Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 33
Članak 180.
Članak 180. Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena mora biti izveden od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
Članak 181.
Članak 181. Uvažavajući preporuke iz PPMZ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološkoekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti). Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz drueim strukama razmotri vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i si. Stranica 1698 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 15
Članak 182.
Članak 182. Mrtve rukavce rijeke Drave i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja.
Članak 183. Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi priječi u u. kategoriju kvalitete voda. TLO
Članak 184. Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: - količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont). - gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo.
Članak 185.
Članak 185. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 186. Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i si., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti. SUME
Članak 187.
Članak 187 Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: - šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, - šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih građevina predviđenih ovim Planom i planovima šireg područja, - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, - u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama.
Članak 188.
Članak 188. Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima uz vodotoke i si. Ovim Planom u kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora nakon sanacije divlje deponije komunalnog otpada planirano je izvršiti pošumljavanje cijele površine. U postupku pošumljivanja nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već je potrebno primijeniti isključivo autohtone vrste. BUKA
Članak 189.
Članak 189. Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke. Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu.
Članak 190. Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izrade Programa zaštite okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i ^ krajolik, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštitu određenog područja Općine).
Članak 191.
Članak 191. propisom intervencija svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, naftom i naftnim derivatima (količine koje premašuju propisane granične vrijednosti) u obvezi su izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša i dostaviti ga županijskoj službi nadležnoj za poslove zaštite okoliša. Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1699 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova Obaveza izrade DPU-a
Članak 192. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezuje se izraditi detaljne planove uređenja (DPU) za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2,0ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,0ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta, a prema kartografskom prikazu br. 31 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, obveza donošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno Provedbenim odredbama ovog Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja građevnih čestica i gradnje u odnosu na kontaktno, već izgrađeno područje.
Članak 193.
Članak 193. Izrada detaljnog plana uređenja obavezna je za izgrađenu strukturu izvan građevinskog područja naselja prema kartografskom prikazu br. 3/ Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, a to su: 1/ Detaljnog plana uređenja gospodarske zone "Buzovica" u Sv. Mariji - industrija, malo i srednje poduzetništvo 2/ Detaljnog plana uređenja športsko- 11 rekreacijske zone "Velike Penezice s ugostiteljsko-turističkim sadržajima, južno od naselja D. Mihaljevec.
Članak 194. Izrada detaljnog plana uređenja (DPU-a) ne predviđa se kao obveza, ali se preporuča za: - zonu centra naselja Sveta Marija.
Članak 195.
Članak 195. Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, kao i njihove granice obuhvata treba odrediti u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru, na način da obuhvaćen prostor čini funkcionalnu cjelinu dijela naselja.
Članak 196. F Stupanjem na snagu ovog Plana ne primjenjuje se više dio Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec u dijelu koji se odnosi na područje Općine Sveta Marija.
Članak 197. Svi dokumenti prostornog uređenja užeg područja, kao i potrebne dozvole moraju biti izrađeni u skladu s ovim Prostornim planom Općine Sveta Marija. Dokumentima prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji (i stroži) uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. Obaveza izrade sanacijskih projekata
Članak 198.
Članak 198. Obaveza izrade sanacijskih projekata odnosi se na sve korisnike prostora koji su devastirali prostor. Ovim Planom određuje se obavezna sanacija: - deponije smeća kraj Svete Marije. Projekt sanacije deponije dužna je izvršiti jedinica lokalne samouprave, a projekt mora sadržavati: , - ispitivanje ugroženosti tla, podzemnih voda, - mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja tla i voda, - obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu isključiti štetni utjecaji na okoliš, - prekrivanje deponij a humusom i ozelenjivanjem - pošumljavanjem, - uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja novog krajolika. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 199.
Članak 199. U cilju zaštite vodonosnika kao najvažnijeg prirodnog resursa na području Općine ovim Planom predložene su i uvjetovane mjere za njegovu zaštitu: a/ izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša, b/ sustavno rješavanje problema postupanja s otpadom, c/ odvodnja površinskih i otpadnih voda, M d/ usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), Stranica 1700 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 15 e/ izrade Programa zaštite okoliša za proizvodnju zdrave hrane, f/ unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama.
Članak 200.
Članak 200. Za područje uz rijeku Muru i Dravu kao značajnog krajobraza izuzetno visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti, potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj u cilju održivog razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti tog prostora: - preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih kultura, - zaštita šuma i šumskog područja, - obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo ekološki održive industrijske procese.
Članak 201.
Članak 201. Osnovne mjere zaštite od požara kod gradnje i rekonstrukcije su: - u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. - alternativa u pogledu udaljenosti od susjednih građevina može biti da građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5m ili završava dvostrukom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje l,0m ispod pokrova krovišta, koj i mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. - radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom om gradnje ili rekonstrukcij vodoopskrbnih mreža mora ukoliko ne mreža 9.3. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda
Članak 202.
Članak 202. Prema Procjeni ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara uslijed opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća Policijske uprave čakovečke, na području Općine ne postoji mogućnost ugroženosti od ratnih opasnosti, te sukladno tome niti obaveza gradnje skloništa. Općina je dužna izraditi Planove zaštite i spašavanja N / , * Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 203.
