Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 19
Članak 81.
Članak 81. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se staklenici i plastenici. Veličina građevinskog zemljišta mora biti minimalne površine 0,3ha. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Udaljenost plastenika ili staklenika ruba h čestica ne može biti manja od l,0m. SPREMIŠTA U VOĆNJACIMA
Članak 82. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od Poljoprivredno zemljište najmanje površine od koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost parcelirati na manje dijelove. Stranica 396 "SLUŽBENI Površina gradivog dijela čestice ne može biti 2 veća od 100m kada se gradi na čestici najmanje površine od l,0ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. 2 ovog članka može se uvećati za 20m za svakih daljnjih 400 m voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,0m od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. LOVAČKE REMIZE
Članak 83.
Članak 83. Na kultiviranim predjelima Općine Mala Subotica mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj lovne divljači ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. PČELINJACI
Članak 84.
Članak 84. Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,Om od nivoa terena. Tlocrtna površina pčelinjaka ne može biti veća 2 od 40m , od kojih prostor spremišta ne može biti veći od 12m . Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. RIBNJACI
Članak 85. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. GLASNIK" Broj 3 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 86.
Članak 86. Unutar odobrenog eksploatacijskog polj a šljunčare "Držimurec-Strelec" mogu se u skladu sa Zakonom o rudarstvu, Zakonom o zaštiti okoliša i ostaloj važećoj zakonskoj regulativi izvoditi rudarski radovi. i Uz Rudarski projekt potrebno je izraditi i Projekt uređenja okoliša s razrađenim mjerama zaštite okoliša i programom tehničke i biološke sanacije u najmanje tri faze. Kod izrade navedenih projekata i njihove realizacije potrebno je provoditi Mjere zaštite okoliša i Program praćenja stanja okoliša u skladu s Rješenjem koje je za namjeravani zahvat izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Po završetku eksploatacije prve faze ili u slučaju trajnog obustavljanja radova obavezno je započeti sanaciju u skladu s navedenim projektima i ovim Planom. Unutar zona za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim opreme potrebne za obavljanje osnovne djelatnosti (mehanizacija), dozvoljava se postavljanje i privremenih građevina koje su usko vezane na iskorištavanje sirovine, za koje će se veličina, kapacitet i mikrolokacija definirati kroz posebne uvjete nadležnih tijela. Također se dozvoljava postavljanje pratećih građevina za potrebe osoblja (čuvarska kućica, sanitarije, blagovaonica), isključivo montažnih, koje se nakon eksploatacije moraju ukloniti. Maksimalna bruto razvijena površina takvih pratećih građevina ne smije prijeći 100m . Maksimalna visina je prizemnica visine vijenca do 3,6m, bez podruma i potkrovlja. Ovim Planom ne predviđaju se druge lokacije za eksploataciju šljunka na području Općine.
Članak 86.
2.3.3. Športsko-rekreacijske i prateće ugostiteljsko-turističke građevine
Članak 87. Ovim Planom definirane su na području Općine četiri zone sa športsko-rekreacij skom namjenom na vodi, radi se o sanaciji napuštenih divljih eksploatacijskih površina za vađenje šljunka i pijeska. Osim spomenutih zona na području Općine neposredno uz naselje Malu Suboticu uz školske športske terene predviđena je veća športsko rekreacijska zona za sve vrste športova. Sve zone iz ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena v • površina. Broj 3 a Stranica 397 SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 88.
Članak 88. Ovim Planom je određena lokacija namijenjena za razvoj lovnog turizma, prikazana na kartografskom prikazu br. II Korištenje i namjena površina, koja je već dijelom zaposjednuta, tj. koju koristi lovačko društvo, a može se dopunjavati potrebnim pratećim sadržajima i širiti u skladu s potrebama.
Članak 89. Unutar zona navedenih u člancima 87. i 88., za potrebe športsko-rekreativnih i turističkih sadržaja <-. moguća je gradnja pratećih građevina koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma. Namjena tih građevina može biti ugostiteljska, športska ili pomoćna (spremišta/sanitarije), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje).
Članak 90.
Članak 90. Gradnja športsko-rekreacij skih i pratećih ugostitelj sko-turističkih građevina, koje se u skladu s ovim Planom mogu graditi izvan građevinskog područja navedenih u člancima 87 i 88, nije moguća bez izrade DPU-a za površine veće od 2,0ha. Detaljnim planom uređenja treba odrediti osnovne programske parametre, prometnu mrežu, te način opskrbe komunalnom infrastrukturom. Postojeće šumske površine unutar tih zona i lokacija se ne smiju smanjivati. Maksimalna izgrađenost čestica u ovakvim zonama ne smije prijeći 15%.
