Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

crpke 10. Agroamerika d.o.o Plan nije napravljen potrebno izraditi sukladno propisanom okvirnom sadržaju te je novi. Operativni plan ne sadrži nijedno poglavlje # » sukladno okvirnom sadržaju operativnog plana. 11. Euro petrol Nisu opisane lokacije benzinskih postaja te za njih napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja ("Worst-case", EPA 40 CFR 68) 12. Matić - benzinska Nisu opisane lokacije benzinskih postaja te za njih napravljena analiza pumpa d.o.o. najgoreg mogućeg slučaja ("Worst-case", EPA 40 CFR 68) Plan je 13. Čateks d.d. djelomično napravljen sukladno okvirnom sadržaju Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša, nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worstcase ', EPA 40 CFR 68) te Operativni plan sadrži u tom dijelu nedovoljan broj podataka da bi ga se uvrstilo u analizu, uz to plan je pun izvadaka iz Narodnih novina i tehničkih listova za različite opasne tvari, plan nije operativan, pa se predlaže nadopuna i ponovna izrada plana 14. Agromeđimurje d.d. Nije napravljena ugroženosti analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ("Worst-case", EPA 40 CFR 68), kroz reviiju Plana provjeriti iskazane koliine opasnih tvari prema radnim jedinicama Ostali Operativni planovi gospodarskih subjekata izrađeni su prema okvirnom sadržaju i zadovoljavaju potrebe ovog Plana, uz napomenu i generalnu primjedbu da su kod nekih planova dosezi učinka u slučaju izvanrednog događaja krivo izračunati i ne odgovaraju mogućim stvarnim učincima te da ostala poglavlja, sukladno propisanom okvirnom sadržaju Operativnih planova, sadrže nedostatke koji se posebno odnose na preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja, provedbu mjera u slučaju izvanrednog događaja, način zbrinjavanja i sanacija okoliša, odgovorne osobe i potrebe za stručnim djelatnicima u provedbi mjera, program održavanja vježbi i informiranje javnosti o slučajevima v • v r onečišćenja okoliša. Kod analize dostavljenih Operativnih planova najviše se uzimalo u obzir poglavlje: Procjena posljedica od izvanrednog događaja, uključujući i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. "Worst case", EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti. Pri izradi Plana, bez obzira na gore navedene nedostatke, u razmatranje su uzeti i oni Operativni planovi koji nisu napravljeni sukladno propisanom okvirnom sadržaju, osim tri Plana koja se vraćaju subjektima na ponovnu izradu, jer u predmetnom poglavlju sadrže nedovoljan broj podataka da bi ih se uvrstilo u analizu.

U Prilogu 3. Plana naveden je popis pravnih osoba koje su dostavile operativne planove s podacima o opasnim tvarima, načinu skladištenja te količini opasne tvari. Lokacije na kojima se nalaze opasne tvari prikazane su na grafičkom prilogu 1. PRILOG 3 . : P r a v n e o s o b e k o j e p r o i z v o d e , k o r i s t e i l i s k l a d i š t e o p a s n e t v a r i u k o l i č i n a m a PRAVNA OSOBA MJESTO OPASNA TVAR INA d.d. PC Varaždin BP Čakovec 2 Čakovec DIZEL GORIVO (EU DG) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) MOTORNI BENZIN (BMB - 98) MOTORNI BENZIN (MB- 98) BP Čakovec 1 Čakovec DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (MB- 98) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) DIZEL GORIVO (EU DG) EKSTRA LAKO LOŽF/O ULJE (LU EL) BP Donja Dubrava Donja MOTORNI BENZIN (MB- 98) Dubrava DIZEL GORIVO (DG PL) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) BP Goričan Goričan DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) MOTORNI BENZIN (BMB - 98) DIZEL GORIVO (EU DG) DIZEL GORIVO (DG) EKSTRA LAKO LOŽIVO ULJE (LU EL) BP Mursko Središće Mursko DIZEL GORIVO (EU DG) Središće DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) MOTORNI BENZIN (MB- 98) DIZEL GORIVO (DG PL) BP Prelog Prelog DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (MB- 98) MOTORNI BENZIN (BMB - 98) DIZEL GORIVO (EU DG) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) BP Strigova Strigova MOTORNI BENZIN (MB- 98) DIZEL GORIVO (DG PL) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB - 95) GO z a k o j e p o s t o j i o b v e z a i z r a d e o p e r a t i v n o g p l a n a i n t e r v e n c i j a u z a š t i t i o k o l i š a o KOLIČINA SVOJSTVO SMJEŠTAJ 17 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 35 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 14 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 14 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 42,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 35 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 35 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 42,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 14 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik GO r 17 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik N< 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik CO n 21 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 42,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik a 35 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik > 21 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik GO 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 2 ivost opasnost po okoliš podzemni spremnik W 17 zapalj 17 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 42,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 35 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 21 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 14 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 14 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 17 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 35 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 14 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik Cd 17 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik o 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik u)

