Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XIII. A Ž U PAN I J E Godišnja pretplata za 2005. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 13 Čakovec, 26. listopada 2005. ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj SADRŽAJ ~v OPĆI NA GORNJI MIH AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 2 1 . f* 4* * ORA ALJE V E C 1 5 7 0 O d l u k a o d o n o š e n j u P r o s t o r n o g p l a n a u r e đ e n j a O p ć i n e G o r n j i M i h a l j e v e c 1 5 7 0 - P r o s t o r n i p l a n u r e đ e n j a O p ć i n e G o r n j i M i h a l j e v e c - O d r e d b e z a p r o v o đ e n j e 2 2 . O d l u k a o i z m j e n a m a i d o p u n a m a O d l u k e o u t v r đ i v a n j u v i s i n e n a k n a d e z a d o d j e l u g r o b n o g 1 5 9 1 m j e s t a i d r u g i h n a k n a d a z a k o r i š t e n j e g r o b l j a u G o r n j e m M i h a l j e v c u 2 3 . O d l u k a o k a z n e n i m o d r e d b a m a z a p o v r e d e i n f r a s t r u k t u r u O d l u k e o p r i k l j u č e n j u n a k o m u n a l n u 1 5 9 2 Stranica 1570 Broj 13 "SLUŽBENI GLASNIK" OPĆINA GORNJI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 21. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 32/02. i 100/04.), članka 205. Prostornog plana Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/01.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (KLASA: 350-01/05-01/25, UR.BROJ: 2109-05-02-05-03) od 7. srpnja 2005. godine i članka 28. Statuta Općine Gornji Mihaljevec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01. i 10/05.), Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec na 5.

sjednici, održanoj 25. 10. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec
Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Gornji * • * 1 1 * * J 1 _ I T*\T\X T / ^ \ \ * -t Mihaljevec (u njem tekstu PPUO), izrađen u prostorno uređenje Međimurske
Članak 2. PPUO Gornji Mihaljevec sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: I. Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora, 2. Infrastrukturni sustavi promet, elektroopskrba, telekomunikacije, plinoopskrba, 2a. Infrastrukturni sustavi vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, odlaganje otpada 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 4. Granice građevinskog područja naselja Gornji Mihaljevec, 5. Granice građevinskog područja naselja Gornja Dubrava. MIHALJEVEC

Članak 3.

Članak 3. Odredbe za provođenje objavljuju se u "Službenom glasniku Međimurske županije" u kojem se objavljuje Odluka o donošenju PPUO Gornji Mihaljevec.
Članak 4. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 5. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec.
Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC KLASA: 021-05/05-04/07 UR. BROJ: 2109/21-01-05-03 Gornji Mihaljevec, 25. 10. 2005 PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Franjo Kovačić, v. r II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NA MJENE POVRŠINA

Članak 1.

Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Gornji Mihaljevec određuje namjenu površine kojom se utvrđuje: racionalno gospodarenje zemljištem - prvenstveno poljoprivrednim i šumskim racionalno gospodarenje raspoloživim izgrađenim sustavima prometne i komunalne infrastrukture poštivanje uravnoteženog odnosa između prirodnih obilježja prostora i ljudskih aktivnosti u planiranju očekivanih zahvata u prostoru očuvanje i zaštita "osobito vrijednih predjela" Gornjeg Međimurja - prostora od važnosti za Županiju, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i osobitosti prostora Broj 13 "SLUŽBENI

Članak 2.

Članak 2. Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 "Korištenje i namjena prostora", a sadrži: građevinska područja naselja, izdvojena građevinska područja, šume i šumsko zemljište, ostalo poljoprivredno tlo, vodene površine, građevine prometne i komunalne infrastrukture.
Članak 3. Građevinska područja naselja s detaljnijom namjenom površina određena su na kartografskim prikazima Građevinsko područje naselja u mjerilu 1:5000, i to za naselja Gornji Mihaljevec i Gornja Dubrava. Postojeće građevine od važnosti za Županiju - županijske ceste ZC Ž2001 županijska cesta GLASNIK" Stranica 1571 Građevinska područja naselja Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec, Vukanovec sastoje se od niza izdvojenih građevinskih područja koja se sastoje od jedne ili više građevnih čestica s postojećim građevinama i načelno su prikazani na kartografskom prikazu broj 1. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU w ,J ' / '

Članak 4.

