GLASNIK

Arhiva › 2011. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Nedelišće · 2. prosinca 2011. · KLASA 021-05/11-01/1076 · URBROJ 2109/12-01-11-1076

Prostorni plan uređenja Općine Nedelišće - odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2002

Članak 48.

Članak 48. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje na području općine, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina kojom se ne remeti osnovna urbana matrica, odnosno ne povećava: - dubina čestice više od 100,0 m, - veličina građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, iznad 1200,0 m2, - izgrađenost građevne čestice određena s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određena s 1,0, - maksimalna visinu vijenca određena s 7,0m, za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te - maksimalna etažnost određena s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 49.

Članak 49. 1) U stambenim zonama svih naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, navedeno se može dozvoliti u centru Nedelišća, za područja transformacije stambenog područja u područja centralnih funkcija i na način koji će se odrediti UPU-om Nedelišća. 3) Višestambene građevine se mogu locirati u zonama individualnog stanovanja ukoliko su volumenom i oblikovno sukladne karakterističnom uzorku naselja, odnosno visinom vijenca i gabaritima se ne razlikuju od okolnih individualnih stambenih građevina, te ukoliko su na čestici zadovoljeni svi drugi elementi višestambene funkcije, a posebno parkirališni prostor sukladno namjeni građevine i način skupljanja komunalnog otpada. 4) Višestambene i stambeno - poslovne građevine do etažnosti Po+P+4 mogu se u Nedelišću locirati u stambenim zonama, ukoliko se to predvidi planovima uređenja užih područja.

Članak 50.

Članak 50. 1) Legalizacija postojeće gradnje i daljnja izgradnja stambenih zona naselja Parag, moguća je jedino temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), koji će precizirati kriterije legalizacije postojeće bespravne izgradnje i interpolacije novih stambenih područja. 2) Radi mogućnosti realizacije socijalno - komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela područja Parag i i Parag II, te urbanizacije njihova međuprostora, u postupku planiranja navedenih stambenih zona, mogu se primijeniti slijedeće specifičnosti: - veličina građevnih čestica koje se formiraju za postojeću gradnju može biti manja od navedenih u članku 51., stavku 1. ovih odredbi, ali ne manja od dvostruke tlocrtne površine izgrađene stambene građevine i svih pomoćnih građevina, koje s njom čine cjelinu, - na prostoru između postojećih, bespravno izgrađenih područja Parag I i Parag II. može se interpolirati novo stambeno područje, a veličina novoplaniranih građevnih čestica za gradnju stambene građevine, na tom području može biti manja od minimalnih prema članku 51. stavku 1. ovih odredbi, ali ne manja od 10,5 m širine i 200,00 m2 površine, 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 2003 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - ukoliko se na stambenoj građevnoj čestici, koja se novoformira unutar granica izdvojenog građevinskog područja Trnovca - Parag, osim gradnje stambene građevine, predviđa gradnja prateće građevine za obavljanje poslovnih djelatnosti (ugostiteljske, trgovačke, uslužne ili servisne obrtničke djelatnosti), građevna čestica treba imati minimalno 16,0 m širine x 25,0 m dužine, - iz razloga poboljšanja kvalitete naselja, preporuča se formirati nove građevne čestice dimenzija većih nego što su navedene u alinejama 1., 2. i 3. ovog stavka, - sve građevne čestice koje se osnivaju za postojeće i planirane građevine trebaju imati direktan prilaz na javnu prometnu površinu i mogućnost priključenja na mrežu elektroopskrbe i opskrbe pitkom vodom, način izgradnje najmanja širina - koeficijent izgrađenosti stambenih čestica može biti najviše 0,5, - visina vijenca stambenih i pratećih poslovnih građevina na stambenim česticama, može biti najviše 4,80, a pomoćnih građevina najviše 3,0 m.

Članak 50.