21 zapaliivost eksplozivnost podzemni spremnik > HEP-distribucija d.o.o Čakovec DIZEL GORIVO (EURODIZEL) DP ELEKTRA MOTORNI BENZIN (SUPER) Čakovec MOTORNI BENZ3N(EUROSUPER) DP u krugu tvrtke LOŽULJE EUROPETROL d.o.o. Pušćine MOTORNI BENZIN Rijeka, BP Pušćine DIZEL GORIVO MATIĆ d.o.o. Čakovec Čakovec LOZULJE BP Čakovec DIZEL GORIVO MOTORNI BENZIN HEP Proizvodnja d.o.o. Sveta Marija TURBINSKO ULJE Pogon HE Dubrava DIZEL GORIVO SULFATNA KISELINA TURBINSKO ULJE TRANSFORMATORSKO ULJE HEP Proizvodnja d.o.o. Orehovica DIZEL GORIVO V Pogon HE Čakovec SULFATNA KISELINA TURBINSKO ULJE TRANSFORMATORSKO ULJE Međimurje Tegra d.d. Čakovec DIZEL GORIVO LOŽULJE BENZIN I DRUGA GORIVA Ivanovec LOZULJE DIZEL GORIVO Janaf d.d. NAFTA07 Dionica trase naftovoda Virje-Lendava, od BS Donja Dubrava 2 do BS Peklenica Meiso d.d. Goričan LOZULJE Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec LOZULJE DIZEL GORIVO Međimurske vode Nedelišće KLOR d.o.o. Perutnina Ptuj Čakovec AMONIJAK Pipo d.o.o. Međimurje Beton d.d. Čakovec DIZEL GORIVO Ferro-preis d.o.o. Čakovec KISIK W Metaplast d.d. Kotoriba LOZULJE 25,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 00 7 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik o 7 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 17 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik > 49 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 85 zapaljivost eksplozivnost odzemni spremnik 42,5 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 55,25 zapaljivost opasnost po okoliš podzemni spremnik 49 zapaljivost eksplozivnost podzemni spremnik 35,2 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik 1,548 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik 2,8 zapaljivost opasnost po okoliš aku baterije 22 zapaljivost opasnost po okoliš hidra, sustav agregata 28 zapaljivost opasnost po okoliš mrežni transformator, blok transformator 1,634 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik 2,076 zapaljivost opasnost po okoliš aku baterije 00 r 22 zapaljivost opasnost po okoliš hidra, sustav agregata N< 14 zapaljivost opasnost po okoliš transformatori U 43 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik z 21,5 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik 15,5 zapaljivost eksplozivnost autocisterna r > 43 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik 00 2 8,6 zapaljivost opasnost po okoliš spremnik « 2305 zapaljivost eksplozivnost cjevovod 11,475 zapaljivost opasnost po okoliš poluukopani spremnik 27,2 zapaljivost opasnost po okoliš poluukopani spremnik 13,6 zapaljivost opasnost po okoliš 0,4 opasnost po okoliš boce u skladištu 6,5 zapaljivost, eksplozivnost spremnik 14,45 zapaljivost, opasnost po okoliš ukupani spremnik CO 12 eksplozivnost stanica za kisik ■-i 25,5 zapaljivost, opasnost po okoliš poluukopani spremnik c ^r\ Plin Aero d.o.o. Pogon transporta plina Podravina, Đurđevac Ü7 Plinovod DN 150 Mihovljan-M.Središće PRIRODNI PLIN (3)