Članak 203. U svrhu efikasne zaštite od potresa potrebno je konstrukcije svih građevina koje se planiraju graditi na području Općine uskladiti sa zakonskim propisima za seizmičku zonu intenziteta do VII. stupnja MCS skale. Koeficijent seizmičnosti za potrebe projektiranja građevina iznosi Kc= 0,002. Za područja u kojima se planira intenzivnija gradnja (većeg broja značajnih građevina) potrebno je izvršiti detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.
Članak 204.
Članak 204. U čitavoj zoni obuhvata Plana potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske w putove, te omogućiti nesmetan pristup vozilima hitne pomoći i vatrogasnim vozilima, u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Članak 205. Građevine društvene infrastrukture, te športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, kao i javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na V * arhitektonskonacm da se spriječi stvaranje urbanističkih barijera, a sukladno posebnom propisu. Broj 15 Stranica 1701 "SLUŽBENI GLASNIK" 9.4. Postupanje s bespravnom izgradnjom
Članak 206.
Članak 206. Bespravno izgrađene građevine su građevine kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgrađena barem jedna etaža sa stropnom konstrukcijom, a bez odobrenja za građenje. Bespravno izgrađene građevine moguće je zadržati u prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim Odredbama, a da se ne nalaze izvan građevinskog područja naselja: - unutar zaštićenih dijelova prirode i onih predloženih za zaštitu; - u šumi i na šumskom zemljištu; - u neposrednoj blizini zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra i arheološkog lokaliteta; - u vodnom dobru; - u koridoru planirane infrastrukturne građevine; Izuzetno od prethodnog stavka, izvan građevinskog područja naselja moguće je zadržati bespravno izgrađene građevine namijenjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. 9.5. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 207.
Članak 207. Postojeće građevine koje su u zonama Planom predviđenim za drugu namjenu, uz uvjet da Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru nisu predviđene za rušenje, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. U smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka smatra se za: I. STAMBENE, ODNOSNO STAM- BENO-POSLOVNE I MANJE PO SLOVNE GRAĐEVINE: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), ukupne površine max. i 2 12m ; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, s tim da ukupna bruto izgrađena površina svih etaža, uključujući postojeće, ne 2 prelazi 75m ; 5. uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 4.ovog stavka; 7. gradnja nove ograde i sanacija postojeće ograde. n. GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE (GRAĐEVINE ZA RAD, JAVNE, KOMUNALNE, PROMETNE GRAĐEVINE): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, 2 manjih spremišta i si. do najviše 16m 2 za građevine do 100m bruto 2 izgrađene površine, odnosno do 16m + 5% ukupne bruto izgrađene 2 površine preko 100m za veće građevine;
Članak 207.
3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine unutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. promjena tehnologija unutar postojećih gabarita; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture; 7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 8. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena. Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih prometnih površina, te rekonstrukcija građevina uređaja infrastrukture na javnim prometnim površinama. U Stranica 1702 SLUŽBENI ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 208.
Članak 208. Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Svete Marije (PPUO) ovjerava predsjednik Općinskog • r vijeća Izvornik je izrađen u 6 primjeraka i 3 CD-a. Po primjerak izvornika dostavit će se: - Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. Po dva primjerka izvornika dostavit će se: - Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, uključujući 2 CD-a i - Općini Svetoj Mariji, uključujući 1 CD.
Članak 209.
Članak 209. Odluka o donošenju PPUO-a Općine, s odredbama za provođenje, objavit će se u "Službenom glasniku Međimurske županije". Za tumačenje Odluke nadležno je Općinsko • w vijeće.
Članak 210. Istovjetnost preslike Prostornog plana uređenja Općine Svete Marije s izvornikom ovjerava tijelo GLASNIK" Broj 15 Državne uprave, nadležno za poslove prostornog uređenja.
Članak 211. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 212. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije" Stupanjem na snagu ove Odluke za područje Općine Svete Marije prestaju važiti Provedbene odredbe Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec (pročišćeni tekst objavljen u "Službenom glasniku Međimurske županije" br. 8/01) i granice građevinskih područja naselja, utvrđene navedenim planom. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETE MARIJE Klasa: 350-01/04-01/01 Ur. broj: 2109/24-04-42 Sveta Marija, 26. 11. 2004. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Marija Frančić, v.r Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1703 i a Stranica 1704 SLUŽBENI r IZDAJE : M e đ i m u r s k a ž u p a n i j a , 4 0 0 0 0 Č a k o v e c , u r e d n i c a : V l a t k a K o v a č e v i ć , d i p l . i u r . - P r i p r e m a o s n o v n o g p o r e z a n a p r o m e t , n a t e m e l j u m i š l j e n j a 1 0 / 9 2 - 0 1 - 3 3 2 , u r . b r o j : 5 3 2 - 0 3 - 1 / 7 - 9 2 - 0 1 o d 2 7 . t r a v n j a a S l u ž b e n i g l a s n i k " o b j a v l j u j e s e i n a W E B s t r a n i c i m e d j i m u r s k a . h r GLASNIK" Broj 15 LOO.O Omeđimurska S:000402 4 i 1 t 9 R . B o š k o v i ć a 2 , t e l . 0 4 0 3 7 4 - 2 0 1 - O d g o v o r n a i t i s a k : I N F A Š e n k o v e c , t e l . 3 4 3 - 8 7 0 - O s l o b o đ e n o M i n i s t a r s t v a p r o s v j e t e , k u l t u r e i š p o r t a , k l . 6 0 1 - 1 9 9 2 .
Članak 212.
M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e n a a d r e s i www . z u p a n i j a -