2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 51. 1) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je slijedećim minimalnim uvjetima: najmanja dubina najmanja površina dozvoljeni koeficijent osnovne građevine građevne čestice /m/ 2 građevne čestice /m/ građevne čestice /m / izgrađenosti /kig/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, čestice unutar dijela naselja Parag, mogu biti i manje, a određuju se prema karakterističnom uzorku naselja iz poglavlja 2.2.3., članka 50. 4) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8.

Članak 51.

ovih odredbi. 5) Ukoliko se u postojećim stambenim ulicama svih naselja, pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica, čija širina je uža od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka, ali se nalazi u uličnom nizu izgrađenih građevnih čestica (samostojećih ili poluotvorenih), čija karakteristična širina je također manja od navedenih u tabeli, čestica se može smatrati građevinskom, ukoliko je širine barem kao susjedne građevne čestice, odnosno najmanje 10,0 m. 400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5

Članak 52.

Članak 52. 1) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 2) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 3) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 4) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 53.

Članak 53. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Stranica 2004 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 54.

Članak 54. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu, ili ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, uz koju postoji ili je ovim Planom predviđeno otvaranje nove ulice, pri čemu se nova ili zamjenska građevina, ovisno o povoljnijoj prostornoj situaciji, locira na građevni pravac bilo koje od ulica, a građevni pravac planirane ulice formira najmanje 3,0 m udaljen od linije regulacije. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 55.

Članak 55. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja.

Članak 56.

Članak 56. 1) Visina građevine utvrđuje se kao visina vijenca građevine, a mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m. 2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm. 3) U građevinskim područjima svih naselja: - prizemnim građevine smatraju se građevine čija visina iznosi 4,80 m, a sadrže najviše 1 ukopanu etažu, prizemlje i potkrovlje, - katnim građevinama smatraju se građevine čija visina iznosi najviše 7,0 m, a sadrže najviše 1 ukopanu etažu, prizemlje, 1 kat i potkrovlje. 4) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu razinu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor funkcionalno povezan s prvom razinom potkrovlja. 5) Izuzetno od stavka 3. ovog članka, građevine na kojima je posljednja karakteristična etaža (prizemlje ili kat) predviđena s ravnim krovom, umjesto potkrovlja može se graditi etaža pune visine s ravnim krovom, maksimalne svijetle visine do 3,0 m, pod uvjetom da je vanjski zid uličnog pročelja takve etaže, uvučen od uličnog pročelja građevine (ostalih etaža) najmanje 1,20 m, te da bruto tlocrtna površine takve etaže ne prelazi 30% tlocrtne projekcije građevine. 6) Izuzetno od stavaka 3.i 5. ovog članka, ukoliko se građevina gradi na kosom terenu, koji omogućava ili konfiguracijom uvjetuje, gradnju suterena kao dodatne etaže ispod prizemlja ili između podruma i prizemlja, te ukoliko građevina nema predviđeno više od dva pročelja u dijelu ukopane etaže izvan terena, katnost (etažnost) i visina građevine može se povećati za etažu suterena u dijelu građevine koji se nalazi na nižem dijelu terena - maksimalne ukupne svijetle visine etaže suterena do 3,00 m.

Članak 56.

7) Višestambene građevine i stambeno-poslovne građevine u stambenim zonama: - ukoliko se grade u zonama niske stambene izgradnje mogu se oblikovati najviše kao jednokatne građevine s potkrovljem, a - ukoliko se, prema planu uređenja užeg područja grade u zonama višestambene gradnje, mogu se oblikovati najviše kao građevine sa suterenom, prizemljem, 2 kata i potkrovljem. 8) Prateće i pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemnice s podrumom i potkrovljem, a visina im se utvrđuje sukladno karakterističnom uzorku naselja. 9) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 2005 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 10) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, a ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 57.

Članak 57. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 58.

Članak 58. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 59. 1) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.

Članak 60.

Članak 60. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 61. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 7,0 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., čanka 206., stavka 2. ovih odredbi.

Članak 62.

Članak 62. 1) Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 63.

Članak 63. 1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 64. 1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 65.