Članak 4. Na prostoru Općine Gornji Mihaljevec nalazi se: Planirana građevina od važnosti za Državu: L - eksploatacijsko polje plina Vuk 1 u Vukanovcu granica R. SLO-Banfi-Štrigova-Šenkovec-(D209) Ž2009 županijska cesta Ž2011 županijska cesta - lokalne ceste LC L20005 lokalna cesta Ž2001-G. Mihaljevec-Macinec-D208 G. Dubrava-G. Mihaljevec Sv. Urban(Ž2007)-Stanetinec-Preseka-Macinec(Ž2009) L20006 lokalna cesta L20005-Perajak-Goričica-Martinuševec-Prhovec-Preseka L20007 lokalna cesta Lohovec(20004)-Tupkovec-G. Dubrava-Preseka(L20005) L20008 lokalna cesta L20009 lokalna cesta L20010 lokalna cesta L20011 lokalna cesta Ž2011-Bogdanovec Prekopa-(Ž2001)-Vugrisinec-Ž2009 Z2001-Vukanovec-G. Mihaljevec Ž2001-Dragoslavec-Dragoslavec Breg-G. Mihaljevec-(Ž2003) L20012 lokalna cesta L20011-Dragoslavec L20049 lokalna cesta Selo-Križopotje-Vučetinec-Rakovica(Ž2001) G. Mihaljevec-(Ž2009)-Križopotje(L20012) - cestovni granični prijelaz za pogranični promet Preseka - Središče - retencija Dragoslavec Planirana građevina od važnosti za Županiju: lokalna cesta Gornji. Mihaljevec Slakovec - Senkovec Planirana moguća građevina od važnosti za Županiju koridor za transport plina od bušotine do novoplanirane ili postojeće plinske stanice u Mihovljanu 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 5.

Članak 5. Građevinsko područje naselja je: A) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5000 (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja) Građevinska područja naselja koja čine jednu ejelinu (Gornji Mihaljevec i Gornj a Dubrava), prikazana su na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000. B) izdvojeno građevinsko područje s mogućim prostorima za razvoj Stranica 1572 "SLUŽBENI Izdvojeno građevinsko područje je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica s postojećim izgrađenim građevinama. Izdvojena g građevinska područja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra za naselja Badličan Bogdanovec, Dragoslavec, Martinuševec, Preseka, s Prhovec, Vukanovec. Mogući prostor za razvoj izdvojenih građevinskih područja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od postojeće izgrađene građevine, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu. i

Članak 6.

Članak 6. U postupku definiranja zone izgrađenog izdvojenog građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se daje moguća zona izgradnje 100 m u dubinu građevne čestice od regulacijskog pravca ili 75 m od stambene građevine.
Članak 7. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, a sastoji se od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja 2 od 480 m , a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Građevna čestica ne može se formirati na r prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 8.

Članak 8. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše Ki=0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa, nadstrešnice, balkoni).
Članak 9. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. GLASNIK" Broj 13

Članak 10.

Članak 10. Javnom prometnom površinom unutar granica rađevinskog područja smatra se ulica, cesta ili put na kojoj postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano nepo rednim prilazom na nju. Javna prometna površina mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje komunalne infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Novoplanirana ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara s dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara s jednom trakom. w Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno, to: - na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, - u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 11.

Članak 11. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod magistralne ceste 10 metara, - kod glavne i regionalne ceste 8 metara, - kod druge regionalne ceste 6 metara, - kod lokalne ceste 5 metara. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice ne može biti manja od 3,5 metara, a u slijepim ulicama čiia dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manj 2,75 metara. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 12.

