Arhiva › 2007. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Selnica · 22. listopada 2007. · KLASA 350-01/07-01/3 · URBROJ 2109/15-07-07

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Bukovčak” u Selnici

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1317

Članak 40.

Članak 40. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 41. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.

Članak 42.

Članak 42. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Broj mjesta na Potreban broj mjesta 0,45 PGM korisnog prostora 2 PGM 3. Trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m2 korisnog prostora 4 PGM 4. Stambene građevine 1 stan 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini. 1 PGM

Članak 43.

Članak 43. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 44. 1) Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. Stranica 1318 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 45.

Članak 45. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom broj 2.1. - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
Članak 46. 1) Sukladno odredbama Zakona o javnim cestama, utvrđuje se zaštitni pojas za javne ceste, mjereno od vanjskog ruba čestice ceste (uličnog koridora) za županijsku cestu ŽC 2006 - od 15,0 metara.
Članak 47. 1) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 4,00 do maksimalno 5,00 m. 2) Planirane ulice UK3 i UK4 trebaju se projektirati na način da u konačnosti tehnički čine cjelinu, ali se radi faznosti izvedbe, predviđaju kao dva segmenta iste prometnice. 3) Planirana ulica UK6 predviđa se kao nastavak postojećeg prilaza, koji je vezan na županijsku cestu ŽC 2005, pri čemu rekonstrukcija postojećeg prilaza uključujući spoj na županijsku cestu, nije u obuhvatu ovog DPU-a i potrebno ju je riješiti zasebno. 4) Za postojeću ulicu UK2 ovim se planom dugoročno predviđa nova regulacija - proširenje koridora i povećanje širine kolnika, ali do provedbe regulacije koristit će se u postojećim dimenzijama, te se sa nje treba omogućiti prilaz i komunalno priključenje čestica. 5) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 6) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.

Članak 48.

Članak 48. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu broj 2.1. - “ Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,20 m, a pješačko-biciklističkih najmanje 2,00 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija

Članak 49.

Članak 49. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 50. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih, te oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata. 3.2.1.1. Vodoopskrba

Članak 51.

Članak 51. 1) Vodoopskrbu unutar područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih razvodnih vodova, te spojiti na postojeći razvodni vod unutar koridora županijske ceste ŽC 2005 i UK6. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.

Članak 52.

Članak 52. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače /čestice, pretežito stambene namjene/, moguće ih je iznimno predvidjeti i kao dvojne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3.2.1.2. Odvodnja
Članak 53. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda s područja obuhvata potrebno je izvesti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio razdjelnog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Selnica. 2) Tehnološke vode se ne predviđaju, s obzirom na namjenu, a ukoliko ih iznimno bude, prije ispuštanja u 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1319 mrežu javne odvodnje treba ih pročistiti do razine određene posebnim propisima.

Članak 54.

Članak 54. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Selnica, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati prema posebnom propisu. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razvoju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice i sabirne jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 55.

Članak 55. 1) Oborinske vode s javnih površina i površina građevnih čestica trebaju se odvoditi zasebnim sustavom odvodnje oborinskih voda, koji može biti oblikovan kao zatvoreni - oborinska kanalizacija ili otvoreni - kao ulični jarak. 2) Pri planiranju oborinske odvodnje potrebno je uzeti u obzir konfiguraciju terena, odnosno postojeće usjeke kojima se voda prirodno slijeva. 3) Oborinske vode s površina građevinskih čestica ne mogu se ispuštati u ulični sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda. 4) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s 10 i više parkirališnih mjesta i s površina servisa vozila, i/ili poljoprivrednih strojeva, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje oborinskih voda, uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim propisima. 3.2.1.3. Plinoopskrba

Članak 56.

Članak 56. 1) Obzirom da unutar područja obuhvata DPU postoje značajne visinske razlike plinoopskrba područja se predviđa izvedbom srednjetlačnog plinovoda, koji je potrebno povezati s postojećim srednjetlačnim plinskim cjevovodima u naselju Selnica, kako bi se u konačnici cjevovod formirao u obliku prstena. 2) Izgrađena plinska mreža niskog tlaka, koja se nalazi uz ulice koje će se proširivati, treba se prilagoditi proširenju ulica na način da se izmjesti u koridor ulice. 3) U ulicama, gdje je tehnički moguće i financijski prihvatljivije, a posebno se to odnosi na slijepe produžetke ulica u kojima je već izveden niskotlačni plinovod, može se umjesto izvedbe srednjetlačnog plinovoda, produžiti mreža niskog tlaka. 4) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 57.

Članak 57. 1) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Križanje Paralelno Minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ Plinovodi međusobno 0,20 0,60 Plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji Plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima Plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova Plinovod do okna i kanala 0,20 0,30 2) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila, odnosno van dohvata korijenja.

