Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja izdvojenog građevinskog područj a naselja Podturen - romskog naselja Lončarevo

35. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 19. Statuta Općine - - Podturen ("Službeni glasnik Međimurske županije broj 5/02.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Podturen ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/00, 7/02. i 11/05.), Općinsko viječe Općine Podturen na 4. sjednici, održanoj 30. 9. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja naselja Podturen - romskog naselja LONČAREVO I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja izdvojenog građevinskog područja naselja Podturen - romskog naselja Lončarevo (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljni plan uređenja donosi se kao dio socijalno - komunalnog programa legalizacije bespravno izgrađenog područja Lončarevo, naseljenog romskom populacijom, te njegove daljnje urbanizacije sukladne uvjetima definiranim Prostornim planom uređenja Općine Podturen. 3) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: - detaljna namjena površina, - uvjeti uređenja zemljišta i uklanjanja građevina koje priječe komunalno uređenje područja, - način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, - uvjeti osnivanja građevnih čestica i legalizacije bespravnih građevina za koje se ocjenjuje da ih nije nužno ukloniti u postupku komunalnog uređenja naselja, uvjeti izvođenja građevinskih zahvata na postojećim, bespravnim građevinama (interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji) uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje novih građevina, na području za razvoj naselja. » Stranica 1550 "SLUŽBENI

Članak 2.

Članak 2. i) Područje obuhvata detaljnog plana uređenja obuhvaća: - izdvojeno građevinsko područje naselja Podturen - romsko naselje Lončarevo, koje je utvrđeno Prostornim planom uređenja općine Podturen i - kontaktne površine u okruženju, na koje neposredno utječu postupci uređenja naselja. 2) Granica izdvojenog građevinskog područja Lončareva i granica obuihvata DPU-a prikazane su na kartografskim prikazima. s 3) Površina izdvojenog građevinskog područja Lončarevo iznosi cea 4,45 ha. ,¾ 4) Površina obuhvata DPU- a iznosi cea 6,55 ha.

Članak 3.

Članak 3. i) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnjfe građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina. 2) Unutar građevinskog područja Lončareva planira se uređenje površina sljedećih namjena: GLASNIK" Broj 12 stambena namjena /oznaka SI/ za novoformirane građevne čestice stambene namjene postojećeg dijela naselja - obuhvaća čestice koje se formiraju radi legalizacije izgrađenih građevina, stambena namjena /oznaka S2/ za novoplanirane građevne čestice stambene namjene unutar područja za razvoj naselja, društvena namjena /oznaka Dl/ - za česticu namijenjenu osiguranju sadržaja društvenog doma i dječjeg vrtića s mogućnošću uređenja pratećih sadržaja trgovine i ugostiteljstva, sportsko-rekreacijska namjena /oznaka R l / -- za česticu namijenjenu uređenju sportskih igrališta i pratećih servisa (sportski klub), površine infrastrukturnih sustava; - čestica transformatorske stanice /oznaka IS 1/, čestice postojećeg kanala koji povezuje potoke Matekovec i Sivica, zadržavaju se u namjeni kao pješački put /oznaka IS2/, a unutar njega je moguće izvesti kanal oborinske odvodnje, te nasip /oznaka NS/, unutar kojeg se odj eljuj e površina zauređenje uličnog koridora pristupne ceste za naselje i omogućava lociranje crpne stanice sustava sanitarno-fekalne odvodnje, ulični koridori /oznaka UK s dodanom numeričkom oznakom/ i zelene površine, pješačko-biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linij ska L oznaka/. 3) Unutar obuhvata DPU-a, ali izvan građevinskog područja naselja, površine su sljedećih namjena:

Članak 4.

- pješački i biciklistički put /oznaka PP/, kojeg čini površina današnjeg ulaza u naselje, a kojeg je potrebno zatvoriti za kolni pristup naselju, dok se može zadržati za pješačko-biciklističku vezu, - površina sjenokoše /oznaka Pl/, obradiva površina koja se i koristi u navedenu svrhu, M - čestice koje plave potoci Matekovec i Sivica, a zadržavaju se u funkciji korita otvorenih vodotoka /oznake VI i V2/i - dio čestice županijske prometnice ZC 2003 s pripadajućim infrastrukturnim građevinama. Broj 12 "SLUŽBENI

Članak 5.

