Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

30. studenoga 2006. Broj 16 - Stranica 1929 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” I S S N 1 3 3 2 - 7 0 9 7 SLUŽBENI GLASNIK MEĐ I MU R S K E Ž U PA N I JE “Službeni glasnik Međimurske Broj 16 - 2006. - Godina XIV. Čakovec, 30. studenoga 2006. županije” izlazi po potrebi S A D R Ž A J OPĆINA KOTORIBA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 20. Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba 1929 Odredbe za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba 1930 OPĆINA KOTORIBA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 20. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 205. Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/01), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa: 350-01/06-01/31, Urbroj: 2109-05-02-06-05) od 15. rujna 2006. godine, članka 18. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/05) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/06), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 14. sjednici održanoj 28. studenoga 2006. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog Plana uređenja Općine Kotoriba

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba (u daljnjem tekstu PPUO), izrađen od tvrtke “Arhitekt Atelje” d.o.o. Čakovec.
Članak 2. PPUO-om se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. PPUO sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 3.

Članak 3. PPUO Kotoriba sastavni je dio ove Odluke i sadrži: A) TEKSTUALNI DIO: I. OBRAzLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA II. ODREDBE zA PROVOĐENJE B) GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (MJ. 1 : 25 000) 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2a. Prometna infrastruktura - promet (MJ. 1 : 25 000) Stranica 1930 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. 2b. Prometna infrastruktura - pošta i telekomunikacije (MJ. 1 : 25 000) 2c. Energetski sustav - plinoopskrba i cijevni transport nafte (MJ. 1 : 25 000) 2d. Energetski sustav - elektroopskrba (MJ. 1 : 25 000) 2e. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda (MJ. 1 : 25 000) 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - za cijelu Općinu (MJ. 1 : 25 000) 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - za građevinsko područje naselja Kotoriba (MJ. 1 : 5 000) 4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KOTORIBA (MJ. 1 : 5 000)

Članak 4.

Članak 4. Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik je izrađen u šest primjeraka - uveza i četiri primjerka na magnetnom mediju. Po jedan primjerak izvornika (uvez i medij) dostaviti će se: - Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. Po dva primjerka izvornika i jedan medij dostaviti će se: - Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo i - Općini Kotoriba. Grafički dijelovi PPUO-a izrađeni na magnetnom mediju pohraniti će se u arhivi Općine.

Članak 5.

Članak 5. Odluka o donošenju PPUO-a Općine, s odredbama za provođenje objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Za tumačenje Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Kotoriba.
Članak 6. Istovjetnost preslike Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave, nadležno za poslove prostornog uređenja.
Članak 7. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 8. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Stupanjem na snagu ove Odluke za područje Općine Kotoriba prestaju važiti Provedbene odredbe Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec (pročišćeni tekst objavljen u “Službenom glasniku Međimurske županije”, broj 8/01) i granice građevinskih područja naselja, utvrđene navedenim Planom. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOTORIBA KLASA: 350-02/06-01/12 URBROJ: 2109/9-06-1 Kotoriba, 28. studenoga 2006. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Snježana Matoš, prof., v. r. II. ODREDBE zA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Članak 1.

Članak 1. Uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.
Članak 2. Ovim Planom (Prostornim planom uređenja Općine Kotoriba) određene su slijedeće osnovne namjene površina: a) GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA (oznaka GP) - Zona mješovite - pretežito stambene namjene, - Gospodarske zone - malo i srednje poduzetništvo, - Zona centralnih sadržaja, - Zone zelenila, športa i rekreacije, - Groblje, - Infrastruktura - prometne površine. b) IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVIN- SKOG PODRUČJA NASELJA 1) Izdvojeno građevinsko područje (oznake GP1) - obiteljsko gospodarstvo, 2) Gospodarska namjena - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti - farme, tovilišta (oznake 13) i proizvodne, pretežito zanatske (oznake 12), 3) Športsko-rekreacijska namjena - športski ribolov, i rekreacija (oznake R2) i rekreacija na vodi uz rijeku Muru (oznake R3), 4) Ugostiteljsko turistička namjena, 5) Manje vjerske građevine, 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1931 6) Infrastrukturni sustavi, 7) Postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja, 8) Lovni turizam – lovačka remiza (oznake Lo), c) NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVIN- SKOG PODRUČJA NASELJA - Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene:- osobito vrijedno obradivo tlo, - Šume isključivo osnovne namjene:

Članak 2.

