Prostorni plan uređenja Općine Nedelišće - odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

22. Na temelju članka 39. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09) i članka 42. Odluke o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/11), Odbor za statut, poslovnik i propise Općine Nedelišće na 7. sjednici, održanoj 25. listopada 2011. godine, utvrdilo je i izdalo pročišćeni tekst Prostornog plana Općine Nedelišće - Odredbe za provođenje. Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Nedelišće - Odredbe za provođenje (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/04), Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/08), te Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće - ograničeni sadržaj (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/11) u kojima je označeno vrijeme njihova stupanja na snagu. PROSTORNi PLAN uređenja Općine Nedelišće ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst) i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Nedelišće (u daljnjem tekstu PPUO), izrađenog od tvrtke Tender d.o.o. Čakovec.
Članak 2. 1) PPUO Nedelišće se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Građevinska područja naselja i izdvojena područja i zvan naselja /mj 1:5 000/ 4.1. Črečan 4.2. Dunjkovec 4.3. Gornji Hrašćan 4.4. Gornji Kuršanec 4.5. Macinec 4.6. Nedelišće 4.7. Pretetinec 4.8. Pušćine 4.9. Slakovec 4.10.1. Trnovec 4.10.2. Trnovec - Parag 4.11. Izdvojeno područje gospodarske zone Nedelišće - Trnovec Grafički prilozi - kartogrami /mj 1:75 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije, 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Vodnogospodarski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom Stranica 1988 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETi ZA ODREĐiVANJE NAMJENA POVRŠiNA NA PODRUČJU OPĆiNE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine Nedelišće se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje slijedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - “Korištenje i namjena površina “, u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Općine. 2) Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. 3) Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: - urbani tip naselja, kojega karakterizira - veća stambena gustoća (okvirno 300 - 450 m2 stambene zone / stanovniku), veći broj i značaj društvenih funkcija koje mu daju osobinu razvojnog žarišta, veći udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, manja zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), visoka razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), visoka razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom- trgova, parkova, dječjih igrališta i drugo, - prijelazni ili urbanizirani tip naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, kojega karakterizira - manja stambena gustoća (okvirno 450 - 700 m2 stambene zone / stanovniku), manji broj i značaj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, mali udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije)

Članak 5.

u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i sl.), - socijalno usmjereni tip naselja, formiranog uređenjem bespravno izgrađenog stambenog područja, kojega karakterizira - velika stambena gustoća (okvirno 70 - 300 m2 stambene zone / stanovniku), mali broj društvenih funkcija uspostavljenih isključivo za razinu naselja, mali udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije), mala ili nikakva zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, srednja razina komunalne uređenosti (sustavi elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servis - zbrinjavanja otpada) i mala razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, eventualno uređene pješačke i biciklističke staze). 4) Na području Općine Nedelišće nalaze se slijedeća naselja, razvrstano po tipovima:

Članak 5.

- Nedelišće, koje ima obilježja pretežito urbanog tipa naselja, - sva ostala naselja - Črečan, Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Gornji Kuršanec, Macinec, Pretetinec, Pušćine, Slakovec i Trnovec (unutar osnovnog građevinskog područja naselja), koja imaju obilježja prijelaznog ili urbaniziranog tipa naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, pri čemu se Macinec izdvaja kao naselje s većim brojem društvenih funkcija u odnosu na ostala, te - naselje Parag, koje ima obilježja socijalno usmjerenog tipa naselja, a naseljava ga populacija pretežito romske nacionalnosti.

Članak 6.

Članak 6. 1) izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 1989 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području Općine su: - gospodarska, proizvodno-poslovna zona od Nedelišća do Trnovca /oznaka I1, I2 i K2/, sa željezničkim kolodvorom Macinec /oznaka ŽK/, - gospodarska, proizvodno-poslovna zona Pušćine / oznaka I2 i K2/, - planirana gospodarska zona južno od voćnjaka u Nedelišću /oznaka I1/, - gospodarska, poljoprivredno-poslovna zona uz voćnjake između Nedelišća i Pušćina /oznaka K2/, - gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja /oznaka PG/: - sjeverozapadno od naselja Pretetinec, - postojeća izdvojena čestica gospodarske - turističkougostiteljske namjene ispod cestovnog mosta prema Varaždinu /oznaka T1/, - dio postojećeg djelomično saniranog eksploatacijskog polja “Kuršanski lug - Poleve” planiranog za reaktivaciju u svrhu daljnje eksploatacije šljunka i pijeska u granicama utvrđenog eksploatacijskog polja /oznaka E3/. 3) Izdvojena područja društvenih djelatnosti na području Općine su:

Članak 6.