Članak 58.

Članak 58. 1) Za priključenje pojedinih građevnih čestica na cijelom obuhvatu DPU-a predviđa se priključenje na srednjetlačni plinovod na način da se plinski vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na čestici. 2) Na građevine odmaknute od linije regulacije ulice, priključni set je potrebno ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na prednju, stražnju ili bočnu stranu građevine, pri čemu je do seta potrebno osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 3) Na građevine koje imaju pročelje na liniji regulacije, nije dozvoljeno plinski set ugrađivati s ulične strane. 4) U ulicama koje imaju niskotlačni plinovod, plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine ili na čestici postavom tipskog ormara. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 59.

Članak 59. 1) Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.3.- “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 60. 1) Unutar područja obuhvata se predviđa izgradnja jedne transformatorske stanice, radi elektroopskrbe ovog dijela naselja Selnica. 2) Planiranu trafostanicu potrebno je podzemnim srednjenaponskim vodom povezati s postojećom najbližom tran- Stranica 1320 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. sformatorskom stanicom lociranom istočno od županijske ceste ŽC 2005, i to vodom koji se polaže unutar koridora javnih prometnica.

Članak 61.

Članak 61. 1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu građevina predviđa se izvesti kao zračna nn mreža, jednostrano po ulicama. 2) Niskonaponska mreža za javnu rasvjetu predviđa se izvesti u sklopu zračne nn mreže. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 62.

Članak 62. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima električne energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevina na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 63.

Članak 63. 1) Trasa telekomunikacijske mreže - postojeći i planirani korisnički vodovi, prikazani su na kartografskom prikazu broj 2.3. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Novi korisnički vod TK mreže treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 64. 1) Novi korisnički vod TK mreže treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK instalaciju i vođenjem novog TK korisničkog voda jednostrano unutar koridora ulica, prema kartografskom prikazu. 2) Potrebne TK šahtove potrebno je locirati unutar javnog koridora ulice i na način da ne smetaju predviđenom drvoredu, te ostalim instalacijama.

Članak 65.

Članak 65. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 66. 1) Bazne postaje mobilne TK mreže nije dozvoljeno postavljati unutar područja obuhvata DPU-a. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 67. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zelene površine nisu namijenjene gradnji građevina, niti je unutar površina parkova dozvoljeno postavljati reklamne panoe i kioske. 3) Način uređenja javnog parka definirano je člankom 11. ove Odluke. 4) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 68.

Članak 68. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2 - 2.5. 3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje osnovne građevine ili dijela osnovne građevine na toj liniji.
Članak 69. 1) Za gradnju građevina je određen način gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ i - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 3) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se: - u izgrađenom dijelu naselja između poluugrađene i gradnje u kompleksu, - u novoplaniranom dijelu naselja, ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Članak 70.

Članak 70. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1321
Članak 71. 1) Ostali posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 72.

Članak 72. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 73. 1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava najmanje II. kategoriju kvalitete zraka (čist i umjereno onečišćen zrak) na području obuhvata DPU-a.
Članak 74. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se ispuštanje sanitarno-fekalnih voda u sustav oborinske odvodnje, niti ispuštanje oborinskih voda u sustav sanitarno-fekalne odvodnje. 3) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s 10 i više parkirališnih mjesta i s površina servisa vozila, i/ili poljoprivrednih strojeva, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje oborinskih voda, uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim propisima.

Članak 75.

Članak 75. 1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa za gradnju, ovisno o stupnju ugroženosti područja.
Članak 76. 1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, samostojeća građevina mora biti unutar iste čestice udaljena od susjednih građevina najmanje 3,0 m, a od građevina na susjednim česticama ovisno o području predviđenom za gradnju, prema kartografskom prikazu broj 4. 2) Izuzetno od prethodnog stavka: - udaljenost građevina na istoj čestici može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - građevina može biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 3) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni prilaz širine najmanje 3,0 m. 4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže predviđena je izgradnja vanjske hidrantske mreže. 5) Obveza izgradnja unutarnje hidrantske mreže ovisi o veličini i namjeni građevine, a određuje se temeljem posebnog propisa.

Članak 76.

6) Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima ovisno o vrsti djelatnosti, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.
Članak 77. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke u pretežito stambenoj zoni naselja, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 78.

Članak 78. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 79. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja područja “Bukovčak” u Selnici ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 80. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja. iii. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Članak 81. 1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Selnica.
Članak 82. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. Stranica 1322 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SELNICA KLASA: 350-01/07-01/4 URBROJ: 2109/15-07-01 Selnica, 20. rujna 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Dragutin Debelec, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (59)