- šume gospodarske namjene, - zaštitne šume, - Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - Vodne površine i vodotoci, - Građevine prometne i komunalne infrastrukture. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu broj 1) Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, s time da zone pod točkom a) nisu razgraničene, kao ni pod točkom b) - peta i sedma podtočka. Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a) prikazano je u kartografskim prikazima broj 4) Građevinsko područje naselja Kotoriba, u mjerilu 1 : 5000. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 3.

Članak 3. Granica građevinskog područja naselja Kotoribe detaljno je određena na kartografskom prikazu broj 4) “Građevinsko područje naselja Kotoriba”, na katastarskoj podlozi u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prikazu broj 4. ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Obzirom da za područje Općine Kotoriba ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja naselja, ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (na kartografskom prikazu broj 4.) “rezervirane zone”: - zone centralnih sadržaja, - gospodarske zone - malo i srednje poduzetništvo, - zone zelenila, športa i rekreacije, - ostali prostor mješovite, - pretežito stambene namjene, - groblje, - prostor komunalne i prometne infrastrukture. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 4.

Članak 4. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su Prostornim planom županije. Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju određene su u kartografskim prikazima broj 1) - Korištenje i namjena površina i 2a, 2b, 2c, 2d, 2e – “Infrastrukturni sustavi” u mjerilu 1 : 25000. Ovim Planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 5.

Članak 5. a) POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 35 kV, - Jadranski naftovod JANAF, - Građevine za obranu od poplava na rijeci Muri, a prema Državnom planu obrane od poplave i to: – glavni murski nasip, - Postojeća magistralna glavna željeznička pruga Kotoriba – Čakovec – Zagreb (Pragersko), - Stalni međunarodni granični željeznički prijelaz I kategorije: Kotoriba – Murakeresztur. b) PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE - Brza željeznička pruga Kotoriba - Zagreb (Pragersko) - drugi kolosijek. 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

Članak 6.

Članak 6. a) POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima, - županijska cesta broj 2040, - lokalna cesta broj 20045, - Dalekovodi napona 10/20 kV, - Važniji vodoopskrbni cjevovodi – dio vodoopskrbnog sustava Županije – magistralni vod. - Srednjetlačni plinovod (prsten) Donja Dubrava - Kotoriba PE 160 – dio prstena Županije. b) PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: - lokalna cesta Kotoriba - Donji Kraljevec - Goričan, - lokalna cesta sa graničnim cestovnim prijelazom za pogranični promet Kotoriba - Murakeresztur, - Sustavi i uređaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja Kotoriba, - Odašiljači operatera GSM sustava. Stranica 1932 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. Područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 7.

Članak 7. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim Planom.

Članak 8.

Članak 8. U građevinskom području naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskom području naselja nalaze se: - mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim Planom definirane su slijedeće rezervirane zone: - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - gospodarske zone – malo i srednje poduzetništvo, - groblje, - infrastruktura – prometne površine, a prikazane su na kartografskim prikazima 4.) Građevinsko područje naselja, u mjerilu 1 : 5000. U zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone “rezervirane” za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” ovih Odredbi. U poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. “Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava” ovih Odredbi.

Članak 8.

2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene
Članak 9. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a) GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE - Stambenih (obiteljskih i višestambenih), - Poslovnih, - Stambeno-poslovnih. b) GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA - Pomoćnih, - Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu), - Društvenih djelatnosti, - Športsko-rekreacijskih sadržaja, - Prometne i komunalne infrastrukture, - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine. Uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je odgovarajuće uređenje površina čestica, te uređenje javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 10.