- rekreacijske zone uz ribnjake sjeverozapadno od Črečana, jugozapadno od Gornjeg Hrašćana i jugozapadno od Pušćina /oznaka R9/, - rekreacijska zona s uzletno-sletnom stazom za ultralake letjelice /R8/ i - rekreacijska zona s pratećim ugostiteljsko - turističkim sadržajima, uz akumulaciju HE Čakovec kod Gornjeg Kuršanca /oznaka R5/, - postojeća izdvojena čestica lovačkog doma u Macincu /oznaka LD/. 4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: - površina izvorišta vodocrpilišta Nedelišće /oznaka IZ/ - groblja izvan naselja, jugozapadno i južno od Macinca /oznaka - simbol groblja/, - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili općinske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično), za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje, - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba izgradnje. 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja. 6) Uvjeti za uređenje površina, te uvjetno i gradnju građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje:

Članak 6.

- za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. , - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. i - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5. ovih odredbi. 7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 7.

Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a izuzetno se unutar kultiviranih predjela, kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može organizirati stanovanje, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnost pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, te rekreativne i sportske aktivnosti. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. 3) Kultivirane predjele čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u tri vrijednosne skupine - osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/, vrijedno obradivo tlo / oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, a koje se dodatno diferenciraju s obzirom na ograničenja u korištenju, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, i koje se u manjoj mjeri ili povremeno koristi u poljoprivredne svrhe, - građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima 99 - 102. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - građevinske čestice za gradnju građevina za ekstenzivni uzgoj ili držanje malog broja životinja, koja se mogu graditi unutar poljoprivrednih površina, prema uvjetima iz članka 102. odredbi za provođenje, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 105. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, Stranica 1990 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011.

Članak 7.

mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje. 4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja, trgovine poljoprivrednim proizvodima i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine gospodarskih šuma, pretežito lociranih između Pretetinca i Slakovca i istočno od Pušćina / oznaka Š1/, - površine šuma posebne namjene s obzirom na ekološku ulogu očuvanja izvornih šumskih i vodenih ekosustava /oznaka Š3/ i to: - šume koje se nalaze unutar i u kontaktnom prostoru starog rukava rijeke Drave, u jugozapadnom dijelu Općine, - Macinska šuma - jedna od rijetkih preostalih, međimurskih šuma hrasta i - šumske površine osobito vrijednog predjela Globetka, proglašene šumom posebne namjene 1998, prema odredbama Zakona o šumama (“Narodne novine”, broj 52/90) - površine šuma posebne namjene /oznaka Š3/ s obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselja, i to: - šuma uz naselje Črečan i - šuma zapadno uz i u naselju Slakovec, - planirane površine šuma posebne namjene /oznaka Š3/ s obzirom na zaštitnu ulogu u odnosu na naselja od negativnih utjecaja zona za uzgoj životinja i to: - planirana šuma između Pretetinca i poljoprivredno - gospodarske zone kod Pretetinca, - planirane šume, istočno i sjeverno od područja za izgradnju građevina za intenzivan uzgoj životinja, sjeverozapadno od Macinca. - vodene površine starih riječnih rukavaca, bara i močvara starog korita rijeke Drave /oznaka V/ - vodene površine akumulacije HE Čakovec /oznaka AH/, - vodene površine rekreacijskih ribnjaka /oznaka RI/, te - potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori /linijska oznaka/.

Članak 8.

4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta, izrađenih od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja. 6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 9.

