Arhiva › 2009. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 20. kolovoza 2009. · KLASA 021-05/09-02/54 · URBROJ 2109-06-09-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Hodošanu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1461

Članak 46.

Članak 46.
(1) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja.
(2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(4) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Hodošan je predviđen kao razdjelni, te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode u koju se mogu upuštati i prethodno pročišćene tehnološke vode i odvojena zatvorena kanalizacija za oborinsku odvodnju.
(2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarno - fekalnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.
(3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u javnim površinama. Stranica 1462 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. kolovoza 2009.
(4) Ne dozvoljava se priključenje građevina na mrežu odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 49.

Članak 49.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine, otpadne sanitarno - fekalne vode i oborinske vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
(2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razvoju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima.
(3) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine.
(4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora, potrebno je upuštati u planiranu mrežu oborinske odvodnje ili u upojne bunare na čestici.
(2) Oborinske vode s krovova građevina, ukoliko nemaju štetnih primjesa za okoliš, mogu se ispuštati direktno na zelene površine unutar čestice ili u upojne bunare na čestici.
Članak 51.
(1) Kanalizaciju oborinske odvodnje planira se izvesti kao zatvorenu kanalsku mrežu.
(2) Odvodnja oborinskih voda s uličnih koridora predviđena je u smjeru Hodošana, kao proširenje projektirane mreže oborinske odvodnje naselja.
(3) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno - fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje.
Članak 53.
(1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti produženjem postojeće srednjetlačne mreže izvedene u naselju Hodošan.
(2) Redukcijske stanice predviđaju se izvesti na pojedinačnim česticama.
(3) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(4) Ukoliko sadržaji na novoplaniranim česticama neće imati većih potreba za plinom, odnosno ukoliko se njihova potrošnja svede na razinu kućanstava, moguće ih je spojiti na najbližu niskotlačnu mrežu.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe.
(3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine, a može se smjestiti i nezavisno na čestici, kao tipizirani uređaj. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 55.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.- “Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Izgradnja transformatorske stanice predviđena je na vlastitoj građevnoj čestici prema grafičkom prikazu.
(2) Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom, prema kartografskom prikazu.
(3) Na pojedinačnoj gospodarskoj građevnoj čestici moguće je izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, te je podzemnim srednjenaponskim kabelskim spojem povezati na najbližu postojeću transformatorsku stanicu.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar uličnog koridora, te položena u isti rov s javnom rasvjetom.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 20. kolovoza 2009. Broj 12 - Stranica 1463 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 58.

Članak 58.
(1) Osnovni način priključenja građevina predviđen je vlastitim nn priključkom podzemnim kabelskim vodom iz jedne ili više trafostanica, kojega treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica.
(2) Za potrebe razvoda moguće je u uličnom koridoru, ispred građevnih čestica, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne i priključno - mjerne ormare, za potrebe elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 59.

Članak 59.
(1) Trasa postojeće telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
Članak 60.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, na unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 62.
(1) Bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar područja poslovne zone: - na samostojeće antenske stupove, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima.
(2) Mogućnost postave pojedinog samostojećeg stupa za prihvat bazne postaje TK mreže, posebno je uvjetovana mjerama zaštite Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 63.

Članak 63.
(1) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(2) Zelene površine unutar čestica potrebno je izvesti kao travnjake ili kao parkovne površine. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 64.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje građevina.
(2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Za gradnju građevina određeni su slijedeći načini gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ ili - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/.
(2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice.
(3) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.
(4) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na istoj građevnoj čestici.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 67.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 6.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 68.
(1) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine”, broj 109/07), područje poslovne zone ne Stranica 1464 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. kolovoza 2009. zadire u područja Nacionalne ekološke mreže, ali s obzirom na postojeće prirodne uvjete potrebno je pri uređivanju prostora: - u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije, na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, unutar poslovne zone, - u što većoj mjeri sačuvati kvalitetnu postojeću vegetaciju, te je ukomponirati u pejsažno (hortikulturno) rješenje uređenja zone. 6.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 69.

Članak 69.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili nadležni Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 7 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA
Članak 70.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša.
(3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
(4) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 7.2 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 71.

Članak 71.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka /”Narodne novine”, broj 178/04/, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 7.3 ZAŠTITA OD BUKE
Članak 72.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
(3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 7.4 ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 73.

Članak 73.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih u zelenom pojasu unutar uličnog koridora.
(2) Vanjska hidrantska mreža proizvodnih i/ili poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
Članak 75.
(1) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u uličnoj hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama. 20. kolovoza 2009. Broj 12 - Stranica 1465 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Stanice za dizanje tlaka mogu se predvidjeti na uličnoj hidrantskoj mreži ili na hidrantskoj mreži pojedine građevne čestice.
(3) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 1. i 2. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno sa jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Za gospodarske građevine - proizvodne i/ili poslovne, u kojima se na bilo koji način u tehnološkom postupku koriste zapaljive tekućine ili plinovi, zapaljivi materijali, skladišti zapaljiva roba i obavljaju radovi zavarivanja ili obavljaju tehnološki procesi pri kojima postoji mogućnost nastajanja eksplozivnih smjesa, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine.
(2) Za potrebe izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovog članka potrebno je uz zahtjev PU dostaviti idejno rješenje građevine koje treba sadržavati situacijski nacrt u odgovarajućem mjerilu do najviše 1:500, s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, prometnicama i ogradama i slično, te predviđenim zonama opasnosti u 3 dimenzije i sigurnosnim udaljenostima. 7.5 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 77.

Članak 77.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Čestice posebno namijenjene za djelatnost skupljanja i selektiranja otpada potrebno je organizirati prema uvjetima za takve djelatnosti definirano Zakonom o otpadu (”Narodne novine”, broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/08). 7.6 PROVEDBA POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 78.

Članak 78.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (“Narodne novine”, broj 64/08 i 67/09). 7.7 OSTALI UVJETI SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 79.
(1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 8 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 80.
(1) Unutar područja obuhvata nema bespravno izgrađenih građevina.
Članak 81.
(1) Drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Izvornik Detaljnog plana uređenja ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
(3) Po jedan primjerak izvornika dostavlja se: - Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, - Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, - Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Međimurske županije, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije, - Općini.
(4) Primjerak izvornika izrađen na magnetnom mediju (CD-u) u čuva se u arhivu Općine. iii. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Članak 83.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
(2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 84.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DONJI KRALJEVEC KLASA: 021-05/09-02/54 URBROJ: 2109-06-09-01 Donji Kraljevec, 12. kolovoza 2009. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Josip Mlinarić, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (21)