Arhiva › 2010. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Podturen · 31. ožujka 2010. · KLASA 021-05/10-01/27 · URBROJ 2109/13-10-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Podturnu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 565

Članak 45.

Članak 45.
(1) Prometno rješenje dano je kartografskim prikazom br. 2.1. - Plan prometa.
(2) Prostor unutar građevinskog područja u zoni obuhvata DPU-a je prometno riješen s 6 ulica (UK1, UK2, UK3, UK4, UK5 i UK6), od kojih se postojeće - UK5 i UK6, kao i županijska cesta ŽC 2003, predviđaju rekonstruirati proširenjem koridora i kolnika, te izvedbom pješačko-biciklističkih staza.
(3) Pristup gospodarskoj zoni na ŽC 2003 predviđen je preko ulica UK4 i UK5.
(4) Priključke nerazvrstanih prometnica na županijsku cestu treba projektirati na način da imaju radijuse zakretanja do 5,0 m, te da su na županijsku prometnicu izvedeni okomito.
(5) Direktni pristup česticama s županijske ceste ŽC 2003 nije predviđen.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Sve prometnice predviđaju se s minimalnom širinom kolnika od 6,0 m.
(2) Minimalna širina pješačko - biciklističkih staza definira se s 2,0 m.
(3) U ukoliko je u pojedinoj ulici definirana dodatno i obveza izvedbe pješačke staze, osim pješačko - biciklističke, minimalna širina pješačke staze određuje se s 1,20 m, a preporuča se s 1,40 m.
Članak 47.
(1) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.
(2) Unutar uličnog koridora i kolnih prilaza treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture.
(3) Prelaze instalacija preko prometnica treba predvidjeti van zone raskrižja.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkobiciklističkih staza.
(2) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 49.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja.
(2) Prijelaz instalacijskih vodova preko prometnica, a što se posebno odnosi na županijsku cestu, treba predvidjeti na način da budu što više izmaknuti izvan raskrižja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom 3.2.1.1 Vodoopskrba

Članak 50.

Članak 50.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata. Stranica 566 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 31. ožujka 2010.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Vodoopskrba gospodarske zone predviđa se izvedbom opskrbne mreže spojene na magistralni vod vodovoda, lociran uz Mursku magistralu, ali i umrežen s postojećom opskrbnom vodovodnom mrežom u naselju Podturen, po principu prstena.
(2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(4) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe.
Članak 53.
(1) U posebnim slučajevima moguće je opskrbu vodom, posebno ukoliko se radi o tehnološkoj vodi, predvidjeti zahvatom iz podzemlja, sukladno posebnim uvjetima Hrvatskih voda. 3.2.1.2 Odvodnja otpadnih voda

Članak 54.

Članak 54.
(1) Mreža odvodnje otpadnih voda naselja Podturen nije izvedena, ali je planirana i to u razdjelnom sustavu, na način: - sanitarno-fekalna otpadna voda predviđa se odvoditi u smjeru sjeveroistoka na planirani uređaj za pročišćavanje i s ispustom u recipijent kanal Hrastik 1. - idejnim rješenjem je za oborinsku odvodnju naselja Podturen predviđeno više recipijenata, a oborinska voda iz područja na kojem je locirana gospodarska zona predviđen je recipijent rijeka Mura.
(2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarno - fekalnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.
(3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u javnim površinama.
(4) Ne dozvoljava se priključenje građevina na mrežu odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 55.

