 primjerka.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Uvid u Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće, kao i druge elemente Plana, može se obaviti u Upravnim tijelima Grada Mursko Središće.
Članak 7. ev. oznaka naziv predmeta nabave i oznaka br. proračuna pozicije financijskog plana ured grada mursko središće odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove 1. 1007K100001 421491 Sanacija odlagališta otpada „Hrastinka“ 2. 1007A100008 42139 Izgradnja staza na groblju Mursko Središće
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u skladu s posebnim propisima.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“ GRADSKO VIJEĆE GRADA MURSKO SREDIŠĆE KLASA: 021-05/16-01/2786 URBROJ: 2109/11-16-01/1-1 Mursko Središće, 01. prosinca 2016. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća mr.sci. miljenko cmrečak, dr.med.vet., v.r.

Ostali akti u ovom izdanju (120)