Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 421
Članak 2.
prethodnog stavka, strogo su namjenska, te ih Međimurske vode d.o.o. mogu koristiti samo za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema Programu gradnje. VI. U slučajevima kad sredstva prikupljena iz cijene komunalne usluge i naknade za priključenje budu nedostatna za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Poglavarstvo Općine Mala Subotica sklopit će poseban sporazum s Međimurskim vodama d.o.o. kojim se obvezuje osigurati sredstva iz proračuna jedinice lokalne samouprave, a prema članku 30. stavku 2. Zakona. L Za visinu vlastitih utrošenih sredstava za realizaciju Programa izgradnje, Opčini Mala Subotica * povećat će se poslovni udio u Međimurskim vodama d.o.o. sukladno odredbama Društvenog ugovora * * Međimurskih voda d.o.o. vn. Općina Mala Subotica kao član trgovačkog društva Međimurskih voda d.o.o. vrši nadzor i kontrolu poslovanja, te upravlja Društvom putem tijela društva u skladu sa zakonom i Društvenim ugovorom. Međimurske vode d.o.o. dužne su Općini Mala Subotica do kraja ožujka svake godine za prethodnu godinu, dostaviti izviješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. vni. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije", a primjenjuje se od 1. 1. 2005. godine. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/05-02/ 22 URBROJ: 2109/10-05/01 Mala Subotica, 23. 3. 2005 PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Nikola Štampar, v.r 11. Na temelj u članka 15. S tatuta Općine Mala Subotica ("Narodne novine" broj 3/94. i 4/01.), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 27. sjednici, održanoj 5. 4. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o određivanju potpisnika financijskih dokumenata Opčine Mala Subotica I.
Članak 2.
Osobe ovlaštene za raspolaganje sredstvima po nalogu načelnika na računu Općine Mala Subotica koja ce vršiti plaćanja na magnetnom medij u i elektroničkim putem (MEBANET planet): 1. Ljiljana Cerovečki, Mala Subotica, B. Radića 107, JMBG 1810965325501 2. Franjo Janković, Mala Subotica, N. Tesle 6/a, JMBG 1006952320507 II. Osobe iz članka I. naloge platnog prometa "potpisivat" će pojedinačno. III. Plaćanja će se izvršavati po nalogu općinskog načelnika. Stranica 422 "SLUŽBENI Broj 3 GLASNIK" IV. 4. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave Na početku izrade Projekta gospodarskog razvoja, izvoditelj će izraditi Razvojni nacrt u obliku u "Službenom glasniku Međimurske županije". ankete, koja će obuhvatiti razvojne dijelove iz točke 1. ovoga Zaključka. OPĆINSKO VIJEĆE U utvrđivanju potreba putom ankete, sudjelovati će OPĆINE MALA SUBOTICA zainteresirani građani i subjekti našega područja, čija će sudjelovanja osigurati koordinator. KLASA: 021-05/05-02/29 URBROJ: 2109/10-05-01 5. Nakon provedene ankete, izvoditelj će s i Mala Subotica, 5. 4. 2005. koordinatorom utvrditi Projektni zadatak za izradu Projekta gospodarskog razvoja, .a Projekt gospodarskog PREDSJEDNIK razvoja će potom odrediti kako će se razvijati ono, što Općinskog vijeća je utvrđeno anketom (u Razvojnom nacrtu), a odnosi se Nikola Štampar, v. r na gospodarski razvoj područja Općine Mala Subotica. 6. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". 12. Na temelju članka 15. Statuta Općine Mala Subotica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94.) i Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Općine Mala Subotica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94., 4/01. i 6/01.), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 26. sjednici, održanoj 23. 3.
Članak 2.