Članak 91.
Članak 91. Građevine koje se grade u zoni i na lokacijama iz članka 87 i 88 mogu biti isključivo prizemnice s uređenim potkrovljem, maksimalne visine vijenca 3,8m, maksimalne bruto razvijene površine prizemne 2 etaže 600m . * Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, mogu se dozvoliti i veće građevine, ako se radi o građevinama za pojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju. Izgrađenost čestica u ovim zonama je maksimalno 15%, u tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Građevine unutar zona športa i rekreacije moraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu prostora. Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u kojem se grade. Građevine moraju biti izvedene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici
Članak 92.
Članak 92. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i si. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 93. Pojedinačne stambene, poslovne i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968. g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. "Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni" ovih Odredbi. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 94.
Članak 94. Ovim Planom određuju se uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja (u smislu izgrađenih struktura) i to u građevinskim područjima. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. "Izgrađene strukture izvan građevinskog područja" ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme.
Članak 95. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih). Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1. * * Stranica 398 "SLUŽBENI GLASNIK Broj 3
Članak 96.
Članak 96. Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirane su ovim Planom "rezervirane" gospodarske zone unutar građevinskih područja naselja, prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikazi br. 4b/ Građevinsko područje naselja Mala Subotica i 4f/ Građevinsko područje naselja Stefanec). Unutar "rezerviranih" gospodarskih zona mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i si., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskim zonama se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veći trgovački kompleksi. Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovim zonama dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl.)- Clanak 97. Kod osnivanja zone gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Male Subotice primjenjuje se odredba stavka 1. članka 190. u poglavlju 9.1. "Obveza izrade prostornih planova" ovih Odredbi. Kod osnivanja gospodarske čestice (malo i srednje poduzetništvo) prema kartografskom prikazu V br. 4f Građevinsko područje naselja Stefanec, lokacijskom dozvolom potrebno je primijeniti članke 96. do 102. ovih Odredbi.
Članak 98.
Članak 98. U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0m, - međusobna udaljenost građevina ne može mani emena okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,0m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, - najmanja veličina građevne čestice može biti 2 30x40m, površine 1200m , - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše l,2m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.
Članak 99, Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvenedjelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 100.
Članak 100. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. w U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 101. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 66. i posebnim uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole. Broj 3 Stranica 399 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 102.
Članak 102. ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna omično zidana, a preporuča se da bude oblikov. Ograde mogu biti visoke najviše 3,Om, ako su providne, odnosno 2,0m, ako su neprovidne. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH » DJELATNOSTI
Članak 103. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na slijedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i si.)- • - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.
Članak 104.
Članak 104. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno smještavaju u zone centralnih sadržaja, definirane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikazi br. 4a-J)9 ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje. U zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i uređivati i višestambene građevine, te trgovački, ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja.
Članak 105. Postojeće individualne stambene čestice i građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji su u skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati, poštivajući uvjete maksimalne izgrađenosti čestice i potrebnih udaljenosti. Ne dozvoljava se formiranje novih čestica i gradnja novih građevina individualnog stanovanja u zonama centralnih sadržaja, ukoliko ne sadrže i poslovni prostor predviđen za djelatnost koja je u skladu s namjenom zone.
Članak 106.
Članak 106. Sadržaji djelatnosti iz članka 103. smještavaju se u prostoru na slijedeći način: za odgoj i obrazovanje - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na V • • • način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne škole, premda se u ovom trenutku ne planiraju nove. - za zdravstvo i socijalnu skrb - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima. kulturni i društveni sadržaji - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. javni i prateći sadržaji (banka, pošta i si.) - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. za šport i rekreaciju smještavaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja. za vjerske građevine - smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i si. i izvan građevinskog područja naselja.
Članak 107.
Članak 107. Za gradnju građevina iz čl. 103. koriste se slijedeći orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 2 0,10m /stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih • « 2 organizacija 0,20m /stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i si.) 2 0,10m /stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. 2 Navedeni normativi m /stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.
Članak 108.
Članak 108. Bruto izgrađenost čestica za gradnju građevina iz članka 103. ne može biti veća od 40%.