Članak 12. » r - Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenost, mora biti takva da osigurava h mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo s jedne strane.
Članak 13. Unutar zone mješovite pretežito stambene namjene određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice, i to: 4« Broj 13 SLUŽBENI - pojas stambene izgradnje prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti može se prostirati u dubinu čestice od regulacijskog pravca (ova izgradnja ne ograničava izgradnju gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja na susjednoj čestici u pojasu izgradnje tih građevina) - pojas gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja prostire se na prostoru udaljenom 37 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice, tj. na udaljenosti 12 m od ruba pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje - pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod kapaciteta navedenih u tablici u članku 48. ovih Odredbi ili koje izgrađenom tlocrtnom površinom 2 prelaze 90 m , prostire se u dubini čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje, ukoliko se u tom pojasu ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja. 2.2.1. UVJETI ZA IZGRADNJU U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA (ODREĐENI NA KARTOGRAFSKOM PRIKAZU 4.1., 4.2.) I IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA 2.2.1.1. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene

Članak 14.

Članak 14. U granicama građevinskog područja razlikujemo izgrađeni i neizgrađeni dio, koji je mješovite, pretežito stambene namjene, osim ako u grafičkom prikazu nije navedena druga namjena (centralni sadržaji, sport i rekreacija, radna zona i drugo). U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene, te uz nju jedna građevina prateće namjene i pomoćne građevine. Izuzetno, na jednoj građevnoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine. Građevine osnovne namjene su: - stambena građevina - stambeno - poslovna građevina - poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti (trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo, turističke usluge) Stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše tri stana) ili višestambene kuće (sadrži više od tri stana). Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj je pored stambene namjene smještena poslovna namjena tihih i čistih djelatnosti. GLASNIK" Stranica 1573 Poslovnom građevinom smatra se građevina namijenjena za rad tihih i čistih djelatnosti - obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, ugostiteljske i turističke usluge i si. Na građevnoj čestici moguće je izvršiti prenamjenu građevine osnovne namjene - stambenu u poslovnu i obrnuto.

Članak 15.

Članak 15. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj w ,J čestici mogu se graditi građevine prateće namjene: / ■ a) gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i 4 potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) b) gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš c) gospodarske građevine poljoprivredne namjene - s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame) % d) gospodarske građevine poljoprivredne namje ne- bez izvora zagađenja (spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i si.)

Članak 16.

Članak 16. Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Uvjeti određivanja planiranih zahvata u prostoru, posebno se to odnosi na zahvate na prostorima za razvoj naselja vezanih uz izdvojena građevinska područja, uvjetovani su konfiguracijom terena i smještajem postojećih građevina - njihovim položajem u odnosu na regulacijski pravac i položajem na građevnoj čestici.

Članak 17.

Članak 17. Smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih građevina s iste strane ulice. Ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacijskog pravca. Izuzetno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena, građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacijskog pravca.
Članak 18. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora sliiediti ritam oostoieće izeradnie. Stranica 1574 "SLUŽBENI Građevine osnovne i prateće namjene koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na da udaljenosti manjoj od 3,0 metra od granice sa susjednom česticom ukoliko imaju otvore prema susjednoj čestici. Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 crn, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm- odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Ako je u slijedu postojećih građevina s iste strane ulice primijenjen princip poluotvorenog načina izgradnje, u tom slučaju građevina se može smjestiti na isti način na čestici, na udaljenosti najmanjoj za širinu strehe od susjedne čestice, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se na tom pročelju ne mogu projektirati ni izvoditi otvori, a krovne plohe moraju biti položene na način da se odvodnja voda sprovodi na površinu pripadajuće čestice.

Članak 18.

Građevinama in smatraju manjoj od 3,0 m od susjedne međe, aÄi ne manjoj od 0,6 m. Građevina izgrađena na međi sa susjednom česticom smatra se dvojnom i na pročelju uz susjednu među nisu dozvoljeni uvjeti iz stavka 3 ovog članka.
Članak 19. Međusobna udaljenost građevina osnovne i prateće namjene susjednih građevnih čestica ne može biti manja od 6,0 m, a izuzetno u gusto izgrađenim strukturama može biti i manja, ali ne manja od 4,0 m.
Članak 20. Gospodarske građevine prateće - poljoprivredne namjene - građevine bez izvora zagađenja moraju biti smještene na građevnoj čestici tako da sa stambenom građevinom čine cjelinu gospodarskog poljoprivrednog dvorišta.

Članak 21.