2005. godine, donijelo je ZAKLJUČAK 13. o izradi Projekta ukupnog razvoja Općine Mala Subotica Na OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/05-02/ 23 URBROJ: 2109/10-05/01 Mala Subotica, 23. 3. 2005. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Nikola Štampar, v. r temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka 15. Statuta Općine Mala Subotica 1. Projekt ukupnog razvoja raditi će se u više ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/05.) i dijelova ili faza, koji će svaki za sebe biti poseban Programa projekt, u skladu s temama koje će obrađivati. Teme mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj su: 3/05.), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 27. Prostor, sjednici, održanoj 5. 4. 2005. godine, donijelo je Stanovništvo, Prirodno i kulturno naslijeđe, te njihova zaštita i očuvanje, Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura, Stanovanje, javne zgrade i površine, Komunalna infrastruktura, Društvena infrastruktura, Prostorno urbanistički spisi, Proračun jedinice lokalne samouprave. DETALJNI PLAN UREĐENJA zone poduzetništva Mala Subotica ODREDBE ZA PROVOĐENJE I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja zone poduzetništva Mala Subotica (u daljnjem tekstu 2. Redoslijed obrade razvojnih dijelova iz točke 1. Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je ovog Zaključka utvrđivat će se u skladu s izradila tvrtka Tender d.o.o. Čakovec. mogućnostima i potrebama, koje se ukazu tijekom vremena, a u skladu s njihovom gotovošću određivat će namjena se i izvoditi provedbene djelatnosti. opremanja Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna površina, uvjeti uređenja zemljišta, način zemljišta prometnom, komunalnom i infrastrukturom, uvjeti telekomunikacijskom 3. Kao prvi dio Projekta ukupnog razvoja, formiranja Općinski načelnik će ugovoriti izradu Projekta izgradnje gospodarskog razvoja s izvoditeljem ove usluge, te utjecaja odrediti osobu za kontakt s izvoditeljem uređenje koordinatora. Subotica. i korištenja građevnih čestica, uvjeti građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih na okoliš i drugi elementi od važnosti za prostora ove zone poduzetništva Mala Broj 3 "SLUŽBENI
Članak 2.
Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU-a locirano je u jugozapadnom dijelu naselja Mala Subotica na cesti između Male Subotice i Orehovice, Dravska bb. Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 15,42 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA Čanak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina, kojime je definirana namjena površina za: površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina gospodarske - poslovne i /ili proizvodne namjene - /oznake K/, površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina gospodarske komunalno-servisne namjene - reciklažnog dvorišta /oznake K3/, površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina ili postavu- uređaja komunalne infrastrukture /oznaka Is/ ulične koridore /oznaka UK/
Članak 5.
Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija pretežita namjena je određena * GLASNIK" Stranica 423 namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Na građevnim česticama gospodarske - poslovne i/ili proizvodne namjene /oznake K/ mogu se graditi, kao osnovne, građevine namijenjene proizvodnim, uslužnim i trgovačkim djelatnostima. Uz njih je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi pomoćne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti (nadstrešnice, otvorena skladišta i dr.). Na građevnoj čestici broj 9, gospodarske - komunalno-servisne namjene - reciklažnog dvorišta /oznake K3/ mogu se graditi, kao osnovne, građevine namijenjene komunalno-servisnim djelatnostima za privremeno skuplj anj e i selektiranje neopasnog komunalnog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina, osim biootpada za kompostarne i slične djelatnosti kod čijeg obavljanja se na otvorenom skladišti rasuti teret. Uz njih je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi pomoćne građevine u funkciji osnovne gospodarske djelatnosti.
Članak 7.
Članak 7. Zelene površine u sastavu uličnih koridora u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne * ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici namjena građevina smještaj građevina na građevnoj čestici oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 9.
Članak 9. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja površine čestice, Stranica 424 "SLUŽBENI smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. • 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgradivosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.
Članak 10.
Članak 10. Površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Također je moguće formiranje većih građevnih čestica spajanjem dviju ili više susjednih građevnih čestica uz poštivanje zadanog koeficijenta izgradivosti ovisi građevne čestice /kig/, koeficijenta iskoristivosti građevne čestice/kis/ te planom definirane linije regulacije i ostalih definiranih udaljenosti površine za razvoj tlocrta građevina od ruba parcele. Površina tako formirane parcele u organizacijskom smislu tretira se kao jedinstvena građevna čestica.
