Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1958
Članak 192.
Članak 192. Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi gradnjom sustava za odvodnju: - kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju, - otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i uređaj za pročišć. otpadnih voda, a u svemu prema posebnim propisima, - do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, fizičke i pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštati u vodonepropusne septičke i sabirne jame koje treba redovno održavati prema posebnim propisima, - izričito se zabranjuje upuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda, a upuštanje u sustav za odvodnju otpadnih voda biti će moguće tek kada uređaj za pročišćavanje bude u funkciji.
Članak 193.
Članak 193. Podovi objekata, sabirne jame u stajama i svinjogojskim objektima moraju biti od krutog materijala, nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u lagunu. Podovi i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u lagunu za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Lagune za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za lagune za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
Članak 194.
Članak 194. Uvažavajući preporuke iz PPMŽ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1959 vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološko-ekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti). Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajuća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i sl.
Članak 195.
Članak 195. Mrtve rukavce rijeke Mure i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja.
Članak 196. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u II. kategoriju kvalitete voda. TLO
Članak 197. Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: - količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). - gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo. Korištenje tla treba biti u skladu s integralnom ishranom bilja, uvažavajući sistem plodoreda usjeva primjerene uvjetima tipa tla, uz ograničenu i kontroliranu upotrebu organskog i mineralnog gnojiva, smanjenje uporabe sredstava za zaštitu bilja temeljene na integriranoj zaštiti bilja, te izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla.
Članak 198.
Članak 198. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 199. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i sl., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. ŠUME
Članak 200.
Članak 200. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: - šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, - šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih građevina predviđenih ovim Planom i planovima šireg područja, - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, - u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama.
Članak 201.
Članak 201. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i sl. Ovim Planom u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora nakon sanacije divlje deponije komunalnog otpada planirano je izvršiti pošumljavanje cijele površine. U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. BUKA
Članak 202.
Članak 202. Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu. ZRAK
Članak 203. Na području Općine potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti zraka provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti, te utvrditi kategoriju kakvoće zraka. Po potrebi će se uspostaviti lokalna mreža za praćenje kakvoće zraka, ovisno o ocijenjenoj kakvoći zraka i to ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti. Temeljem utvrđene kategorije kakvoće zraka, a sukladno postojećim i planiranim aktivnostima na području Općine potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka, sa ciljem dugoročnog postizanja i očuvanja kakvoće zraka prve kategorije. Za područje Općine u kojem je razina onečišćenosti iznad tolerantnih vrijednosti Općinsko vijeće donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje Županije.
Članak 204.
Članak 204. Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. Stranica 1960 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izrade Programa zaštite okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i krajobraz, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštitu određenog područja Općine).
Članak 205.
Članak 205. U skladu s propisima o zaštiti okoliša i Planom intervencija u zaštiti okoliša, Općina je dužna izraditi svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. Pri izradi Plana intervencija u zaštiti okoliša Općine Kotoriba potrebno je utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, izraditi scenarij tipičnog uzroka industrijske nesreće, predvidjeti težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš, te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja uzimajući u obzir broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti. Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, naftom i naftnim derivatima (količine koje premašuju propisane granične vrijednosti) u obvezi su izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša i dostaviti ga županijskoj službi nadležnoj za poslove zaštite okoliša. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova Obaveza izrade DPU-a
Članak 206.
Članak 206. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezuje se izraditi detaljne planove uređenja (DPU) za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2,0 ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,0 ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta, a prema kartografskom prikazu br. 4/Građevinsko područje naselja Kotoriba. Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, obveza donošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0 ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno Provedbenim odredbama ovog Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja građevnih čestica i gradnje u odnosu na kontaktno, već izgrađeno područje.
Članak 207.
Članak 207. Izrada detaljnog plana uređenja (DPU-a) unutar građevinskog područja naselja prema kartografskom prikazu broj 4). Građevinsko područje naselja Kotoriba obvezna je za: 1) DPU prostora mješovite zone sjeveroistočno od groblja, 2) DPU prostora mješovite zone - jugoistočni dio Kotoribe, 3) DPU rekreacijske zone između željezničke pruge i Ulice A. Stepinca. 4) DPU industrijske zone jugozapadno od željezničke pruge. Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, treba odrediti u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Članak 208.
Članak 208. Svi dokumenti prostornog uređenja užeg područja (DPU), kao i potrebne dozvole moraju biti izrađeni u skladu s ovim Prostornim planom Općine Kotoriba. Dokumentima prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji (i stroži) uvjeti za izgradnju i uređenje prostora.
Članak 209. Ovim Planom preporuča se izrada urbanističko arhitektonskog rješenja prostora centra. Urbanističko arhitektonskim rješenjem utvrditi će se namjena površina, oblikovanje, primjena materijala i urbane opreme, uređenje zelenih, javnih i prometnih površina na način da taj prostor predstavlja jedinstvenu cjelinu. Mogući obuhvat ovakvog projekta trebao bi uključiti prostor središta naselja – javne prometne površine u centru (kolne i pješačke), javne površine uz građevine društvenih djelatnosti, te sve javne zelene površine u spomenutim prostorima i to za: 1) prostor centra oko stare škole 2) prostor centra - sjeverni potez uz prugu Obuhvat prostora urbanističko arhitektonskog rješenja određen je na kartografskom prikazu broj 4.) Građevinska područja naselja Kotoriba. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Obaveza izrade sanacijskih projekata
Članak 210.