Članak 55.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, otpadne sanitarno -fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
(2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razvoju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima.
(3) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine.
(4) Alternativno od stavaka 1, 2. i 3. ovog članka umjesto septičkih taložnica i sabirnih jama moguće je predvidjeti instaliranje autonomnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biorotor i slično), s ispustom u sustav oborinskih kanala, uz osiguranje provedbe posebnih uvjeta Hrvatskih voda u pogledu kvalitete vode koja se predviđa ispuštati u sustav oborinskih kanala.
(5) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice, sabirne jame i autonomne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, staviti izvan funkcije.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora, potrebno je upuštati u planiranu mrežu oborinske odvodnje ili u upojne bunare na čestici.
(2) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u sustav oborinske odvodnje, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u sustav mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.
(3) Obaveza ugradnje separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za građevinske čestice za koje se projektom predviđa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.
(4) Oborinske vode s krovova građevina, ukoliko nemaju štetnih primjesa za okoliš, mogu se ispuštati direktno na zelene površine unutar čestice ili u upojne bunare na čestici.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno-fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje. 3.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 58.
(1) Srednjetlačna plinska mreža izvedena je cca 200,0 m južnije od trase Murske magistrale i okvirno paralelno s njom, a ovim se planom predviđa izvedba odvojka srednjetlačnog plinovoda prema gospodarskoj zoni u Podturnu i to trasom županijske ceste ŽC 2017 (Sivica - Podturen), te razvod srednjetlačne mreže po gospodarskoj zoni.
(2) Unutar same zone predviđa se na zelenoj površinu unutar koridora planirane ulice UK2 lociranje redukcijske stanice, te izvedba niskotlačne mreža na način da se poveže s postojećom niskotlačnom mrežom, izvedenom u sjeverozapadnom dijelu naselja Podturen. 31. ožujka 2010. Broj 6 - Stranica 567 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(3) Plinoopskrba područja obuhvata DPU-a predviđa se priključenjem pojedinačnih čestica na navedeni srednjetlačni plinovod.
(4) Ukoliko neće biti posebnih potreba za većim količinama ili tlakom plina, odnosno ukoliko će sadržaji na planiranim gospodarskim česticama imati predviđenu potrošnju na razini kućanstava, moguće ih je priključiti i na najbliži niskotlačni plinovod, bilo produženjem mreže, bilo izvedbom priključka.
(5) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno Minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi 0,20 0,60 međusobno plinovod prema vodovodu 0,20 0,60 i kanalizaciji plinovod prema informa- 0,30 0,50 cijskim kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30
Članak 60.
(1) Ukoliko se unutar pojedine čestice predviđa plinska redukcijska stanica, potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli: Minimalni razmak Vrsta gradnje plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskona- 3,00 ponskih vodova od stambenih građevina, trafosta- 4,00 nica i visokih stabala od javnih građevina, odnosno građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih 6,00 materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 61.

Članak 61.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine, a može se smjestiti i nezavisno na čestici, kao tipizirani uređaj. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 62.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.- “Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Za potrebe gospodarske zone predviđa se izvesti jedna trafostanica na vlastitoj čestici, locirana otprilike u središnjem dijelu zone.
(2) Planiranu trafostanicu je potrebno podzemnim kabelskim srednjenaponskim vodom povezati na postojeći podzemni srednjenaponski vod, položen unutar koridora UK6.
(3) U slučaju potrebe, transformatorske stanice moguće je graditi i na pojedinačnim građevnim česticama proizvodne, odnosno poslovne namjene, kao pomoćne građevine na čestici, pri čemu ih se podzemnim srednjenaponskim vodom treba umrežiti s postojećim trafostanicama.
(4) Za potrebe razvoda moguće je u uličnom koridoru, na način da ne smetaju prometu ili unutar građevnih čestica, locirati razvodne i priključno - mjerne ormare, za potrebe elektroopskrbe jedne ili većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planirana je kao podzemna, vođena jednostrano ili obostrano unutar uličnih koridora u zoni obuhvata DPU-a, ovisno o tome da li su građevne čestice u ulici predviđene jednostrano ili obostrano.
(2) Planirana niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se uz ŽC 2003 produžiti u smjeru istoka, radi osiguranja kvalitete elektroopskrbe u romskom naselju “Lončarevo”.
(3) Postojeći niskonaponski zračni priključak, za postojeću građevnu česticu br.16, predviđa se ukinuti, odnosno zamijeniti podzemnim.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar uličnih koridora, unutar zone obuhvata DPU.
(2) Planirana niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se uz ŽC 2003 produžiti u smjeru istoka, do romskog naselja “Lončarevo”.
(3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. Stranica 568 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 31. ožujka 2010.
(6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Priključke pojedinačnih čestica predviđa se izvesti kabelskim podzemnim vodom iz najbližeg priključnog mjesta (razvodni ormar ili trafostanica).
(2) Priključni vod treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica.
(3) Priključni elektro ormar treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 67.
(1) Trasa postojeće telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, na unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji korisnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 70.
(1) Bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU: - na samostojeće antenske stupove, minimalno 30,0 m odmaknute od međe županijske ceste ŽC 2003, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima, maksimalne visine prihvata do 5,0 m.
(2) Mogućnost postave pojedinog samostojećeg stupa za prihvat bazne postaje TK mreže, dodatno je uvjetovana mjerama zaštite nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu, radi zaštite vizure na naselje. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 71.