Članak 65. 1) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 2) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena. 3) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor se nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 4) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. 5) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Članak 66.

Članak 66. 1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni Stranica 2006 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 67.

Članak 67. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m, - kod županijske ceste 8,0 m, - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, - kod ostalih cesta 3,0 m. 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 68.

Članak 68. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (UPU i DPU)

Članak 69.

Članak 69. 1) Urbanističkim planom uređenja Nedelišća potrebno je: - formirati podcentre naselja, najmanje jedan na svakih 1.500 stanovnika, prema poglavlju 2.2.2., članku 29.ovih odredbi, - osigurati površine za uređenje građevnih čestica društvenih djelatnosti, sporta i rekreacije, te parkovnih površina unutar naselja, prema poglavlju 4.1. ovih odredbi - u zonama centralnih i društvenih sadržaja, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije: - djelatnosti uprave i kulture poželjno je locirati u središtu naselja, - djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, te institucije vjerskih zajednica, mogu se locirati u povijesnim središtima, uz mjesne trgove, ili u slučaju da zahtijevaju veću površinu građevne čestice, izdvojeno kao kompleksi, - definirati način uređenja pojedinačnih čestica u smislu odnosa osnovne i prateće gradnje, prema poglavlju 2.2.2..ovih odredbi, - izraditi detaljnu analizu karakterističnih uzoraka naselja i odrediti uvjete zaštite i moguće transformacije postojećih dijelova naselja u skladu s poglavljem 2.2.3. ovih odredbi, te - ispitati i odrediti uvjete razvoja mogućih novih uzoraka naselja, koji će Nedelišće transformirati u naselje gradskih obilježja, uz uvjet da se ne planira gradnja građevina veće visine vijenca od 10,0 m.

Članak 70.

Članak 70. 1) Prostornim planovima užeg područja (UPU ili DPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja, obzirom na: - tip naselja kojem područje za razvoj pripada, - pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, te - ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja može utjecati na okolno stambeno područje ili obrnuto i s obzirom na karakterističan uzorak naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su: - za sva naselja - ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa, - za Nedelišće dodatno urbana matrica individualne samostojeće gradnje, poluotvorenog tipa (dvojna gradnja), ugrađenog tipa (gradnja u nizu), višestambena samostojeća gradnja ili građevni kompleks, - za južna i istočna područja za razvoj naselja Slakovec, ruralna matrica s podvrtnicom, - za naselje Parag, stambena matrica niske izgradnje i velike gustoće, u skladu s mogućnostima prostora, te uz poštivanje minimalnih vrijednosti određenih člankom 50. ovih odredbi. 3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.

Stranica 2007

Članak 70.

2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 2007 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 71. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po čestici, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva
(2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja -transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.

Članak 71.

2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 72. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, - građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, 2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2.članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 20,0m. 3) Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja, može se predvidjeti pojas izgradnje gospodarskih građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to isključivo građevina za uzgoj peradi do kapaciteta 5.000 kom peradi, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, ukoliko se navedeni pojas može formirati unutar područja stambene zone i/ili obradivog poljoprivrednog tla.

Članak 73.

Članak 73. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - pojas izgradnje stambenih građevina, - eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, - strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, - eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, ukoliko se predviđa, obavezno treba locirati iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te - ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m2 površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 74.

Članak 74. 1) Za nove višestambene četvrti ili četvrti mješovitih stambenih, poslovnih i društvenih sadržaja, koje se mogu planirati u Nedelišću, potrebno je definirati: - strukturu gradnje kao otvorenu - samostojeću ili u kompleksu, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu, maksimalnog koeficijenta izgrađenosti 0,4, - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+4, odnosno maksimalnom visinom (vijenca) do 15,0 m, Stranica 2008 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. - mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici, koja organizacijski pripada čestici građevine (čestica građevine i čestica parkirališta zajedno čine građevnu česticu bez obzira da li su fizički povezane), - mogućnost integriranja kompatibilnih društvenih i poslovnih sadržaja u zasebnim građevinama na vlastitim građevnim česticama unutar četvrti ili u dijelu višestambenih građevina, te - mogućnost formiranja javnih površina urbanog zelenila unutar četvrti.