Članak 109. Visina građevina iz članka 103. sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od P+2, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 10,0 metara do vijenca građevine, smještenih u zoni centralnih sadržaja. Stranica 400 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 3 Građevina čija je osnovna namjena kultura i sadrži društvenu infrastrukturu, organizacijom i oblikovanjem daje obilježje prostoru centra, formira sliku naselja, sliku središta, definira i javne prostore, prostore komunikacije. Iznimno, stavak 1. ovog članka se ne odnosi na sakralnu građevinu koja može biti i viša, odnosno dijelovi građevine (zvonici).
Članak 110.
Članak 110. Udaljenost građevina iz članka 103. od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0m. Udaljenost građevina iz članka 103. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,Om, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine.
Članak 111. Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina u zonama centralnih sadržaja ne može biti manja od visine veće građevine. Ako se višestambena građevina gradi sjeverno od postojeće građevine javne namjene njezina udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje dvije visine južne građevine, odnosno ako se južno od stambene građevine gradi nova građevina, njezina udaljenost od postojeće građevine ne može biti manja od dvije vlastite visine.
Članak 112.
Članak 112. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju 5. školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 113. Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 103. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,Om. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu s člankom 129. ovih Odredbi).
Članak 114.
Članak 114. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom.
Članak 115. Kod projektiranja građevina iz članka 103., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 116. Na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne površine do 12m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno-montažnih građevina - kioska - se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja -DPU. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 117.
Članak 117. Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - pošta i javne telekomunikacije, - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, Broj 3 Stranica 401 "SLUŽBENI GLASNIK" - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblja. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima br.: 2a/Promet, 2b/Pošta i telekomunikacije, 2c/Energetski sustav - plin i nafta, 2d/Energetski sustav - elektroopskrba, 2eft/odnogospodarski sustav, u mjerilu 1:25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza.
Članak 118.
Članak 118. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda. posebnim • • zakonskim
Članak 119. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom, detaljnim planom uređenja i si.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PROMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet
Članak 120.
Članak 120. Područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, Cljl su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, i br. 2a/ Prometna infrastruktura, u mjerilu 1 : 25000.
Članak 121. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.
Članak 122.
Članak 122. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje l,5m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1/ u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2/ u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. Iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju: 3/ u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.
Članak 123. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajobraza, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine iz članka 157., 158., 159. i 160. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja naselja na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja i centralnih sadržaja, te športa i rekreacije na način: 2 - ukupne površine panoa do 2m 1 maksimalne visine do 3,Om od uređenog terena da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama da su od linije regulacije udaljeni najmanje l,5m da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0m. Unutar granica gospodarskih zona, uz prometnice se mogu postavljati reklamni panoi s reklamnom površinom iznad 2,0m do najviše 6,0m i do visine 4,0m od uređenog terena i pod uvjetom:
Članak 123.
- da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica, preglednost prilaza čestici i parkirališnim v • površinama da su od osi kolnika minimalno udaljeni 7,0m Stranica 402 " SLUŽBENI - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5m.
Članak 124. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (detaljni plan uređenja, projekt i si.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna dokumentacija, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.
Članak 125.
Članak 125. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje bez građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 126. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Namjena građevine 1 industrija i skladišta 2 uredski prostori 3 trgovina 4 banka i pošta - usluge 5 ugostiteljstvo 6 višenamjenske dvorane i sakralne građevine 7 športske građevine 8 višestambene građevine * korisnog prostora GLASNIK" Broj 3 Ulica iz stavka l.ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100m na preglednom dijelu ili 50m na nepreglednom.
Članak 127.
Članak 127. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 53. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75m. Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet.
Članak 128.
Članak 128. Sve prometne površine trebaju biti izvedene arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije * V stanovništva.
Članak 129. Idejnim rješenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz slijedeće tablice: broj mjesta na potreban broj mjesta 1 zaposlenik 0,45 PGM 2 1000 m * 20 PGM 2 1000 m * 40 PGM 2 1000 m * 40 PGM 2 1000 m * 40 PGM 1 gledatelj 0,15 PGM 1 gledatelj 0,2 PGM 1 stan 1,5 PGM Broj 3 U SLUŽBENI Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i si. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.
Članak 130.
Članak 130. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkiralisno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 131. Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne s transparentnim bočnim i stražnjim stranama. Autobusna stajališta ne mogu se locirati na javnim zelenim površinama u okruženju poklonaca, kapelica, raspela, tj. općenito spomenika kulture i si. Pošta i javne telekomunikacije