Članak 71.
(1) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(2) Pojedinačne čestice zelenih površine /oznake Z, Z1/ i Z2 poželjno je urediti održavanjem kvalitetnih primjeraka i dodatnom sadnjom autohtone vegetacije.
(3) Unutar čestice zelene površine sa servisnim putom /oznaka Z2/, potrebno je održavati poljski put kao pošljunčani, u funkciji pristupa nasipu.
(4) Nasip treba urediti sadnjom autohtonih livadnih trava, te održavati košnjom.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Zelene površine unutar čestica potrebno je izvesti kao travnjake ili kao parkovne površine.
(2) Unutar pojedinačne građevne čestice, a posebno ukoliko se na njoj nalazi, ili planira graditi, upravna zgrada tvrtke, poželjno je urediti reprezentativni predvrt, kao element povećanja kvalitete životne i radne sredine.
(3) Ostali uvjeti hortikulturnog uređenja čestica definirani su u poglavlju 2.6 Uređenje građevnih čestica.
Članak 73.
(1) Vrstu raslinja, koje se koristi u uređenju javnih prostora poslovne zone, treba odabrati između autohtonih vrsta.
(2) U uređenju dekorativnih, reprezentativnih vrtova na pojedinačnim česticama mogu se koristiti i druge, ukrasne vrste.
(3) Raslinje koje se koristi u pejsažnom oblikovanju ne smije imati alergena svojstva. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 74.

Članak 74.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje građevina.
(2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.
Članak 75.
(1) Za gradnju građevina na planiranim česticama određen je mješoviti način gradnje /oznaka MJ/, a na postojećoj građevnoj čestici br.16, kao gradnja u kompleksu /oznaka K/.
(2) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu. 31. ožujka 2010. Broj 6 - Stranica 569 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(3) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice.
(4) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na istoj građevnoj čestici.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 77.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 6.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 78.
(1) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine”, broj 109/07), područje gospodarske zone ne zadire u područja nacionalne ekološke mreže, ali s obzirom na postojeće prirodne uvjete potrebno je pri uređivanju prostora: - u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije, na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, unutar poslovne zone, - u što većoj mjeri sačuvati kvalitetnu postojeću vegetaciju, te je ukomponirati u pejsažno (hortikulturno) rješenje uređenja zone. 6.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 79.

Članak 79.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili nadležni Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 7 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA
Članak 80.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša.
(3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
(4) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 7.2 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 81.

Članak 81.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 7.3 ZAŠTITA OD BUKE
Članak 82.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
(3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 7.4 ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 83.

Članak 83.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom Stranica 570 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 31. ožujka 2010. konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim stavkom 2. ovog članka, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz, određen prema posebnom propisu.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Radi osiguranja od požara, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih u zelenom pojasu unutar uličnog koridora.
(2) Vanjska hidrantska mreža proizvodnih i/ili poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
Članak 85.
(1) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u uličnoj hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama.
(2) Stanice za dizanje tlaka mogu se predvidjeti na uličnoj hidrantskoj mreži ili na hidrantskoj mreži pojedine građevne čestice.
(3) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 1. i 2. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno sa jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Za gospodarske građevine - proizvodne i/ili poslovne, u kojima se na bilo koji način u tehnološkom postupku koriste zapaljive tekućine ili plinovi, zapaljivi materijali, skladišti zapaljiva roba i obavljaju radovi zavarivanja ili obavljaju tehnološki procesi pri kojima postoji mogućnost nastajanja eksplozivnih smjesa, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine.
(2) Za potrebe izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovog članka potrebno je uz zahtjev PU dostaviti idejno rješenje građevine koje treba sadržavati situacijski nacrt u odgovarajućem mjerilu do najviše 1:500, s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, prometnicama i ogradama i slično, te predviđenim zonama opasnosti u 3 dimenzije i sigurnosnim udaljenostima. 7.5 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 87.

Članak 87.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Čestice posebno namijenjene za djelatnost skupljanja i selektiranja otpada potrebno je organizirati prema uvjetima za takve djelatnosti definirano Zakonom o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/08). 7.6 PROVEDBA POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 88.

Članak 88.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (“Narodne novine”, broj 64/08 i 67/09). 7.7 OSTALI UVJETI SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 89.
(1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 8 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 90.
(1) Unutar područja obuhvata nema bespravno izgrađenih građevina.
(2) Građevine, koje su na postojećoj građevnoj čestici br. 16. izgrađene u funkciji uzgoja životinja, te obavljanja pratećih djelatnosti, mogu se zadržati, ukoliko se prenamijene u skladu s namjenom zone, odnosno sukladno odredbama članka 8. ove Odluke.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.
Članak 92.
(1) Izvornik Detaljnog plana uređenja ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
(3) Po jedan primjerak izvornika dostavlja se: - Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, - Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, - Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Međimurske županije, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije, - Općini.
(4) Primjerak izvornika izrađen na magnetnom mediju (CD-u) u čuva se u arhivu Općine. iV. ZAVRŠNE ODREDBE

Ostali akti u ovom izdanju (30)