Plinovod DN 150 Čakovec-Mihovljan PRIRODNI PLIN (3) Plinovod DN 150 Varaždinll-Čakovec PRIRODNI PLIN (3) Plinovod DN 150 Legrad-Donja Dubrava PRIRODNI PLIN FEROKOTAO d.o.o. Donji Kraljcvec LOZULJE JELEN d.d. Čakovec LOZULJE —v EKO Međimurje d.d. Senkovec DIZEL GORIVO ACETILEN (2) KISIK W BETON d.d. Prelog NAFTA AGROMEĐIMURJE Donji Kraljevec AMONÜAK d.d. Hladnjača ^ * Donji Kraljevec LOZULJE T Hodošan DIZEL GORIVO Čakovec DIZEL GORIVO Donja Dubrava DIZEL GORIVO Podturen DIZEL GORIVO Sveta Marija DIZEL GORIVO dokument 40 CFR (2) ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja (3) p r o c e s n i j e r e g u l i r a n d o k u m e n t o m 4 0 C F R 6 8 i n e p o s t o j i a d e k v a t a n s c e n a r i j u d o k u m e n t u zapaljivost, eksplozivnost cjevovod zapaljivost, eksplozivnost cjevovod zapaljivost, eksplozivnost ejevo vod zapaljivost, eksplozivnost cjevovod 10,21 zapaljivost, opasnost po okoliš nadzemna cisterna 8 t zapaljivost, opasnost po okoliš ukopani spremnik 101 zapaljivost, opasnost po okoliš 0,181 zapaljivost, eksplozivnost H 3,081 eksplozivnost 6,81 zapaljivost, eksplozivnost nadzemni spremnik 2 t zapaljivost, eksplozivnost spremnik 201 zapaljivost, opasnost po okoliš spremnik 251 zapaljivost, opasnost po okoliš spremnik 201 zapaljivost, opasnost po okoliš spremnik 601 zapaljivost, opasnost po okoliš spremnik 251 zapaljivost, opasnost po okoliš spremnik 151 zapaljivost, opasnost po okoliš spremnik 4 0 C F R 6 8 z a a n a l i z u n a j g o r e g m o g u ć e g a Broj 13A SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1595 3.1.1. Najgori mogući slučaj (''Worst case")

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a (EPA) definira najgori slučaj ispuštanja kao ispuštanje najveće količine neke regulirane tvari koja uzrokuje najveću udaljenost od točke ispuštanja do određene granice opasnosti. Najveća količina utvrđuje se s obzirom na administrativna ograničenja, odnosno to su pisani postupci koji ograničavaju količinu tvari koja se smije skladištiti odnosno obrađivati u posudi ili cjevovodu u bilo koje vrijeme, ili pak postupci koji u posudi ili cijevi dopuštaju povremeno skladištenje količina većih od uobičajenih. Za analizu najgoreg slučaja za otrovne tvari procjenjuje se disperzija u zraku do granice opasnosti, pomoću određenih konzervativnih pretpostavki o ispuštenoj količini i uvjetima ispuštanja. Kao scenarij najgoreg slučaja za zapaljive tvari navodi se eksplozija oblaka pare. Za analizu najgoreg slučaja za zapaljive tvari mora se procijeniti udaljenost do granice opasnosti prekomjernog tlaka od 7 kPa koji nastaje eksplozijom oblaka pare koji sadrži najveću količinu regulirane zapaljive tvari iz posude ili kvara na procesnoj liniji. Dokument 40 CFR 68 ne određuje programski paket/model za proračun zone ugroženosti, pa pravna osoba koja podliježe obvezi izrade operativnog plana može koristiti bilo koji programski paket/model koji odgovara karakteristikama opasne tvari i pretpostavljenim scenarijima. Kako rezultat ovisi o izabranom programskom paketu/modelu i ulaznim podacima, određene su zone ugroženosti za najgori mogući slučaj za evidentirane procese sukladno scenarijima opisanim u nastavku i sukladno podacima o procesima opisanim u operativnim planovima.