Članak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, obradive površine, te osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela. 2 UVJETi ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 10. 1) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Međimurske županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na prostoru Općine: 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 1991 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - postojeće državne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima: - D 3 GP Goričan (granica s Rep. Mađarskom) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8), - D 208 G. P. Trnovec (granica s Rep. Slovenijom) - Nedelišće (D3), - planirana državna cesta GP Trnovec - Čakovec, - planirana moguća građevina - državna cesta Čakovec-Varaždin, - postojeća željeznička pruga za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) - Čakovec - Kotoriba - državna granica (Murakerestur) s planiranim drugim kolosijekom i pripadajućim željezničkim postajama, - postojeća željeznička pruga značajna za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec, s planiranim drugim kolosijekom, - planirana moguća građevina - granična željeznička postaja Macinec, - postojeće vodocrpilište Nedelišće, kapaciteta 500 l/s, sa sustavom vodoopskrbe, - postojeće građevine za zaštitu od voda uz akumulacijsko jezero hidroelektrane HE Čakovec (akumulacija i drenažni jarci), - postojeći zaštitni nasipi od poplava Pušćine - Gornji Hrašćan - Trnovec, - postojeći magistralni plinovodi:

Članak 10.

- Varaždin II - Šenkovec, - Varaždin II - Čakovec, - postojeće plinske mjerno - redukcijske stanice Kuršanec i Nedelišće, - postojeći dalekovodi 110 kV: - Varaždin - Mađarska 110 kV, - Varaždin TS “Trokut” 110/35/10(20) kV. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama: - ŽC 2009 Ž 2001 - G. Mihaljevec - Macinec - (D 208), - ŽC 2015 Ž 2013 - M. Mihaljevec - Brezje - Slakovec - Nedelišće (D3), - ŽC 2019 Črečan - Gornji Hrašćan (D208), - ŽC 2020 Čakovec (D209) - Savska Ves - Totovec - Kuršanec - Gornji Kuršanec(D3); - LC 20005 Sveti Urban (Ž 2007) - Stanetinec - Preseka - Macinec (Ž 2009), - LC 20013 Dragoslavec Selo (L 20012) - Okrugli Vrh - Križopotje - Slakovec (Ž 2015), - LC 20014 Macinec (Ž 2009) - Črečan (Ž 2019), - LC 20026 L 20025 - Strahoninec - Poleve - Kuršanec (Ž 2020), - LC 20048 Gornji Hrašćan (D 208) - Pušćine (D 3), - LC 20050 Šenkovec (D 209) - Slakovec (Ž 2015), - LC 20052 Gornji Hraščan (D 208) - Pretetinec (Ž 2015), - LC 20054 Črečan (Ž 2019) - Pretetinec (L 20052), - LC 20056 Trnovec (D 208) - Macinec (Ž 2009). - planirana lokalna cesta Strahoninec - Nedelišće, uključujući prijelaz preko željezničke pruge R201, - planirana moguća građevina - lokalna cesta Slakovec-Šenkovec, - planirana moguća trasa rekonstrukcije dijela ŽC 2019 u Gornjem Hrašćanu, - odašiljači mobilnih telekomunikacijskih sustava. - postojeći i planirani sustavi za navodnjavanje obradivih površina. 3) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br.1. “Korištenje i namjena površina” i br.2.

Članak 10.

“Infrastrukturni sustavi”, u mjerilu 1:25 000.
Članak 11. 1) Rekonstrukciju postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. 2) Širina koridora za osiguranje prolaza planirane moguće građevine - državne ceste Čakovec - Varaždin određena je izvan građevinskih područja sa 100,0 m, a unutar građevinskih područja ga određuje prostor između postojećih građevnih pravaca. 3) Širina koridora za osiguranje prolaza planirane državne ceste GP Trnovec - Čakovec, utvrđuje se sa 100,0 m, osim u dijelu trase sjeverno od Nedelišća, gdje se, zbog izgrađenosti područja, utvrđuje sa 75,0 m. 4) Izvedba raskrižja s mogućnošću priključenja na planiranu državnu cestu GP Trnovec - Čakovec, južno od Macinca, radi očuvanja vizure na župnu crkvu Pohoda BD Marije, obavezna je izvedbom podvožnjaka, a ostala križanja mogu biti u jednoj ili dvije razine. 5) Ukoliko se, prilikom izrade projektne dokumentacije za planiranu državnu cestu GP Trnovec - Čakovec, predvidi prekidanje postojeće direktne cestovne veze Trnovec - Macinec (izlaz na ŽC 2009 južno od stajališta željeznice), potrebno je u istom projektu predvidjeti trasu alternativne direktne veze Trnovec - Macinec, kojom će se nadomjestiti postojeća. 6) Radi očuvanja ambijentalne cjeline uz kapelu u Gornjem Hrašćanu, dugoročno je potrebno izvršiti korekciju dijela trase županijske ceste ŽC 2019, od spoja na D208 do izlaza iz G. Hrašćana prema Črečanu.