Članak 21. Kao građevine osnovne namjene mogu se graditi i gospodarske građevine (gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namje ne bez izvora zagađenja) prema uvjetima u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, članak 74.
Članak 22. Položaj građevine prateće namjene - poslovne građevine tihih i uslužnih djelatnosti, može se GLASNIK" Broj 13 neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene, tako V • obje eine skladnu arhitektonsku cjelinu (ujednačenog oblikovanja, usklađenih visina i dr.).

Članak 23.

Članak 23. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 24. w .3 U izgrađenoj strukturi građevinskog područja V visina građevina osnovne namjene (stambene, poslovne, stambeno - poslovne) može iznositi najviše 5,8 m. Unutar maksimalne visine vijenca može se organizirati više etaža prema potrebama korisnika. Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. Visina vijenca građevina gospodarske namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene može biti najviše do 7,0 m, a iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. « • Visina vijenca gospodarskih građevina poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište može iznositi najviše 5,0 m.

Članak 25.

Članak 25. Kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine (navedenih u Obrazloženju - 1.1.2.6. Kulturna baština), on se mora izvesti na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od nje, a visina planirane građevine ne može biti viša od tradicijske. Visina planirane građevine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnom stavku, ako je zelenim pojasom odvojena minimalno 15 m od postojeće tradicijske.
Članak 26. Planirani zahvati u prostoru moraju biti u skladu s vrijednostima "osobito vrijednog predjela" Gornjeg c > Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata: u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicionalnom načinu izgradnje - i* drvo, opeka, crijep oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena Broj 13 "SLUŽBENI isključeni su lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i si. - građevine građene na padinama moraju biti položene na način daje duža os građevine paralelna sa slojnicom terena - minimalna tlocrtna površina građevina osnovne namjene ne može biti manja od 80 m „

Članak 27.

Članak 27. Ograde u pravilu nisu obavezan element u omeđivanju građevinskih čestica. Češće su uz glavne prometnice u funkciji zaštite. Ograde se moraju izvesti na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m, a do najviše dozvoljene visine 1,5 m ograda se treba izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i si.) ili da se sastoji od niskog zelenila. U izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira a pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama.

Članak 28.

Članak 28. Planirane građevine osnovne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45°. U dijelovima naselja, gdje građevine tvore veću gustoću izgrađenosti i formiraju ambijent ulice, položaj i nagib krovnih ploha građevina osnovne namjene moraju biti usklađeni sa susjednim građevinama s iste strane ulice, a pokrov se mora izvesti crijepom. 2.2.1.2. Uvjeti za izgradnju u središtu naselja Gornji Mihaljevec
Članak 29. Izgrađena struktura središta naselja Gornji Mihaljevec čini sklop građevina s obilježjima tradicionalnog načina izgradnje "u maniri malogradskih kuća", novije izgradnje mješovite namjene, građevina društvenih, poslovnih, upravnih sadržaja, te crkvom - spomenikom kulturne baštine, koja daje obilježje cjelokupnom središtu naselja.

Članak 30.

Članak 30. U zoni centra na izgrađenim građevnim česticama moguće je izvršiti rekonstrukciju, adaptaciju postojećih, te izgradnju novih građevina, u okviru postojećih visinskih gabarita u cilju očuvanja povijesne slike centra. Moguće je izvršiti prenamjenu postojećih namjena u sadržaje tihih i čistih uslužnih djelatnosti (trgovačkih, intelektualnih, servisnih usluga i ugostiteljsko turističke namjene). Radi zaštite povijesne strukture naselja, u zoni centra koji čini potez od građevine stare škole, župne crkve, do župnog dvora, uključujući nekoliko GLASNIK" Stranica 1575 tradicijskih građevina evidentiranih u Polazištima ovog Plana, nije dopušteno objedinjavanje građevinskih parcela, tj. spajanje dvije ili više građevinskih čestica u jednu.

Članak 31.

Članak 31. Javne površine u zoni centra potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi se objedinjavanjem sadržaja prostoru centra dao identitet.
Članak 32. Planirani zahvati u prostoru centra trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, a koja se odnosi na: - sklad volumena građevine - skladni odnos volumena građevine i volumena krova - krovni otvori u potkrovlju s ulične strane mogu biti samo u razini krovnih ploha - isključeni su prodori ravnine uličnog pročelja u krovne ravnine

Članak 33.