Sve pravne osobe navedene u tablici 1. trebale su sukladno točki 3. Priloga 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša napraviti procjenu posljedica od izvanrednog događaj a, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. "Worst case", EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti. Pretpostavljeni scenarij najgoreg mogućeg slučaja: 1. Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za otrovne plinove uključujući i otrovne plinove ukapljene pod tlakom Za potrebe analize posljedica najgoreg slučaja pretpostavlja se ispuštanje najveće moguće količine opasne tvari iz procesa u vremenu od 10 minuta, nakon čega se stvara oblak otrovnog plina koji se, zavisno od smjera puhanja vjetra širi izvan lokacije stacionarnog objekta. Prilikom procjene posljedica izvanrednog događaja u obzir se mogu uzeti pasivne mjere zaštite npr. zatvoreni prostor, zaštitni bazen, nasip i si. Pri procjeni posljedica od izvanrednog događaja (ispuštanje opasne tvari) pozornost se usmjeravana akutno (kratkotrajno trovanje) do kojeg dolazi udisanjem otrovnog plina. Pretpostavljeni meteorološki uvjeti: Brzina vjetra 1,5 m/s Atmosferska stabilnost klasa F po Pasquillu Temperatura zraka 25°C Relativna vlažnost zraka 50% Zona ugroženosti je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj je koncentracija opasne tvari takva da izlaganjem u trajanju od 1 sata neće doći do takvih posljedica po zdravlje koje bi onemogućile čovjeka da poduzme mjere osobne zaštiti od trovanja. Za opasne tvari regulirane dokumentom 40 CFR 68 granice opasnosti navedene su Emergency Response Planning Guigeline 2 (ERPG - 2).

Opasne tvari na području Međimurske županije koje pripadaju ovoj skupini opasnih tvari su: AMONIJAK 0,14 mg/l KLOR 0,087 mg/l 2. Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari regulirane dokumentom 40 CFR 68 Scenarij najgoreg mogućeg slučaja pretpostavlja maksimalno moguće istjecanje zapaljive tvari iz procesa (spremnika) pri čemu se formira oblak zapaljivih para koji u konačnici eksplodira. Pretpostavlja se da u eksploziji sudjeluje 10 % količine zapaljivih para koje ispare u 10 minuta. Pretpostavljeni meteorološki uvjeti: Brzina vjetra 1,5 m/s Atmosferska stabilnost klasa F po Pasquillu Temperatura zraka 25°C Relativna vlažnost zraka 5 0 % Zona ugroženosti je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice kojoj pretlak izazvan eksplozijom oblaka pare iznosi 7kN/m . Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakala što bi moglo dovesti do težeg ozljeđivanja ljudi. Opasne tvari na području Međimurske županije koje pripadaju ovoj skupini opasnih tvari su: ACETILEN PRIRODNI PLIN Stranica 1596 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13A 3. Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari koje nisu regulirane dokumentom 40 CFR 68 Zapaljive tvari na području Međimurske županije koje nisu regulirane dokumentom 40 CFR 68 su: MOTORNI BENZIN EKSTRA LAKO LOŽIVO ULJE DIZEL GORIVO NAFTA Scenarij najgoreg mogućeg slučaja pretpostavlja maksimalno istjecanje opasne tvari iz procesa, iz 1 " 1 * 1 * ■ 1 A. • nadzemnog spremnika ili spremnika autocisterne (opasna tvar se skladišti u podzemnom spremniku) te zapaljenje lokve opasne tvari ili eksploziju oblaka para koji se formira iznad prolivene opasne tvari. Sa stajališta opasnosti od požara uslijed istjecanja i zapaljenja opasnih tvari podzemni spremnici zbog svoje konstrukcije i građevinske izvedbe ne predstavljaju izvor opasnosti koji bi rezultirao izvanrednim događajem s ozbiljnim posljedicama.

Zona ugroženosti Procjena posljedica izvanrednog događaja obuhvaća analizu scenarija najgoreg mogućeg slučaja i analizu tzv. alternativnih scenarija. Pri procjeni posljedica izvanrednog događaja bitno je identificirati populacijske i okolišne receptore koji se nalaze u zoni ugroženosti. Zona ugroženosti određena je granicom opasnosti (tzv. endpoint). Granica opasnosti je granica područja u kojem su vrijednosti pokazatelja opasnosti manje od posebno specificiranih. Populacij ski receptori uključuju izvanlokacij ske stambene objekte, ustanove (škole, bolnice), industrijske, trgovačke i poslovne objekte, parkove i rekreacijske površine koje naseljavaju ili koriste ljudi u bilo koje vrijeme i bez ograničenja ili zabrane od strane fizičke ili pravne osobe koja je vlasnik lokacije. Okolišni receptori su zaštićene prirodne vrijednosti i si. Zona ugroženosti prilikom zapaljenja lokve je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti tj. granice u kojoj toplinski tok uzrokovan izgaranjem 2 zapaljive tvari iznosi 5 000 J/m s. Smatra se da izlaganje nezaštićenih dijelova tijela u ovoj točki u trajanju od 40 sekundi može uzrokovati opekline drugog stupnja- Pretpostavljeno je da vremenskom razdoblju od 40 sekundi čovjek može pobjeći iz zone ugroženosti na sigurnu udaljenost. Zona ugroženosti prilikom eksplozije oblaka para je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti tj. granice kojoj pretlak izazvan eksplozijom 1 1 1 * ■ ^T 1 TL T / Ä f l i J * A_ V 1 ■ oblaka pare iznosi 7 kN/m . Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakla što bi moglo dovesti do težeg ozljeđivanja ljudi.