Članak 11.
Članak 11. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA čestice
Članak 12. Velična i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (bruto) površinu građevina, Is/ maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 13.
Članak 13. /ki odnos tlocrtne površine najveće dozvoljene etaže svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. V
Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi GLASNIK" Broj 3 za gospodarsku - poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka K/ kig <= 0,40, za gospodarsku komunalno-servisnu namjenu /oznaka K3/ kig <= 0,40, za površine infrastrukturnih objekata /oznaka ykig<=0,80.
Članak 15.
Članak 15. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) maksimalne i dozvoljene površine svih etaža građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 16. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena V • • * površina i iznosi: za gospodarsku - poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka K/ kis <= 1,00, za gospodarsku komunalno-servisnu namjenu /oznaka K3/ kis <= 1,00 za površine infrastrukturnih objekata /oznaka I/kis<=0,80.
Članak 17.
Članak 17. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
Članak 18. Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za gospodarsku - poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka K/ - 100% površine građevne čestice, za gospodarsku komunalno-servisnu namjenu /oznaka K3/- 100% površine građevne za površine infrastrukturnih objekata /oznaka 80% površine građevne.čestice.
Članak 19.
Članak 19. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi: za gospodarsku - poslovnu i/ili proizvodnu namjenu namjenu /oznaka K/ V=8,00 m, za gospodarsku komunalno-servisnu namjenu /oznaka K3/ - V=8,00 m, za površine infrastrukturnih objekata /oznaka V=4,00m. sve mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote površine prilaza građevini. Izuzetno od alineje L stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijevaju tehnološke potrebe djelatnosti ili nosiva konstrukcija građevine u zbroju s minimalnim Broj 3 "SLUŽBENI tehničkim uvjetima za visine za planom predviđene djelatnosti, dijelovi građevina mogu imati i veću visinu vijenca od navedenih 8,00 m.
Članak 20.
Članak 20. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Maksimalan broj etaža određen ovim DPU-om je podrum+prizemlje+1 .kat+potkrovlje Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,20 m od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,20 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra tavanski prostor kojeg je moguće urediti u poslovne i/ili proizvodne, odnosno komunalno-servisne svrhe, čiji nadozid iznad gornje kote stropne konstrukcije prizemlja nije viši od 1,20 m. Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,20 m od gornje kote stropne konstrukcije prizemlja. '> 2.3, NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 21.
Članak 21. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina. Za građevnu česticu gospodarske - poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka K/ osnovna građevina je namijenjena obavljanju poslovnih aktivnosti iz domene proizvodnje, trgovine ili uslužnih djelatnosti. Na građevnoj čestici broj 9, gospodarske - komunalno-servisne namjene - reciklažnog dvorišta /oznake K3/ osnovna građevina je namijenjena obavljanju poslovnih aktivnosti iz domene komunalnoservisnhm djelatnosti djelatnosti u funkciji primarnog odvaj anj a krupnog otpada. Pomoćne građevine - izvan osnovnog građevnog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno - istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 22.
Članak 22. aniranim erađevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. GLASNIK" Stranica 425 Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 23. Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 24.
Članak 24. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od 4,0 m.
Članak 25. Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.
Članak 26.
Članak 26. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Međusobna udaljenost građevina mjeri se na najisturenijem građevinskom dijelu građevine, zidu, erkeru, ploči balkona ili drugom građevnom elementu, osim strehe i istaka vijenca. Strehe i vijenci mogu izlaziti izvan granične linije koju definira udaljenost prema susjednoj građevini za najviše 1,20 m. Istaci trebaju biti usklađeni s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 27.
