Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XII. A N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2004. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 14 Čakovec, 3. prosinca 2004. ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj j .—. - * irCJ. i 1 .u ft .-u*»«'«^***":; > . « a ^ * * * i S l E * * * * * * * ^ * * « - ^ u****"* Inv. SADRŽAJ , , ^ - " OPĆINA iUOK te ^ ^ ^ ^ ^ - 00 0 Xaasuaw *** VRATISINEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 7. 1630 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Vratišinec - Prostorni plan uređenja Općine Vratišinec 1630 Stranica 1630 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 14 OPĆINA VRATIŠINEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 7. Na temelju Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98., 61/01., 32/02. i 100/04.), Uredbe o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova ("Narodne novine" br. 101/98.) i članka 13. Statuta Općine Vratišinec ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 6/01.), Općinsko vijeće Općine Vratišinec na 27. sjednici, održanoj 24. 9. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Vratišinec

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Vratišinec, klasa: 021-05/04-01/190, ur. broj: 2109/19- 04-01.
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Odluka se dostavlja nadležnim državnim tijelima i službama. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRATIŠINEC Klasa: 021-02/04-01/190 Ur. broj: 2109/19-01-01 Vratišinec, 24. 9. 2004. r PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Stjepan Šafarić, v. r. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa: 350-01/04-01/27 , Ur. br.: 2109- 05-02-04-06 od 21. 6. 2004.), Članka 13 Statuta Općine Vratišinec ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 6/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 2/99) Općinsko vijeće Općine Vratišinec na 27. sjednici, održanoj 24. 9. 2004. g., donijelo je Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Vratišinec. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Vratišinec (u daljnjem tekstu - Plan), izrađen od tvrtke "Arhitekt-ATELJE" d.o.o. Čakovec.
Članak 2. Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 3.

Članak 3. Plan predstavlja elaborat "Prostorni plan uređenja Općine Vratišinec" koji se sastoji od registratora s uvezanom knjigom s tekstualnim dijelom Plana i plastičnim košuljicama s grafičkim dijelom Plana. Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1631
Članak 4. r Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela Plana kako slijedi r A/ tekstualni dio; I. O b r a z l o ž e n j e UVOD 1. POLAZIŠTA 1.1 1 2 Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države 1.1. L 2 Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2. prema pravilniku) 3 1.1.1.1. Površina, stanovništvo, naseljenost 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Zemljopisna obilježja 1.1.2.2. 4 8 9 Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse 12 1.1.2.3. Prometna i komunalna infrastruktura 1.1.2.4. Društvena infrastruktura 1.1.2.5. Graditeljska i kulturna baština 1.1.2.6. Prirodna baština 1.1.3 22 28 34 39 dokumenata prostornog uređenja šireg područja 42 prostornih 1.1.3.1. Obveze iz Programa i Strategije prostornog uređenja RH 42 1.1.3.2. Obveze iz prostornog uređenja Međimurske županije 46 1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4 52 Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke, te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 2.1 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. 53 I UREĐENJA 60 60 Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 60 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3.

Članak 4.

60 61 63 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 65 2.2 Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.2.1. Gospodarstvo 2.2.2.2. Poljodjelstvo 2.2.2.3. Šumarstvo 2.2.2.4. Rekreacija i turizam 2.2.3. 66 66 68 68 69 69 70 70 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja 2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 2.2.3.3. 70 72 72 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. 74 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. 76 Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 2.2.4.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 2.3. 78 79 Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 2.3.3. Unapređenj 79 80 82 e uređenja naselj a i komunalne infrastrukture Broj 14 Stranica 1632 "SLUŽBENI GLASNIK" 3. PLAN PROSTORNOGUREĐENJA 3.1. strukturu Županije 3.2. 84 prostornu 84 84 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Osnovna organizacija prostora 3.2.2. Građevinska područja naselja 3.2.3. 84 85 88 Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja 3.2.3.1. Postojeće namjene izgrađenih struktura izvan građevinskih područja naselja 89 3.2.3.2. 89 Planirane namjene izvan građevinskih područja naselja 3.2.4. 91 Neizgrađene površine van građevinskog područja naselja 3.2.4.1. 91 Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene 3.2.4.2. Sume isključivo osnovne namjene 3.2.4.3.

Članak 4.