Granice opasnosti preuzete su iz dokumenta 40 CFR 68. Opasna tvar koja je propisana Planom intervencija u zaštiti okoliša, a nije regulirana dokumentom 40 CFR 68 i za koji ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja je: KISIK Ferro - Preis d.o.o., Čakovec Eko Međimurje d.d., Šenkovec Proces koji nije reguliran dokumentom 40 CFR 68 i za koji ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja: PRIRODNI PLIN Plinacro d.o.o., Pogon transporta plina Podravina Plinovod koji prolazi kroz područje županije 3.2. Analiza rizika 3.2.1. Procjena društvenog rizika Svaka djelatnost razvrstava se prema ljestvici razreda posljedica i ljestvici razreda vjerojatnosti. Sve razvrstane opasne djelatnosti u području tako se prikupljaju i prikazuju na jednoj matrici vjerojatnosti nasuprot posljedica. t Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1597 Matrica rizika: matrica učestalosti spram posljedica u analizi rizika ▲ O s 0> e e 1 > js N S o * 5 4 > 3 * 2 1 / A B C P o s l j e d i c e : E R i z i č n i o b j e k t i u k o j i m a b i p o s l j e d i c e a k c i d e n t a i m o v i n u D j e l o v a n j e : T r e b a s m a n j i t i r a z m j e r e o p a s n o s t i p r e v e n t i v n e m j e r e . T r e b a i s p l a n i r a t i o s o b n u u k l j u č i t i u p l a n o v e s p a s i l a č k i h s l u ž b i - m o ž d a u z d r a v s t v e n i m s l u ž b a m a , p o l i c i j i i t d . D R i z i č n i o b j e k t i i r a d n j e u k o j i m a b i p o s l j e d i c e D j e l o v a n j e : V r l o s l i č n o m o n o m i z s t u p c a E .

C R i z i č n i o b j e k t i i r a d n j e u k o j i m a b i p o s l j e d i c e D j e l o v a n j e : P r e v e n t i v n e m j e r e . P l a n i r a n j e B R i z i č n i o b j e k t i i r a d n j e u k o j i m a b i m o g u ć e OGRANIČENE. Djelovanje: 0> c 3 © © • U NJ A > © . * vise od jednom godišnje * » \ jednom u 1 10 godina PORASp'tfiziKA A4 j jednom u 10 - 1 0 0 godina jednom u 100 »1000 godina manje od jednomu svakih 1000 godina D E posljedice ► m o g l e b i t i KATASTROFALNE z a ž i v o t , o k o l i š i l i i l i a k o j e m o g u ć e u k l o n i t i o p a s n o s t . T r e b a p o d u z e t i z a š t i t u ( n a l i c u m j e s t a i / i l i e v a k u a c i j u ) . O p a s n o s t i t r e b a ć e t r e b a t i p o s e b n a o p r e m a i p o s e b n o o b u č e n o o s o b l j e m o g l e b i t i VRLO OZBILJNE . m o g l e b i t i OZBILJNE i n t e r v e n c i j a . p o s l j e d i c e z a ž i v o t , i m o v i n u i o k o l i š m o g l e b i t i \ Preventivne mjere. Planiranje intervencija. A Rizični objekti i radnje u kojima bi akcident imao manje-više NEVAŽNE posljedice. Vjerojatnost: 1 NEVJEROJATNO - manje odjednom svakih 1000 godina 2 Jednom u 100 - 1000 godina 3 PRILIČNO VJEROJATNO -jednom u 10 - 100 godina 4 Jednom u 1 - 10 godina 5 VRLO VJEROJATNO - više odjednom godišnje Stranica 1598 " SLUŽBENI 3.2.2. Procjena posljedica od izvanrednog događaja Procjena posljedica temelji se na metodama izloženim u "Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama", APELL priručniku / / "Utvrđivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici i 'Handbook of Chemical Hazard Analysis P procedures". Da bi se mogle odrediti posljedice prvo 5 treba odrediti zonu(e) ugroženosti. Zone ugroženosti određuju se po tzv. "Worst case", EPA 40 CFR 68 f američkom propisu. Treba spomenuti da je uslijed razlika između naših i američkih propisa, te fu primijenjenih uvjeta kod "Worst case" scenarija metoda moguće odstupanje rezultata od realnosti (uglavnom precijenjenost posljedica).