Članak 5. i) Jedinica namjene, u smislu ovog uređenja prostora prema ovom DPU-u je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. i) Stambena namjena /S1 i S2/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju osnovne građevine stambene namjene. 2) Umjesto stambene građevine, na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi poslovna L građevina, tihih i čistih gospodarskih djelatnosti (uredi, tihi obrti, trgovački ili ugostiteljski sadržaji) ili društvenih djelatnosti predškolske ili obrazovne djelatnosti, prostori udruga i slično. 3) Osnovna građevina može se graditi i kao stambeno-poslovna, pri čemu može objediniti sadržaje stanovanja i poslovne sadržaje iz prethodnog stavka. 4) Izuzetno se na građevnoj čestici čija širina nije manj a od 12,5 m, a površina nije manj a od 260,0 m , uz jednu građevinu stambene ili stambeno-poslovne namjene, može se graditi jedna prateća građevina namijenjena za: - trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovina za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slasticama, bistro, restoran i slično), - uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i si.), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 8,0 m)

Članak 6.

5) Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine - garaža, spremište drva i alata i slično.
Članak 7. i) Površina društvene namjene /oznaka Dl/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju kompleksa građevina javnih sadržaja - predškolske odgojne ustanove - prvenstveno dječjeg vrtića i društvenog doma. 2) Kao prateći sadržaj u okviru kompleksa može se pojaviti sadržaj dječjih jaslica, dječjeg doma, čitaonice, sportskih i dječjih igrališta i sličnih GLASNIK" Stranica 1551 kompatibilnih sadržaja. 3) Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u građevni kompleks. 4) Poželjno je dio čestice urediti kao javni park i trg. /

Članak 8.

Članak 8. i) Površina sportsko-rekreacijske namjene /oznake Rl/ namijenjena je formiranju čestice sportsko - rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta i izgraditi građevinu sportskog kluba. 2) Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u osnovnoj građevni.
Članak 9. i) Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su izgradnji građevina infrastrukture, odnosno: • * čestica oznake IS1 namijenjena je izgradnji transformatorske stanice, a čestice oznake IS2 namijenjene su uređenju pješačke površine, a unutar nje se predviđa izvesti zatvoreni kanal oborinske odvodnje javnih površina.

Članak 10.

Članak 10. i) Nasip /oznaka NS/, označava površinu za uređenje nasipa za obranu od voda potoka Matekovec, a unutar čestice se odjeljuje površina za uređenje koridora pristupne ceste za naselje /oznaka UK2/. 2) Unutar čestice nasipa može se dodatno locirati crpna stanica sustava sanitarno-fekalne odvodnje, kao i trase infrastrukture, prema kartografskim prikazima.
Članak 11. i) Ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, te pripadajućih pješačkih i zelenih površina, te lociranju mreža komunalne infrastrukture.

Članak 12.

Članak 12. 4 i) Postojeća obradiva površina, u naravi sjenokoša /oznake Pl/ zadržava se u navedenoj namjeni.
Članak 13. i) Postojeći pristupni put /oznake PP/ zadržava se kao površina pješačkog i biciklističkog prilaza naselju a ukida se za kolni pristup naselju. u Broj 12 Stranica 1552 SLUŽBENI GLASNIK" 2) Ukidanje funkcije kolnog pristupa fazno je vezano za uređenje nasipa i nove prilazne ceste, te se može uređenja navedenih građevina.
Članak 14. i) Vodene površine potoka Matekovec i Sivica, unutar obuhvata DPU-a čine dijelove čestica potočnih korita, te se zadržavaju u postojećoj funkciji. 2) Radi uređenja naselja dijelove čestica potočnih korita potrebno je preoblikovati u skladu s planom, pri čemu se u manjoj mjeri smanjuju današnje utvrđene plavne površine. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 15.

Članak 15. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: — veličina i oblik građevnih čestica, — veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, — namjena građevina, — smještaj građevina na građevnoj čestici, — oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 16. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim DPU-om. 2) Odstupanja od ovim planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice. 3) Odstupanja prema prethodnom stavku mogu se utvrditi radi odstupanja u geodetskoj izmjeri pri izradi podloge za DPU ili stanja u katastru zemljišta od stanja u naravi, a korekcije međa mogu se vršiti na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje nisu u skladu s namjenom i uvjetima uređenja i gradnje definiranim ovim DPU-om.

Članak 17.