Članak 10. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 13. i 16. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 11.

Članak 11. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje ili povremeno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stana koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska (bruto) površina ne prelazi 400m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i potkrovlje namijenjeno stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana.

Članak 12.

Članak 12. U zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1933 a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.), - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.), - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma – hoteli, pansioni, kavane i slično), - montažne privremene građevine (Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i sl.), - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.), - prerada poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mini mljekare kapaciteta do 10000 l/dnevno, - mini pekare površine do 150 m2. Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska proizvodnja), - tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovačnice i sl.)

Članak 12.

- građevinski pogoni (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda, koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenje zraka, te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (požari, eksplozije), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.) Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 21. u Odredbama ovog Plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim, zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprječavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen rubni položaj u naselju to omogućavaju.

Članak 12.

Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.
Članak 13. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene. Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a) bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl. b) s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i sl.

Članak 14.

Članak 14. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 uvjetnih grla (8 grla), - tovne teladi i junadi do 5 UG (do10 grla), - ovaca i koza do 2 UG (do 20 grla), - konja do 4 UG (do 4 grla), - odraslih svinja krmača do 2,5 UG (do 5 grla), - tov svinja do 2,5 UG (do 10 grla), - peradi do 0,2 UG (do 100 komada), - sitnih glodavaca do 0,2 UG (do 50 komada). Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.

Članak 15.

Članak 15. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12 m, odnosno 37 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100 m od regulacijskog pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90 m2 tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0 m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50 m2 tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine.

Članak 16.

Članak 16. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice Stranica 1934 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. studenoga 2006. i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 17. Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; - biciklističkih staza; - parkirališta; - športsko-rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 220. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 18.

Članak 18. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Najmanja širina Način gradnje građevina čestice a) za gradnju na slobodnostojeći način – slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m - katne 18 m b) za gradnju na poluotvoreni način – dvojne građevine - prizemne 12 m - katne 14 m *Kig – maksimalna bruto izgrađenost čestice U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena površine do 12 m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4 m2 ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. U slučaju interpoliranih građevnih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10 m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te gra- Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2.

Članak 18.

Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.
Članak 19. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše Ki = 0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni).
Članak 20. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m.

Članak 21.

Članak 21. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone - pretežito stambene namjene na područjima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Koeficijent izgra- Najmanja dubina Najmanja površina đenosti građevne čestice čestice čestice Kig* 25 m 400 m2 0,3 30 m 540 m2 0,3 25 m 300 m2 0,4 30 m 420 m2 0,4 đevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planovima užeg područja (DPU) mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja (DPU) za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana. 30. studenoga 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 16 - Stranica 1935

Članak 22.

Članak 22. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno - poslovne građevine je 64 m2. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30 m2. Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m2, a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 800 m2. Pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 23.

Članak 23. Na području Općine Kotoriba građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjete koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 24. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stanova i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore.

Članak 25.

Članak 25. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine.
Članak 26. Radi zaštite zatečene povijesne matrice naselja, u najstarijim dijelovima naselja, unutar postojećih zona već izgrađene individualne stambene gradnje nije dozvoljeno objedinjavanje građevnih čestica. Ove zone određene su u naselju Kotoriba na kartografskom prikazu broj 4., a odnosi se na površine unutar označenih linija (granica zaštite zatečene povijesne matrice naselja). Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena parcelacija i stvorili uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije naselja. Unutar zona iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300 m2. Postojeće poslovne građevine unutar navedenih zona čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA ČESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 27.

Članak 27. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m od međe, ali ne manju od širine strehe, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka između građevina prema članku 35. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6 m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6 m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 2. i 5. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60 cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20 cm, odnosno stranice 15x20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 28.

Članak 28. Dvojne stambene i poslovne građevine (poluotvoreni način) grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu. Udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu (ugrađene građevine) kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena.