Arhiva › 2005. › SGMŽ 11

SGMŽOpćina Mala Subotica · KLASA 021-05/05-02/47 · URBROJ 2109/10-02-01/05-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 119

Članak 43.

Članak 43. i) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene /oznake Si i* S2/ i građevne čestice dječjeg vrtića /oznaka D2/ mogu se graditi ulične ograde. 2) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. 3) Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. 4) Čestice društvene namjene kompleksa društvenog doma /oznake Dl/ i rekreacijskog parka /oznake Rl/ ograde se ne mogu graditi, već je površinu čestice potrebno predvidjeti kao površinu javne namjene.

Članak 44.

Članak 44. 1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. 2) Unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema slijedećim normativima: broj parkirališnih namjena Koefi ili garažnih mjesta građevine cijent na i 1 DRUŠTVENA 2 100 m korisnog DJELATNOST prostora ODGOJA I OBRAZOVANJA i 2 TRGOVINA, 4 100 m korisnog USLUGE, UGO- prostora STITELJSTVO 3 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 4 SPORTSKA 0,2 1 gledatelja IGRALIŠTA 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jediniqa unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini. a Stranica 1446 SLUŽBENI

Članak 45.

Članak 45. 1) Za površine javnog režima korištenja, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK- TURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH POVRŠINA I TRGOVA
Članak 46. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. + 2) Planirana je izvedba 10 uličnih koridora /oznake UK1-10/.

Članak 47.

Članak 47. 1) Ulični koridor UK2 čini površina preoblikovanog glavnog puta kroz naselje. 2) Unutar koridora UK2, predviđena je: - izvedba kolnika najmanje širine 5,5 a najveće 6,0 m, prema grafičkom prikazu, - obostrano uređenje pješačkih staza širine najmanje 1,2 m i to odvojeno od kolnika javnom zelenom površinom, te - unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., 3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama ovisno o visini postojeće gradnje.

Članak 48.

Članak 48. 1) Ulični koridori UK1, te UK3-UK9 se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema slijedećim tehničkim karakteristikama: asfaltni kolnik treba biti sinne minimalno od 4,50 do 5,50 m, visinsko vođenje trase kolne i pješačke površine treba prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, L k unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., uključujući i mogućnost izvedbe otvorenih kanala za odvodnju oborinske M Broj 11 GLASNIK vode s javnih prometnih površina, na dionicama gdje je to dano kao mogućnost, pješačke staze širine minimalno 1,2 m, a maksimalno 1,6 m predviđaju se kao jednostrane, pješačke staze se predviđaju od kolnika odijeliti zelenim pojasom, a zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice.

Članak 49.

Članak 49. i) Radi manje širine, uvjetovane postojećom izgradnjom, ulični koridor UK10 potrebno je urediti asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini.
Članak 50. i) Planirane kolne prilaze pojedinačnim česticama /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/ potrebno je izvesti kao slijepe ulice, asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini.
Članak 51. i) Površinu pješačke i biciklističke staze /oznake PP/ potrebno je opločiti radi veze trga sa površinom čestice sportskog igrališta. 2) Cesticu treba urediti na način da se fizički onemogući kolni promet po njenoj površini. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKUUCIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM

Članak 52.

Članak 52. i) Planirane trase mreža voodopskrbe, odvodnje otpadnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 53. i) Izgradnja mreže vodoopskrbe naselja Piškorovec predviđa se spojem na izgrađenu vodoopskrbnu mrežu naselja Držimurec, prema kartografskom prikazu. Broj 11 "SLUŽBENI 2) Obzirom na bitno povećanje stambenog područja u Piškorovcu, predviđeno ovim planom u odnosu na projekt vodoopskrbe naselja izrađen 1998. godine, potrebno je preispitati da li navedeni, projektirani cjevovod zadovoljava uvjete dodatnih 10,5 ha građevnog područja, a ako ne zadovoljava treba povećati osnovni profil cijevi. 3) Razvodnu vodovodnu mrežu potrebno je voditi unutar uličnih koridora, te je spojiti u prsten. 4) Materijal cjevovoda treba projektirati kao PE HD.

Članak 54.

Članak 54. 1) U projektu mreže vodoopskrbe treba predvidjeti protupožarnu zaštitu izvedbom nadzemnih hidranata smještenih na udaljenosti u rasponu od 50 do 150 m. 2) Protupožarnu zaštitu na područjima rekreacijskih i sportskih sadržaja treba predvidjeti primjenom tipova hidranata primjerenim uređenju okoliša.
Članak 55. i) Ovim planom se dugoročno predviđa izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda naselja. 2) Vodove je potrebno položiti unutar uličnih koridora. 3) Glavni kolektor naselja potrebno je locirati unutar uličnog koridora UK2, sa smjerom prema naselju Držimurec, odnosno prema jugozapadu. 4) Glavni kolektor sanitarno - fekalne odvodnje potrebno je spojiti na općinski sustav zbrinjavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda, odnosno na mehaničko - biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, planiran na lokaciji sjeveroistočno uz građevinsko područje naselja Držimurec i s recipijentom kanalom Trnava. 5) U trenutku izvedbe sustava odvodnje fekalnih voda za naselje, sve čestice za koje postoji mogućnost priključenja na navedeni sustav, potrebno je spojiti na navedeni kanalizacijski sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 56.

Članak 56. 1) Do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda se u prvoj fazi predviđa izvedbom nepropusnih, trodijelnih septičkih taložnica, pojedinačno za svaku građevnu česticu. 2) Septičke taložnice potrebno je locirati na vlastitoj građevnoj čestici, najmanje 2,0 m udaljeno od ulične međe. 3) Taložnice se ne smiju izvoditi kao upojne (tzv. . * crne") jame. v 4) Nije dozvoljeno niti direktno izlijevanje yy GLASNIK Stranica 1447 sanitarno - fekalnih voda u vodotoke, kao ni u sustav oborinske odvodnje.

Članak 57.

Članak 57. i) Odvodnja oborinskih voda s javnih površina u naselju predviđa se riješiti dijelom zatvorenom uličnom mrežom oborinske odvodnje, i to unutar koridora UK2, UK10, kolnih prilaza česticama označenim s KP, te sa svih površina društvenih djelatnosti /oznake Dl i D2/ i čestice središnjeg mjesnog trga /oznaka T/. 2) U ostalim dijelovima naselja moguće je oborinsku odvodnju javnih površina riješiti bilo kao zatvoreni ili otvoreni kanalski sustav. 3) Ispusti oborinskih voda s javnih površina predviđaju se u kanal Trnava, uz obvezu izvedbe zapornice, radi osiguranja od povrata vode. 4) Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na zelene površine čestice. Cianak58. 1) Plinsku mrežu naselja potrebno je predvidjeti izvedbom srednjetlačnog plinovoda koji će se položiti unutar koridora UK2, na načion da prođe kroz čitavo naselja, a priključenje se može ostvariti na postojeći srednjetlačni plinovod - dionicu između Držimurca i Gardinovca i/ili na postojeći srednjetlačni plinovod - dionicu između Turčišća i Domašinca. 2) Unutar naselja se na vlastitim građevinskim česticama, oznake IS2, omogućava se gradnja plinskih redukcijskih stanica. 3) Razvod niskotlačne mreže unutar naselja predviđen je unutar koridora ulica, i to na način da se spoji u prstenasti sustav. 4) Materijal voda treba definirati kao PE HD. 5) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli:

Članak 57.

minimalni paralelno vođenje križanje /m/ razmaci /m/ plinovodi 0,20 0,60 međusobno plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji y plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova Stranica 1448 Broj 11 "SLUŽBENI GLASNIK" minimalni paralelno vođenje križanje /m/ razmaci /m/ plinovod do okna i 0,20 0,30 kanala
Članak 59. i) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. 2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni, a iznimno i kao dvojni (jedan priključak za dvije građevne čestice). 3) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 4) Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. 5) Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na česticu. 6) Ostale posebne uvjete priključenja daju distributeri. 3.2.2. ELEKTROOPSKRBA IJAVNA RASVJETA

Članak 60.

Članak 60. i) Postojeći visokonaponski zračni vod- 35,0 kV dalekovod Dekanovec Prelog i, koji prolazi zračnim prostorom naselja, zadržava se. 2) Postojeći srednjenaponski zračni vod - STBS "Škarje" - TS 35/10 kV Dekanovec, koji prolaze zračnim prostorom naselja, potrebno je zamijeniti izvednom podzemnog kabelskog srednjenaponskog voda od trafostanice do najbližeg stupa dalekovoda izvedenog izvan građevinskog područja naselja. 3) Nova gradnje unutar zaštitnih koridora elektroenergetskih vodova nije dozvoljena. 4) Uvjeti moguće legalizacije građevina bespravno izgrađenih unutar zaštitnih pojasa trasa elektroenergetskih vodova je definirana stavkom 3. članka 33. ovih odredbi.

Članak 61.

Članak 61. i) Unutar naselja se osigurava čestica za lociranje jedne nove transformatorske stanice TS 10/04 kV, koju je podzemnim srednjenaponskim vodom potrebno povezati na zračni dalekovod- STBS "Skarje" - TS 35/10 kV Dekanovec izvan građevinskog područj a, a dodatno se može podzemnim sn vodom povezati s TS "Skarje" lociranom u naselju. 2) Postojeća zračna mreža se obavezno treba preoblikovati na način da se racionalnije preoblikuje s obzirom na planirane stambene čestice, te da se premjesti unutar koridora ulica. 3) Postojeća stupna transformatorska stanica STBS "Skarje" planira se zadržati, a ukoliko se za to pokaže potreba može se i rekonstruirati zamjenom stupne TS tipskom građevinom, pri čemu je za njeno lociranje od površine stambene čestice na kojoj se sadašnja STBS nalazi, predviđa izdvojiti građevna čestica oznake IS1, s direktnim pristupom s UK1.

Članak 62.

Članak 62. 1) Kao i postojeća, planirana mreža opskrbe električne energije planira se izvesti kao zračna. 2) Stupove zračne niskonaponske mreže mogu se postavljati na javnoj zelenoj površini, odnosno unutar uličnih koridora. 3) Samo izuzetno, ukoliko je to tehnički najpogodnije dozvoljava se lociranje stupova zračne nn mreže unutar građevnih čestica. « 4) U sklopu NN mreže treba se predvidjeti i javna rasvjeta. 5) Stupove javne rasvjete treba postavljati na razmaku koji će osigurati dobro osvjetljenje ulice i na način da postavom ne narušavaju planirane drvorede.

Članak 63.

Članak 63. 1) Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema uvjetima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže 3.2.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

Članak 64.

Članak 64. i) telekomunikacijske mreže prikazane su rafskom orikazu br. 5. - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba i telekomunikacijska mreža, a pol prikazom karakterističnih poprec Broj 11 "SLUŽBENI 2) Za priključenje romskog naselja Piškorovec na telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi novi TK korisnički vod od, UPS-a Palovec do romskog naselja Piškorovec, po trasi postojeće mreže. 3) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu, prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 65.

Članak 65. i) Priključci građevina na TK mrežu mogu se predvidjeti kao podzemni, ali mogu biti i zračni, izvedeni na samonosivim kabelima. 2) Radi izvedbe zračnih TK priključaka moguće je izuzetno predvidjeti postavu stupova zračne TK mreže unutar građevnih čestica.
Članak 66. i) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. 2) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 67.

Članak 67. i) Javne zelene površine čine sve zelene površine režima pojedinoj građevnoj čestici. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
Članak 68. i) Unutar čestice dječjeg igrališta /oznake Z2/ površine koje ne zauzimaju igrališta i igrala potrebno je hortikulturno urediti kao javni park.
Članak 69. i) Unutar čestica društvenih djelatnosti /oznake Dl i D2/ , te sporta i rekreacije /oznake Rl/ poželjno je dio površine urediti kao parkovni prostor, odnosno zeleni trg za okupljanje. 2) Na tako uređenoj površini može se postaviti: - javna plastika (skulptura), - fontana ili slavina s pitkom vodom, -r - klupe za sjedenje, te - druga komunalna oprema (kante za otpadke i slično). 3) Na čestici društvenih djelatnosti /oznake Dl i D2/ mogu se postaviti grala za djecu (dječje igralište). 4) Na uređenoj površini parka nije dozvoljeno GLASNIK " Stranica 1449 graditi građevine visokogradnje.

Članak 70.

Članak 70. i) Na zelenoj površini koju čini vegetacijski pojas vodotoka, potrebno je održavati autohtono raslinje, a unutar ove čestice nisu dozvoljeni zahvati u prostoru, osim zahvata kojima se osigurava funkcioniranje kanala Trnava. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 71. i) Uvjeti gradnje građevina grafički su definirani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina, a dodatno odredbama iz poglavlja 2. ovih odredbi. 2) Uvjeti gradnje na česticama stambene namjene (izgradivost i iskoristivost čestice, visina vijenca građevina i broj etaža) identični su za bespravno izgrađeni dio naselja i za područje nove gradnje, a smještaj građevina na čestici utvrđuje se: - za izgrađeni dio naselja prema članku 33. ovih odredbi, a za novoplanirane čestice prema kartografskom prikazu br 7 Uvjeti gradnje građevina i člancima 34. 35. ovih odredbi.