Sama metoda procjene posljedica kod zapaljivih tekućina temelji se na posljedicama udarnog tlačnog vala i konzervativna je tj. posljedice su sa velikom vjerojatnošću precijenjene, uz ostalo i samim time što metoda ne uzima u obzir geometriju prostora. U skladu s Prilogom 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99) procjena posijedica izvanrednog događaja i proračun zona ugroženosti provodi se prema dokumentu 40 CFR 68 američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), u kojem se preporučuje uporaba metodologije i modela koji se nalazi u "Smjernicama za analizu izvanlokacijskih posljedica" (EPA/CEPPO), koje predstavljaju stručnu podlogu navedenom dokumentu. 1. PROCJENA VANJSKIH POSIJEDICA VELIKIH NESREĆA ZA LJUDE Procjena vjerojatnosti i broj a ljudskih žrtava za nepokretna postrojenja temelji se na procjeni posljedica (tj. broju izvanjskih smrtnih slučajeva) koje mogu biti izazvane i velikim nesrećama za svaku od aktivnosti koje se raščlanjuju umnoškom pogođenog područja i gustoće naseljenosti unutar područja i primjenom niza n čimbenika. Ovi čimbenici odražavaju: udaljenost od najbližeg naseljenog područja, rasprostranjenost n stanovništva u tom području i moguće ublažavajuće 2 radnje navedene u . Izvanjske posljedice nesreće znače broj smrtnih n slučajeva među ljudima koji žive ili rade u području koje okružje objekt u kojem se odvija opasna n djelatnost. Izvanjske posljedice (Cd,t i broj smrtnih slučajeva /nesreća) nesreće koju izaziva tvar (t) po svakoj 2 "Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvani velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama", UNEP;1993.

GLASNIK" Broj 13A utvrđenoj djelatnosti (d), mogu se izračunati pomoću jednadžbe: Cdt P - 6 - f D. f u gdje je: područj hektar) : gustoća naseljenosti u naseljen m ručjima ;ar pogođenoga pojasa (osoba/ha) korekcijski čimbenik područja za ras; p * ' stanovništva u pogođenom područj 0 korekciiski čimbenik ublažavajućih u A * 2. PROCJENA VJEROJATNOSTI VELIKIH NESREĆA NA NEPOKRETNIM POSTROJENJIMA Metoda se temelji na učestalosti velikih nesreća za svaku promatranu djelatnost, izvođenjem prosječne (standardne) vrijednosti vjerojatnosti (koja je apsolutna vrijednost logaritma broja pojavljivanja nesreća u toj "standardnoj" djelatnosti), te ugrađujući i nekoliko korekcijskih parametara za broj vjerojatnosti. Ovi parametri odnose se na: učestalost radnji utovara/istovara, sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim tvarima; organizaciju i sigurnost i vjerojatnost smjera puhanja vjetra prema naseljenim područjima u pogođenom pojasu. Kako bismo izračunali učestalost (PP(t, broj nesreća godišnje) nesreća s opasnim tvarima (t) na svakom nepokretnom postrojenju (p) treba izračunati i odgovarajući tzv. Broj vjerojatnosti (Np,t). NPjt se može izračunati pomoću jednadžbe: Np,t = N*p,t + n^ + nz + no + n„ gdje je: N*Pjt = prosječni broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar ui = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za učestalost radnji utovara/istovara = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim tvarima %.- o = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za organizacijsku i upravljačku sigurnost n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području Unutar prikazane metodologije N je određen kao "broj vjerojatnosti". Ovom se "broju vjerojatnosti" uvijek pridružuje ekvivalentna vrijednost učestalosti P. Odnos između N i P je sljedeći:

N logio P Broj 13A a Stranica 1599 SLUŽBENI GLASNIK" 3. PROCJENA VJEROJATNOSTI VELIKIH NESREĆA ZA PROMET OPASNIM MATERIJALIMA Metoda se temelji na odabiru prosječne (standardne) vrijednosti za svaku opasnu tvar (ili skupinu opasnih tvari) utvrđenu za svaki promatrani dio * ceste/željezničke pruge/vodenog toka/cjevovoda i primjeni nekih korekcijskih parametara na predmetnu standardnu vrijednost vjerojatnosti. Ovi parametri odražavaju: sigurnosne uvjete prometnog sustava, gustoću prometa i vjerojatnost smjera puhanja vjetra prema naseljenim područjima u pogođenom pojasu. Kako bismo izračunali učestalost (PP)t) broj nesreća godišnje) nesreća u prometu (p) opasnih tvari (t), prvo R e z u l t a t i a n a l i z e r i z i k a n a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e treba procijeniti odgovarajući tzv. broj vjerojatnosti Np,t- NPjt se može izračunati jednadžbom: Np,t = N*p,t + nsu + np8 + nn N*P(t = prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari nsu korekcijski parametar broj a vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnoga sustava np5 korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa nn korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području Odnos između N i P je sljedeći: N log10 P p r i k a z a n i s u u P r i l o g u 4 . : R e z u l t a t i a n a l i z e r i z i k a . s <; Stranica 1600 "SLUŽBENI Položaj na H M m T t i n VO 0 0 ON O i-t - M M II II II II II II II II II - H m a t r i c i U G co OH- CO PQ P Q n 1CO Q IT IT ^ ^ ^ ^ m M ^ CS CO CS C S CS CO < U r i z i k a CS i - i V j e r o j a t - oo r^ oo oo oo r-* oo CN i i i 1 1 * i i i o o o o o O o o o o o n o s t P *x 'x *x *x *x *X > < X X X *x co co ^H CO CO CO CO CO CO * - i CO in m i n i n i n i n i n i n i n N ,t M\ A \ A « A h A h . A h P t ^ v o 0O r- vo OO r^ vo oo oo n„ i n i n in m i n »n in m i n © c? O O © o o o o + + © + + + + + + o + + n 0 o o o o o o o o o o o n u im—M 9—M i i O 1 1 o o i i © o N*P,t oo r - oo oo r- t - OO oo r^ oo oo r^ - P procjena b r o j a l j u d i-» \o CO VO CN skih ž r t a v a in c\ vo i-i O N 0 0 ^t ^ H CS O CO - i n fp rf ^fr CS ^ H 1-H O A k M . A W A h A « w\ ■% •% ©~ o" ©" o o o o o ^ H ^ ^ Gustoća naseljenosti o o o o o (osoba/ha) vo vo vo VO vo o o o o o o * - t ^ ^ H ^ 1-H CS CS * - H ^ H ,—» T t K a t e g o r i j a učinka h-H h-H 5 ü < < u CO < S ü < CO U Najveća udaljenost o o o o o in in o o i n O O m o učinka ( m ) in ^ cs CS 1-t i n CS i n ^ H c s i n Pogođeno područje oo in es cs in ^ t CS oo in es o o ^ h _ ^ k ^ h . WS #■» " ^ r* (ha) © ^-< © o o © *-» o O z n a k a co vo co CO VO vo CO CO v o CO c o • t-H Opasna t v a r cd b CS W cd Ü « PQ a Ü cd Q s d Q S Q Q £ 3 Q 3 N <L> r' (U cd cd > Cd cd T3 * • SZ L o k a c i j a / CS o i 00 p r a v n a > > 5 ft cd >o o o o c/l^ ^ ^ L osoba • O o O rt 0 H 0 H O H CO PQ CO CO CO GLASNIK" Broj 13A CS T t »n v o r - oo O N O ^H CS CO ^ i n CS CS CN CN CS CS 1\ 17 T\ T\ 1\ 1\ II II II II II II Q PQ CO CO U Q Q CO PQ PO PO PQ o j CS CS l-H 1-4 CN i— CS i - i 2 CS H CS 0 0 G \ OO 00 Os O N OO O N 00 O N OS 0 0 o, oo.