Članak 33. Smještaj nove građevine na građevnoj čestici u užoj zoni centra (u dijelu kojeg čini skupina kuća uz crkvu) moguć je isključivo na građevnom pravcu kojeg određuje položaj susjednih građevina, a visina nove građevine određena je visinom susjednih s iste strane ulice uz moguće odstupanje s povećanjem od 20%, ali ne smije prijeći maksimalno dozvoljenu visinu 5,8 m, određenu člankom 24.
Članak 34. Izgradnja novih građevina nije moguća u zoni centra na prostoru radijusa 30 m od crkve s iste strane ulice.

Članak 35.

Članak 35. Na neizgrađenoj građevnoj čestici u sjevernom rubnom dijelu zone centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ili poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i si.). Maksimalna visina građevine osnovne namjene može iznositi do visine 9.0 m (prizemlje i dva kata). Skladište, radionice, servisi mogu se graditi na istoj građevnoj čestici samo kao građevine prateće namjene. U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini. Stranica 1576 "SLUŽBENI 2.2.1.3. Uvjeti za uređenje i održavanje javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja

Članak 36.

Članak 36. U postupcima izgradnje i uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) dozvoljena je upotreba samo autohtonih vrsta u oblikovanju prostora (jasen, javor, lipa, pitomi kesten).
Članak 37. Prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. Potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom iz prethodnog članka.

Članak 38.

Članak 38. Centar naselja Gornji Mihaljevec oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama. Prostor centra potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom projektu i opremiti osnovnim elementima urbane opreme (klupe za sjedenje, javna rasvjeta, kante za otpatke, stalci za bicikle). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju društvenog doma i novog trgovačkog centra, pri tome vodeći računa da se ne zaklone zatečene vizure na centar naselja, osobito u prilazu s istoka. Na prijedlog projekta potrebno je ishoditi mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela Varaždin.

Članak 39.

Članak 39. Prirodne i krajobrazne cjeline koje se provlače kroz naselje (građevinska područja) imaju jednako značenje kao i javne zelene površine, stoga ih treba očuvati u njihovom izvornom obliku, bez intervencije u smislu smanjenja površine, unošenja stranih vrsta, regulacije potoka, oblaganje korita kamenim ili betonskim elementima i si. 2.2.2. UVJETI ZA IZGRADNJU U MOGUĆIM PROSTORIMA ZA RAZVOJ UZ IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Članak 40. Izdvojena građevinska područja mogu se širiti na neizgrađene prostore prostore za razvoj uz zadovoljene uvjeta o formiranju građevnih čestica navedenim u člancima 5., 6., 7. i 9. GLASNIK " Broj 13 Uz navedene uvjete planirani zahvat u prostoru može biti udaljen najviše 40 m od postojeće građevine s iste ili suprotne strane javnog puta.
Članak 4L Uvjeti za izgradnju na prostorima za razvoj uz izdvojena građevinska područja jednaki su onima u poglavlju 2.2.1. ovih odredbi.

Članak 42.

Članak 42. Ograničenja za formiranje građevnih čestica w ,J jednaka su onima u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. \
Članak 43. U izdvojenim građevinskim područjima, na građevnim česticama koje se sastoje od vinograda ili voćnjaka s građevinom vikendice, može se izvršiti parcelacija postojeće čestice u svrhu odvajanja poljoprivredne od građevinske namjene. Parcelacija zemljišta moguća je uz uvjet: minimalna dubina građevne čestice mora iznositi 15 m. preostali dio čestice poljoprivredne namjene mora činiti sa susiednim katastarskim česticama veću očnjaka) r • mo 2.2.3. PROSTORI IZUZETI OD IZ- GRADNJE Clanak 44. Nije moguće osnivanje građevnih cestica niti vršiti zahvate u prostoru na područjima: prostorima navedenim u člancima 37. i 38. unutar vegetacijskog pojasa 30 m od osi potoka, osim izvedbe mlina na vodi na predjelima strmijeg nagiba obraslim visokim i niskim raslinjem, gdje bi uklanjanje vegetacijskog pokrova moglo izazvati klizanje tla * , javnih zelenih površina u naseljima na katastarskim česticama trajnih nasada (vinograda, voćnjaka) i šumskih površina 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NA SELJA