Članak 27. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. Stranica 426 u SLUŽBENI Opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom može biti fazno. Minimalna komunalna opremljenost za područje obuhvata ovim DPU-om je makadamski pristupni put i osiguranje mogućnosti priključenja građevina na mrežu elektroopskrbe
Članak 28. Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje dvostrane vođene pjesačko - biciklističke staze i zelenog pojasa s jednostranim drvoredom za prometnicu između Male Subotice i Orehovice (oznaka UK1), odnosno jednostrano vođene pješačko-biciklističke staze i jednostranog drvoreda u zelenom pojasu za koridor ceste (oznaka UK2, UK3 i UK4).
Članak 29.
Članak 29. Kad planirane mreže budu izvedene svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture.
Članak 30. Prometna mreža Zone poduzetništva prikazana je na grafičkom prikazu br. 3. - Plan prometa.
Članak 31. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi kao prozračne, žičane ograde do maksimalne visine 2,20 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 50 cm od kote terena. Ograda između dvaju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao prozračna do maksimalne visine 2,20 m iznad kote terena. Iznimno, ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.
Članak 32.
Članak 32. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i slijedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: trgovina i ugostiteljstvo -2 za poslovne sadržaje - 1 za proizvodne sadržaje - 1 za komunalno-servisne sadržaje - 1. V
Članak 33. Privredne čestice imaju predviđen minimalno jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 34.
Članak 34. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. GLASNIK" Broj 3 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
Članak 35. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom dan je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa, kartografskim prikazom br. 4 - Plan i komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje, kartografskim prikazom br 5. Plan komunalne infrastrukture mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. Priključci infrastrukture poduzetničke zone izvan obuhvata DPU -a definirani grafičkim listovima br. 4 i 5 sastavni su dio infrastrukture privredne zone. 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 36.
Članak 36. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba novih uličnih koridora /oznake UK2, UK3 i UK4/.
Članak 37. Za lokalnu prometnicu Mala Subotica - Orehovica (oznaka UK1) predviđa se širina kolnika od 6,00 m s dvostrano vođenom pješačko-biciklističkom stazom širine 2,50 m te jednostranim drvoredom. Za novoplanirane ulice (oznaka UK2, UK3 i UK4) određuje se širina asfaltnog kolnika 6,00 m sa jednostrano vođenom pješačko-biciklističkom stazom širine 1,80 m te jednostranim drvoredom . Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 3,2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.L Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 38.
Članak 38. Izvedena i planirana mreža voodopskrbe i plinoopskrbe, kao i planirana mreža odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje. Stranica 427 Broj 3 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 39. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima.
Članak 40.
Članak 40. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti priključenjem na mrežu buduće javne odvodnje naselja Mala Subotica. Sanitarno - fekalne vode mogu se u prvoj fazi riješiti sistemom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica u dijelu građevinskih parcela ispred građevina prema prometnici. Tehnološke vode treba prije ispuštanja u mrežu odvodnje pročistiti do razine određene posebnim propisima
Članak 41. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti upuštanjem u mrežu buduće javne odvodnje naselja Mala Subotica uz prethodnu separaciju ulja i drugih štetnih tvari. Odvodnju voda s prometnih površina parkirališta i drugih otvorenih popločenih površina na građevnim česticama također treba riješiti spojem na budući sustav za odvodnju otpadnih voda, uz prethodnu separaciju ulja i drugih štetnih tvari.
Članak 42.
Članak 42. Priključke građevina na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe za svako parcelu, odnosno moguće je zajedničko vodomjerno okno za dvije parcele, a plinski priključak na građevini. Nakon izvedbe mreže odvodnje, građevne čestice obavezno je spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu, a do tada sanitarno - fekalna odvodnja rješavat će se pojedinačnom izgradnjom septičkih taložnica, projektirati i izvesti na površini prema ulici. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 43.
Članak 43. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 44. • j i Napajanje el. energijom novoplanirane ulice treba projektirati spojem na planirane transformatorske stanice, koje treba umrežiti u postojeću mrežu opskrbe ;ij om
Članak 45.
Članak 45. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. Prosječni razmak između stupova je predviđen na cea 20 m, odnosno na način da osigura dobru osvijetljenost ulice. Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.