91 91 Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 3.2.4.4. Vodne površine 3.2.5. 91 Tablica 3a prema pravilniku - iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja) 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 3.3.2. Društvene djelatnosti 3.3.2.1. 92 93 93 96 Sustav središnjih naselja - mreža središnjih uslužnih funkcija 99 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 3.4.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.4.3. 100 101 104 105 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustavi 3.5.2. Energetski sustavi 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš II. O d r e d b e za p r o v o đ e n j e OPĆE ODREDBE 1. 107 107 111 114 118 120 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 5 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije 2.2.3. 7 7 7 7 8 9 \ 25 područj 25 Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja 2.3.1. 26 26 Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 2.3.2. 30 Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina 2.3.3. Manje vjerske građevine i spomenici 2.3.4.

Članak 4.

30 30 Postojeća gradnja izvan građevinskog područja 3. 31 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. 33 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI a Broj 14 SLUŽBENI 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA/TRASA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH * * GLASNIK Stranica 1633 I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH 36 I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA 6.1 Zaštićeni dijelovi prirode 6.2 Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti 6.3 Kulturna baština 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. 44 44 44 45 47 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 48 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 Obveza izrade prostornih planova 9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3 52 52 53 Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda 54 9.4 Postupanje s bespravnom izgradnjom 9.5 55 55 Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ZAVRŠNE ODREDBE 51 PREGLED KORIŠTENJA RELEVANTNIH DOKUMENATA B/ grafički dio; III G r a f i č k i d i o k a r t o g r a f s k i 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.a. Prometna infrastruktura - promet 2.b. p r i k a z i Prometna infrastruktura - pošta i telekomunikacije 2.c. Energetski sustav - plinoopskrba i cijevni transport nafte 2.d. Energetski sustav - elektroopskrba 2.e. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 4.a. Građevinsko područje naselja Vratišinec 4.b. Građevinsko područje naselja Gornji Kraljevec 4.C Građevinsko područje zaselka Remis 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. Uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora ■ 1 - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.
Članak 6. Ovim Planom (Prostornim planom uređenja Općine Vratišinec) određene su slijedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Zona mješovite pretežito stambene namjene - Zona centralnih sadržaja - Zona gospodarske namjene - Zona zelenila, športa i rekreacije Broj 14 Stranica 1634 "SLUŽBENI GLASNIK" b/ IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 1/ Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti - farme, tovilišta, 2/ Groblje 3/ Manje vjerske građevine 4/ Infrastrukturni sustavi 5/ Postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja c/ NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA - Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo - Šume isključivo osnovne namjene: -šume gospodarske namjene - Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - Vodne površine i vodotoci. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. II Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, s time da zone pod točkom a/ nisu razgraničene, kao ni pod točkom b/ - četvrta i šesta podtočka.

Članak 6.

Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je u kartografskim prikazima br. 4a-c/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1 : 5000. 4 Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 7.

Članak 7. Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskim prikazima 4a-c/ Građevinska područja naselja, na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prilozima 4a-c ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Obzirom da za područje Općine Vratišinec ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja niti jednog naselja, ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (na kartografskim prikazima br. 4a-c) "rezervirane zone": - zone centralnih sadržaja, - gospodarske zone - zone malog i srednjeg poduzetništva, - zone zelenila, športa i rekreacije, - ostali prostor mješovite, pretežito stambene namjene - prostor infrastrukture - prometne.

Članak 8.

Članak 8. Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana iz članka 25. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su Prostornim planom županije. Ovim Planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su \ preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 10.

Članak 10. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Željeznička pruga II. reda Cakovec-Mursko Sredisće. Broj 14 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1635 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju
Članak 11. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - županijske ceste Ž-2008, Ž-2010 - lokalne ceste L-20003, L-20019, L-20020 - Dalekovodi napona 35kV i 10/20kV - Važniji vodoopskrbni cjevovodi - dio vodoopskrbnog sustava Županije magistralni vod. - Srednjetlačni plinovod (prsten) - dio prstena Županije b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE - Sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec - Odašiljači operatera GSM sustava. Područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područj a naselj a u skladu s ovim Planom.

Članak 13.

Članak 13. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskim područjima naselja nalaze se: - mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim Planom definirane su slijedeće rezervirane zone: - gospodarske zone (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, a prikazane su na kartografskim prikazima 4a- 4 c/'Građevinskapodručja naselja, u mjerilu 1 : 5000. U zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone "rezervirane" za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. "Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti" ovih Odredbi. U poglavlju 4. "Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti" ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan n jega)> pobliže su obrađeni u poglavlju 5. "Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" ovih Odredbi.