Članak 210. Obaveza izrade sanacijskih projekata odnosi se na sve korisnike prostora koji su devastirali prostor. Ovim Planom određuje se obavezna sanacija: - deponije smeća sjeverno od naselja Kotoriba. Projekt sanacije deponije dužna je izvršiti jedinica lokalne samouprave, a projekt mora sadržavati: - ispitivanje ugroženosti tla, podzemnih voda, - mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja tla i voda, - obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu isključiti štetni utjecaji na okoliš, - prekrivanje deponija humusom i ozelenjivanjem - pošumljavanjem, - uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja novog krajobraza.
Članak 211.
Članak 211. U cilju zaštite vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Općine ovim Planom predložene su i uvjetovane mjere za njegovu zaštitu: a) izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša, b) sustavno rješavanje problema postupanja s otpadom, 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1961 c) odvodnja površinskih i otpadnih voda, d) usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), e) izrade Programa zaštite okoliša za proizvodnju zdrave hrane, f) unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama.
Članak 212.
Članak 212. Za područje uz rijeku Muru kao značajnog krajobraza izuzetno visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti, potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj u cilju održivog razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti tog prostora: - preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih kultura, - zaštita šuma i šumskog područja, - obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo ekološki održive industrijske procese. Izrada krajobrazne osnove Općine
Članak 213.
Članak 213. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza, te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti posebno važnih za Značajni krajobraz rijeke Mure. Mjere zaštite od požara
Članak 214. Osnovne mjere zaštite od požara kod gradnje i rekonstrukcije su: - u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. - alternativa u pogledu udaljenosti od susjednih građevina može biti da građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5m ili završava dvostrukom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. - radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.
Članak 214.
9.3. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda
Članak 215. Prema Procjeni ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara uslijed opasnosti i posljedica prirodnih, tehničkotehnoloških i ekoloških nesreća Policijske uprave čakovečke, na području Općine ne postoji mogućnost ugroženosti od ratnih opasnosti, te sukladno tome niti obaveza gradnje skloništa. Općina je dužna izraditi Planove zaštite i spašavanja. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 216.
Članak 216. U svrhu efikasne zaštite od potresa potrebno je konstrukcije svih građevina koje se planiraju graditi na području Općine uskladiti sa zakonskim propisima za seizmičku zonu intenziteta do VII. stupnja MCS skale. Koeficijent seizmičnosti za potrebe projektiranja građevina iznosi Kc= 0,002. Za područja u kojima se planira intenzivnija gradnja (većeg broja značajnih građevina) potrebno je izvršiti detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.
Članak 217.
Članak 217. U čitavoj zoni obuhvata Plana potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, te omogućiti nesmetan pristup vozilima hitne pomoći i vatrogasnim vozilima, u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Članak 218. Građevine društvene infrastrukture, te športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, kao i javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera, a sukladno posebnom propisu. 9.4. Postupanje s bespravnom izgradnjom
Članak 219.
Članak 219. Bespravno izgrađene građevine su građevine kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgrađena barem jedna etaža sa stropnom konstrukcijom, a bez odobrenja za građenje. Bespravno izgrađene građevine moguće je zadržati u prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim Odredbama, a da se ne nalaze izvan građevinskog područja naselja: - unutar zaštićenih dijelova prirode i onih predloženih za zaštitu; Stranica 1962 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. - u šumi i na šumskom zemljištu; - u neposrednoj blizini zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra i arheološkog lokaliteta; - u vodnom dobru; - u koridoru planirane infrastrukturne građevine; Izuzetno od prethodnog stavka, izvan građevinskog područja naselja moguće je zadržati bespravno izgrađene građevine namijenjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. 9.5. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 220.
Članak 220. Građevine koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, ovim planom se tretiraju kao postojeća izgradnja. Ukoliko su postojeće građevine, iz prethodnog stavka ovog članka u suprotnosti sa planiranom namjenom ,Planom predviđenom za drugu namjenu, uz uvjet da Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru nisu predviđene za rušenje, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. U smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka smatra se za: I. STAMBENE, ODNOSNO STAMBENO-POSLOVNE I MANJE POSLOVNE GRAĐEVINE: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), ukupne površine max. 12m2; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, s tim da ukupna bruto izgrađena površina svih etaža, uključujući postojeće, ne prelazi 75m2; 5. uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 4. ovog stavka; 7. gradnja nove ograde i sanacija postojeće ograde. II. GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE (GRAĐEVINE ZA RAD, JAVNE, KOMUNALNE, PROMETNE GRAĐEVINE): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine;
Članak 220.
2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 16 m2 + 5% ukupne bruto izgrađene površine preko 100 m2 za veće građevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine unutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. promjena tehnologija unutar postojećih gabarita; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture; 7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 8. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena. Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih prometnih površina, te rekonstrukcija građevina i uređaja infrastrukture na javnim prometnim površinama. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOTORIBA KLASA: 350-02/06-01/12 URBROJ: 2109/9-06-2 Kotoriba, 28. studenoga 2006. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Snježana Matoš, prof., v. r. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1963 Stranica 1964 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” službeno je glasilo Međimurske županije, gradova Mursko Središće i Prelog, općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec.
Članak 220.
IZDAJE: Međimurska županija, 40000 Čakovec, R. Boškovića 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorna urednica: Vlatka Kovačević, dipl. iur. - Priprema i tisak: “GLASILA” d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr. Godišnja pretplata za 2006. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na žiro račun broj 2392007- 1800020004 (poziv na broj 21-7404 matični broj). “Službeni glasnik” objavljuje se i na WEB stranici Međimurske županije na adresi www.zupanija-medjimurska.hr