Članak 75.

Članak 75. 1) Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1. ovih odredbi.
Članak 76. 1) Izradom DPU-a područja za razvoj centralnih i društvenih sadržaja u naseljima je potrebno oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - minimalno 20% potrebnih parkirališnih mjesta za sadržaje zone osigura na parkiralištima javnog režima korištenja i to unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, - unutar građevnih čestica osnovne škole predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, veličine minimalno 5%, ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijiske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu planirati sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.

Članak 76.

2) U postupku izrade DPU-a zone centralnih i društvenih sadržaja uz kapelicu sv. Križa u Črečanu, potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. 3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih zona određeni su u poglavlju 4.1., članku 113. ovih odredbi.
Članak 77. 1) Izradom DPU-a, područja za razvoj sporta i rekreacije, potrebno je oblikovati prostor javnog režima korištenja na način da se na pojedinačnim česticama ili u kompleksu predvidi: - površina za smještaj najmanje 20% od ukupnog pretpostavljenog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, - izgradnja otvorenih sportskih igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) koja najmanje 20,0 m trebaju biti udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - mogućnost osnivanja građevne čestice za gradnju sportske dvorane za grupne ili pojedinačne sportove i rekreaciju, pri čemu građevine trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od stambenih građevna u okolnim stambenim zonama, - uređenje najmanje 20% površine zone kao parkovni prostor unutar kojeg se mogu smjestiti dječja igrališta pri čemu se na njima mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna plastika, te - formiranje pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice, unutar zone, bilo da su ugrađene u građevni sportski kompleks, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje.

Članak 77.

2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina na područjima za razvoj sporta i rekreacije određeni su u poglavlju 4.1., članku 113. ovih odredbi.
Članak 78. 1) Unutar građevinskog područja Nedelišća potrebno je jedinstvenim detaljnim planom uređenja riješiti područje sjevernog dijela naselja koje minimalno treba obuhvatiti površinu predviđenu za MESAP i postojeću česticu župne crkve s okolnim kontaktnim prostorom. 2) Kako se područje MESAP-a nalazi unutar pretpostavljenog područja arheološke zone Gradišće, osnova za izradu DPU-a su prethodna arheološka istraživanja područja, kojima će se usmjeriti gradnja i odrediti mogućnost prezentacije arheoloških nalaza integracijom u urbanističko-arhitektonsko rješenja prostora MESAP-a. 3) DPU-om je dodatno potrebno: - definirati prostor i način prezentacije župne crkve s kontaktnim područjem, prema smjernicama za uređenje iz poglavlja 6.3. ovih odredbi, - definirati područje za razvoj gospodarskih sadržaja MESAPA s diferencijacijom osnovnih smjerova pristupa, parkirališnih površina, otvorenih trgovačkih površina sajma, površina za lociranje privremenih građevina i površina za gradnju trgovačkih i servisnih sadržaja, te uprave sajma, - za sve sadržaje potrebno definirati građevne čestice i uvjete gradnje, - visina novoplaniranih građevina za navedene namjene ograničava se na 8,5 m, osim za sportske sadržaje - dvorane i stadione, čija visina može biti najviše 15,0 m, ali je treba uskladiti s posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu kulture - Konzervatorskog odjela u Varaždinu, vezano uz zaštitu vizure na župnu crkvu u Nedelišću, 2. prosinca 2011.

Članak 78.

Broj 20 - Stranica 2009 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - izgrađenost čestica ne može prelaziti 40% površine čestice. 4) U postupku izrade DPU-a MESAP-a, potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela. 2.3 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 79. 1) Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2., - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3., te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. 2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i obilježja prirodnih predjela. 3 UVJETi SMJEŠTAJA GOSPODARSKiH DJELATNOSTi U PROSTORU

Ostali akti u ovom izdanju (62)