Članak 17. i) Formiranje stambenih građevnih čestica /oznaka SI/, u postojećem, bespravno izgrađenom dijelu naselja, moguće je prema parcelaciji definiranoj brojčanom oznakom i znakom "p", a DPU-om je predviđeno prema korištenju zemljišta, utvrđenom geodetskom izmjerom postojećeg stanja, koju je izvršila tvrtka Geobiro d.o.o. Čakovec 2002. godine. 2) Interpolacije novih čestica, odnosno promjena međa građevnim česticama utvrđenim ovim planom moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: - okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja susjednih građevinskih čestica u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i - cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da površina čestice na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina ima površinu koja je barem 2,5 puta veća od ukupne bruto površine svih građevina na čestici, a površina novoodcijepljene građevinske čestice nije manja od 2 250,0 m , te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. 3) U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je na ovakav način formiranoj građevnoj čestici određen: - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) Koeficijent građevnih čestica, * 4 prema uvjetima u tavka 2 ovog članka, može iznositi najviše 0,4, Ddnosno izgrađenost čestica može biti najviše 409

Članak 18.

Članak 18. i) Unutar područja za razvoj naselja, koje čini ostatak građevinskog područja, koji nije izgrađen, svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 2) U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: — način uređenja površine čestice, — smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i — smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 3) U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određena površina za lociranje građevina, te koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice ili bruto dozvoljena površina gradnje građevina na čestici. Broj 12 (£ SLUŽBENI

Članak 19.

Članak 19. i) Ovisno o potrebama korisnika, moguće je najviše tri susjedne planirane građevne čestice stambene namjene, objediniti u jednu, pri čemu se površine za razvoj građevina spajaju. 2) Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih. 3) Svako kasnije cijepanje čestica, koje se formiraju spajanjem parcela utvrđenih ovim planom, treba osigurati minimalnu česticu koja se utvrđuje - minimalnom širinom od 10,5 m, te minimalnom dužinom od 24,0 m, odnosno, ukoliko su nepravilnog oblika, minimalnom površinom od 2 250,0 m .

Članak 20.

Članak 20. i) Dimenzije građevnih čestica društvene namjene /oznake Dl/, sportsko-rekreacijske namjene /oznake Rl/ i površina građevina infrastrukturnih sustava utvrđene su parcelacijom ovog DPU-a, ne mogu se cijepati, niti pripajati drugim česticama.
Članak 21. i) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene/Vosn/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /Vpom/, » GLASNIK" Stranica 1553 maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 23.

Članak 23. i) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Sa kig <= 0,40. određuje se koeficijent izgradivosti građevnih čestica: - stambene namjene/oznaka SI i S2/, - društvene djelatnosti /oznaka Dl/, te čestica za gradnju građevine infrastrukturnih sustava trafostanice /oznake IS 1 / 4) Umjesto koeficijenta izgrađenosti, za česticu namijenjenu uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja /oznaka Rl/, određuje se maksimal na bruto tlocrtna površina građevine od 2 300,0 m

Članak 24.

Članak 24. i) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Sa kis <= 1,00 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica: - stambene namjene /oznaka SI i S2/, te - društvene djelatnosti /oznaka Dl/. 3) Sa kis <= 0,40 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica za gradnju građevine infrastrukturnih sustava - trafostanice /oznake IS1/. 4) Umjesto koeficijenta izgrađeflosti, za česticu namijenjenu uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja /oznaka Rl/, određuje se maksimalna bruto površina građevine od 300,0 m .

Članak 25.

Članak 25. r w i) Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 2) Vosn označava visinu osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici., a Vpom označava visinu pomoćne građevine na čestici. r Stranica 1554 44 Broj 12 SLUŽBENI GLASNIK" 3) Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina iznosi: Vosn = 6,60 m za građevinu društvenih djelatnosti /oznake Dl/ Vosn == 4,50 m za osnovne i prateće građevine na česticama stambene namjene /oznake SI i S2/, Vosn = 4,00 m za građevinu infrastrukture - transformatorsku stanicu /oznake IS1/ i sportski klub /oznake Rl/ i Vpom 3,00 m za sve pomoćne građevine, koje se mogu kao samostalne građevine graditi isključivo na česticama stambene namjene.

Članak 26.

Članak 26. i) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. 2) Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,00 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini, a radi visoke razine podzemnih voda ne predviđa ih se graditi unutar naselja Lončarevo. 3) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50 m.