Članak 11.

7) Ukupna širina koridora za osiguranje prolaza trase planirane lokalne ceste Strahoninec - Nedelišće i moguće planirane lokalne ceste Slakovec-Šenkovec, određena je s 40,0 m. 8) Za osiguranje mogućnosti izvedbe drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501 i R201 potreban je zaštitni Stranica 1992 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. koridor širine 100,0 m mjereno simetrično od osi pruge (50,0 m sa svake strane), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na 60,0 m, odnosno po 30,0 m obostrano, mjereno od osi pruge. 9) Za osiguranje prostora izvedbe planirane moguće građevine - granične željezničke postaje Macinec, određuje se područje istočno od postojećeg cestovnog prijelaza u Macincu, dimenzija 100,0 x 1.200,0 m. 10) Proširenje kapaciteta vodocrpilišta Nedelišće moguće je sukladno posebnim propisima. 11) Zaštitna zona magistralnih plinovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja se ne preporuča gradnja, a u izuzetnim slučajevima, posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. 12) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera.

Članak 12.

Članak 12. 1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti, ukoliko su definirani prostornim planovima širih područja i na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, - ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, iz članka 11., stavka 1. ovih odredbi, - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te - mjere sprječavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2 Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja. 2) Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.10. “Građevinska područja naselja”, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskih područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi ), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog građevinskog područja naselja. 3) Vodotokom se u smislu ovog članka smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju kanali koji čine dio sustava odvodnje otpadnih voda naselja (sanitarno - fekalnih i oborinskih) i kojima nije utvrđen inundacijski pojas, odnosno ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i drugi zatvoreni ili otvoreni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih voda naselja. 4) Unutar građevnih čestica, koje graniče s česticama kanala, koji čine dio sustava odvodnje naselja, definirano prema stavku 3. ovog članka, minimalna udaljenost moguće gradnje od čestice kanala, utvrđuje se prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ali, sukladno Zakonu o vodama (“Narodne novine”, broj 107/95 i 150/05) udaljenost ne može biti manja od 6,0 m od međe zemljišne čestice kanala.

Članak 14.

5) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar zone utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka, a ukoliko potoku ili kanalu hidromelioracijskog sustava nije utvrđen inundacijski pojas, nova građevna čestica ne može se formirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od osi potoka ili kanala. 6) Izuzetno od stavka 5. ovog članka, unutar izgrađenih dijelova stambenih zona naselja, zona sporta i rekreacije ili zona javnih i društvenih sadržaja, građevna čestica može se formirati na način da se sastoji od dvaju zemljišnih dijelova, između kojih protječe potok, odnosno prolazi čestica vodotoka, pri čemu su dva zemljišna dijela građevne čestice povezana mostom, prednji dio građevne čestice na koji se pristupa s javne prometne površine treba imati dubinu minimalno 30,0 m, a na stražnji dio čestice se pristup može ostvariti preko mosta koji se gradi prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda. 7) Unutar građevnih čestica koje prema stavku 6. ovog članka, graniče s česticom vodotoka, minimalna udaljenost moguće gradnje od ruba vodotoka utvrđuje se ovisno o inundacijskom pojasu ili drugim elementima zaštite vodotoka, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ali udaljenost građevine ne može biti manja od 10,0 m od međe zemljišne čestice vodotoka.

Članak 15.

Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja , određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.10 “Građevinska područja naselja”, i ovih odredbi za provođenje i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 1993 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i - moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 4) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. 1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi, - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. - 33. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, određeno prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. - 33. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice.
Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno-servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, caffe barovi i slično), - kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, određeno prema posebnom propisu, - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl), - skladištenje i/ili preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - silaže stočne hrane do 100 m2 i - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično.) Stranica 1994 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), - rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.) - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično), odnosno - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m2 i - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2.
Članak 20. 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti i - građevine za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. 1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu. 2) Stambeno -poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu ili izvan naselja,. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni
Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.