Članak 13.

2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene o
Članak 14. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a/ GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE - Stambenih (obiteljskih i višestambenih) - Poslovnih - Stambeno-poslovnih b/ GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA - Pomoćnih - Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu) Broj 14 Stranica 1636 "SLUŽBENI GLASNIK" - Društvenih djelatnosti - Športsko-rekreacijskih sadržaja - Prometne i komunalne infrastrukture - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine r Uz moguće odgovarajuće javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 15.

Članak 15. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; F - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 20. i 23. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obitelj ska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše dva stana koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska 2 (bruto) površina ne prelazi 400m , a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i si.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 3 i više stana. K

Članak 17.

Članak 17. U zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i si.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i si.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma) - montažne privremene građevine Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i si. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem v* tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. \ Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj.

Članak 17.

građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 25. u Odredbama ovog Plana). a Broj 14 SLUŽBENI Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 18.

Članak 18. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen položaj u naselju to omogućavaju.
Članak 19. Poslovnim građevinama smatraju se i kiosci. Kiosci su tipske ili posebno projektirane manje montažne ili pokretne građevine, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća, povrća i drugih proizvoda, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Kiosci se mogu postavljati kao samostalne građevine ili kao funkcionalna cjelina od nekoliko povezanih kioska.

Članak 20.

Članak 20. Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice) i si. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci).
Članak 21. J Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 komada, - tovne teladi i junadi do 10 komada, - ovaca i koza do 20 komada, - konja do 4 komada, GLASNIK" Stranica 1637 - odraslih svinja krmača do 5 komada, - tov svinja do 10 komada, - peradi do 100 komada, - sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.

Članak 22.

Članak 22. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 20m, odnosno 45m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije 2 prelaziti veličinu od 90m tlocrtne površine i visine vijenca do 3,8m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja mogu biti maksimalno 50m tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine-

Članak 23.

Članak 23. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 24. Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. to U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; s - biciklističkih staza; - parkirališta; - športsko-rekreacijskih površina i igralista. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankom 192. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. a Stranica 1638 SLUŽBENI OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 25.

Članak 25. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica Najmanja širina Način gradnje građevina čestice a/ za gradnju na slobodnostojeći način - slobodnostoječe građevine - prizemne 16 m - katne 18 m b/ za gradnju na poluotvoreni način - * dvojne građevine - prizemne 12 m - katne 14 m *Kig - maksimalna bruto izgrađenost čestice U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m , vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planovima užeg područj a (DPU) mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja (DPU) za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 25.

GLASNIK" Broj 14 unutar stambenih zona na područjima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Najmanja Najmanja Koeficijent izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice Kig* i * V 2 \ 25 m 400 m 0,3 A 2 30 m 540 m 0,3 2 25 m 300 m 0,4 2 30 m 420 m 0,4
Članak 26. Minimalna tlocrtna površina stambene, 2 poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m . Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koj a se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m . Maksimalna tlocrtna površina stambene 2 građevine je 400 m , a poslovne ili stambeno-poslovne 2 600m . Pod pojmom "tlocrtna površina" u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati v. uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na \ višestambenu gradnju, kao ni na društvene djelatnosti kao prateće namjene koji se grade u ovoj zoni.

Članak 27.

Članak 27. Na području Općine Vratišinec građevine povremenog stanovanja ("vikendice") mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. Broj 14 "SLUŽBENI Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 28. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim evinama smatraj se visinom gradnie minimalno mogu

Članak 29.

Članak 29. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine.
Članak 30. Radi zaštite zatečene povijesne matrice naselja, u najstarijim dijelovima naselja, unutar postojećih zona već izgrađene individualne stambene gradnje nije dozvoljeno objedinjavanje građevnih čestica. Ove zone određene su u naselju Vratišinec i Gornji Kraljevec na kartografskim prikazima br. 4a i 4b, a odnosi se na površine unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice naselja. Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena parcelacija i stvorili uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije ovih ruralnih naselja. Unutar zona iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300m . Postojeće poslovne građevine unutar navedenih zona čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA ČESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 31.

Članak 31. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od JJ GLASNIK Stranica 1639 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0m između građevina. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu ameđusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne * mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 32.

Članak 32. Dvojne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 33. Gradnja građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena.
Članak 34. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka I/ 32. ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,Om. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. Stranica 1640 "SLUŽBENI Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Članak 34.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,Om, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,Om ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.