Članak 27.

Članak 27. r i) Eosn označava broj etaža osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici, a Epom označava visinu pomoćne građevine na čestici. 2) Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: - Eosn = P+K (ili PK) (prizemlje + kat ili potkrovlje) za građevinu na građevnoj čestici društvenih djelatnosti /oznaka Dl/, Eosn = P+Pk (prizemlje + potkrovlje) za sve osnovne i prateće građevine na stambenim građevnim česticama, Eosn = P (prizemlje) za građevine infrastrukture - transformatorske stanice /IS1/ i sportskog kluba /Rl/ Epom P (prizemlje) za sve pomoćne građevine - garaže, drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. i 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. L 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 29. i) Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u člancima br. 6., 7. i 8. ovih odredbi.
Članak 30. i) Pomoćne građevine se dijele na: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. 2) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. 4) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. 5) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na građevnim česticama pretežito stambene namjene: - unutar izgrađenog dijela naselja 5,0 m iza stražnjeg pročelja stambene građevine na čestici i najmanje 5,0 m od susjedne stambene građevine, a - u području za razvoj naselja unutar zone gradnje pomoćnih građevina a njihova ukupna površina ograničena je na najviše 2 16,0 m . r 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 31.

Članak 31. i) Smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja dijelom je uvjetovan i Broj 12 U SLUŽBENI strukturom postojeće bespravne izgradnje, a novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije mogući su na način koji osigurava: - kolni prilaz na vlastitu i susjedne građevne čestice s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m, udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za kartografskim prikazom br 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, - lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, - udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, - udaljenost nove osnovne građevine na čestici, od susjedne osnovne, prateće ili pomoćne građevine najmanje 4,0 m i - udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja, od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama, najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu.

Članak 32.

Članak 32. i) Smještaj građevina na amranim vnim česticama određen je karto om 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica unutar građevinskog područja unutar se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 4) Prateće građevine lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može locirati na način da s osnovnom jađevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks * • 5) ima bučna djelatnost, potrebno je od stambenih GLASNIK" Stranica 1555 građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 8,0 m. 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati u dubinu čestice, odnosno: - ukoliko se lociraju unutar područja za razvoj osnovnih građevina, iza građevine osnovne i prateće namjene, i/ili - unutar područj a za razvoj pomoćnih građevina. 7) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja, od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba udaljiti najmanje 5,0 m.

Članak 33.

Članak 33. i) Za novoplanirane građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 34. i) Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. 2) Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. 3) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja moguće je graditi kao samostojeće ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama. 4) Oblikovanje građevina treba prilagoditi tradicijskoj arhitekturi područja, odnosno preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. 5) Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. 6) Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom izvedenim produženjem krovne plohe. w

Članak 35.

Članak 35. i) Građevina društvenih djelatnosti treba biti oblikovana kao arhitektonski kompleks na istoj građevnoj čestici. 2) Građevine javne namjene - na česticama oznake Dl i Rl mogu se suvremeno oblikovati kao gradnja s ravnim ili skrivenim kosim krovom. Stranica 1556 "SLUŽBENI 3) Ukoliko se u oblikovanju građevina primjenjuje kosi krov, potrebno je krov oblikovati na način da se primjena elemenata krovnih kućica ili niza zabata, svede na minimalno funkcionalno uvjetovanu.
Članak 36. i) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar • * mo

Članak 37.

Članak 37. i) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 38.

Članak 38. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 39. i) Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. GLASNIK" Broj 12 2) Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza unutar uličnog koridora do građevne čestice, kao makadamskog puta. 3) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.

Članak 40.

Članak 40. \ i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. 3) Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogra-dom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.
Članak 41. i) Smještaj potrebnog broja parkiralisnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. 2) Unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe, i to prema sljedećim normativima * * broj parkiralisnih koefi namjena građevine ili garažnih mjesta cijent na 1 DRUŠTVENA 2 DJELATNOST 100 m korisnog 2 ODGOJA I prostora OBRAZOVANJA 2 TRGOVINA, 2 100 m korisnog USLUGE, 4 prostora UGOSTITELJSTVO 3 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 4 SPORTSKA 0,2 1 gledatelja IGRALIŠTA 3) Minimalni broj parkiralisnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini. - x Broj 12 "SLUŽBENI