Članak 72.

Članak 72. 1) Osnovne građevine na stambenim česticama se u pravilu mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/, a samo ukoliko čestica površinom odgovara uvjetima za mogućnost gradnje prateće građevine iz članka 6. ovih odredbi, građevine se na čestici mogu graditi kao građevni kompleks. 2) Osnovne građevine na česticama za izgradnju trafostanica, plinskih redukcijskih stanica i sportskog kluba, mogu se graditi kao samostojeće /oznaka SS/. 3) Građevine na čestici društvene namjene /oznaka Dl i D2/ može se graditi kao građevni kompleks /oznaka K/. 4) Izuzetno, ukoliko će sadržavati jednu namjenu, građevina na čestici društvene namjene /oznaka D2/ može se graditi kao samostojeća 5) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 6) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici.

Članak 73.

Članak 73. 1) Izgradnja novih građevina unutar naselja i legalizacija postojeće bespravne gradnje moguća je samo ukoliko građevine zadovoljavaju suvremene Stranica 1450 Broj 11 "SLUŽBENI GLASNIK" građevne norme i propise za dimenzionirane građevina pojedinih namjena. 2) Nije moguće legalizirati gradnju (kolibe) koje nemaju primjerenih uvjeta za stanovanje, posebno u pogledu visine prostora ili ispravnosti instalacija. ■ ^ .
Članak 74. i) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 75.

Članak 75. w i) Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.
Članak 76. i) Unutar područja obuhvata ne mogu se graditi građevine bučnih i potencijalno opasnih, djelatnosti, osim onih koje su definirane kao prateće djelatnosti u člancima 6. - 8. 2) Razina buke unutar građevinskog područja, u zoni obuhvata DPU-a trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Ako se građevine, koje su izvor buke grade unutar područja obuhvata DPU-a, potrebno je projektom predvidjeti dodatne mjere zaštite od buke kojima se osiguravaju vrijednosti iz prethodnog stavka.

Članak 77.

Članak 77. _. 1) Izgradnja „crnih jama" za sanitarno -fekalnu odvodnju nije dozvoljena. 2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u odgovarajuće sustave javne odvodnje. 3) Nije dozvoljeno sanitarno fekalne vode ispuštati u vodotoke, niti u sustav oborinske odvodnje. 4) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, te poljoprivrednih strojeva, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari - mulja, pijeska, masti i otpadnih ulja iz vode, prije upuštanja u sustav odvodnje. 5) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 78.

Članak 78. i) Emisije u zrak unutar građevinskih područja naselja, dozvoljene su u mjeri koja osigurava I. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak). 2) Unutar područja obuhvata dozvoljeno je paliti samo lignocelulozni otpad.
Članak 79. _■ 1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa, pri čemu je potrebno u uličnoj mreži predvidjeti dovoljan broj hidranata, a radi zaštite prijenosa požara s jedne građevine na drugu pridržavati se međusobne udaljenosti građevina od najmanje 4,0 m, odnosno ukoliko su građevine bliže ili su izgrađene kao dvojne između njih je potrebno izvesti protupožarne barijere (zid ili istak) vatrootpornosti najmanje 60,0 minuta.

Članak 80.

Članak 80. 1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi primjenom pravila projektiranje i gradnje građevina.
Članak 81. 1) Planiranje i izgradnju skloništa, kao mjeru - zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno je primjenjivati temeljem Plana zaštite i spašavanja za područje obuhvata Općine. 2) Do izrade Plana iz prethodnog stavka, na području obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa.
Članak 82. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA

Članak 83.

Članak 83. i) Izvornik Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec u Općini Mala Subotica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 6 primjeraka.
Članak 84. i) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom, izdane kao izvod iz detaljnog plana uređenja, određen odredbama Zakona o prostornom uređenju, ovjerava tijelo državne F uprave nadležno za poslove prostornog uređenja.
Članak 85. i) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim ■ propisima. Broj 11 ■ »J Stranica 1451 "SLUŽBENI GLASNIK III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 86.

Članak 86. i) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Međimurske ** županije". 2) Za tumačenje ove odluke nadležno je Općinsko vijeće. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/05-02/47 URBROJ: 2109/10-02-01/05-01 Mala Subotica, 1. 10.2005. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Ivan Novak, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (66)