i I i i I i 1 i i ■ o o o O O o o o o o O o O O *x *x 3< >< 3<!< >< *x 'x *x 3< 3< "x 3< CO CO CO CO CO r - l i - H * ^ CO CO CO i i CO 1 i CO CO i n »n m m in i n i n i n i n i n i n 0 k # ^ A h A h A h r^ oo r- r^ oo ON 0 0 CS r - oo 0 0 i 1 i oo r - i n i n i n in m m i n i n i n i n o O O o o o o" ö" o o + + + + + + + + + O i i O 1 i O O o o o o o o o o o o O i i O 1 i O O i n i n i n wo i n m i n •*- o o o O o CO t O o o o o o + + + o o + i 1 + 1 i + + oo r^ r- oo oo r^ oo r^ oo 0 0 i i r * 1 i 0 0 C - s ^ ^ o O VO CS VO CS CO co 3 v3 CO v o 0 0 i i CS 1 i CS CS • ^ ^ I 1 i - H 1 1 i - H ^ H ^ H ^ H ^ H o o ^ ^ H ^ H o o 1—1 1 1 — 1 1 l - H i - H o o o o o o o o VO v o VO o o o o o o T t 0 0 0 0 CS CS CS CS 1 " ^ 1 1 1 - ^ 1 , 1-H T - H ^ ^ ^ h—H h-H ^ H < u < PQ < 5 S PQ S CO . , < 1 o o o in o in o m o o o o o i n i n i n ^ H CS *-H es in es in in i n i n i n i i CS 1 i CS CN i n cs mCS ^ t CS ^ t T f T t OO oo CS CS CS ^Fk ^ l « k ■ h A k &S » V » V • * * r* r^ O *-H o o o o o o o O i i O 1 i O O ■ - v o CO v o vo ro CO v o CO VO CO 1 1 1 f 0) .° 3 3 _ o _ o 2 - * 2 ^ u 3 TS 2 T3 ^ 2 o C/3 S o g 3 « PQ Ü SO ^ r^ £ £ Q S SO S Q P Q oo H Q 00 H H cd u V • Bcd cd cd p * o s 0 t ; • '5 o IC • 'S cd P 4 a j Q > cd W) > Ö o u .2 " o Ö " o O 'S 4SI PN e . c 1 o £ Pk O o 0 0 »00 Q H O H OD PLH h ^ rCÖ PH o CO CO Q > U PQ U PQ S nd p-l S XJ PH Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1601 \ Položaj na vo r- OO Os o ^ CS V CS CO CO CO CS CS CS matrici II II II II II II II • • « PQ PQ PQ PQ CQ PQ PQ rizika ^t Vierojat- 0 \ Os 0\ Os i i i i t 1 o o o o o o O nostP 3< 'x 3< *x >< "x *X i—« m CO i CO CO ^H ' " ' m i n »n i n Np,t 0 \ 0 0 oo" i OO 0 0 O VO nn 0,5 0,50,5 + o O i O o + + n 0V o o © o o o O i n in m »n m m m "u o o o © o o © + + + 1 + + + + N*P )t 0 0 OO 0 0 i OO 0 0 OO m P proriena broja ljudskih žrtava OO 0 0 T t I CS 0 0 ^O CS ^ fuU 1-H _ l *—1 1 ^ H ^ H © ^ b m in ^t ^ M L ^ H *-< i—H | o o o ^ Gustoća naseljenosti * (osoba/ha) © o o o o o © ^ t Tf CS i CS 0 0 OO ^ Kategorija učinka < < < , < < < U Najveća udaljenost © m m m m »n uo © učinka (m) CS CS CS i CS CS CS Pogođeno područje CS CS CS CS CS CS i n ^ (ha) o o O i O O O Oznaka CS co co CO CO CO CO CO CO Opasna » tvar i o £ s ^ 3 D D g ^ Q J J Q z HJ J Q W d.d.

o 0> o § ovi T3 c Lokacija/ o anov« Gorič1 « > pravna >o * £ TI •rt 2 S osoba MeđimuLokacijaLokacijaJanaf d.<Meiso d.<Čakovecd.d. Čak CO Tt i n ^o i CO CO CO ro II II II II < 2 2 PQ T t r 1 1 1 © © © © *X 3< *x 3< CO CO CO CO i i n m i n i n TN i n 0 0 oo oo i © © © © i © © © © i m m i n i n © © © + + + + i m OO oo OO i h © CS CS CS i i - H i ©" * - 4 i ^ ^ i n i n * * ©^ © © © i L Q © © © Tj" CS CS CS i s < < < i © i n i n i n i n CS CS CS t ^ - CS CS CS o © © ©~ i ■ m CO CO CO rn 0NIJAK W S on Ü D D P < Q 2 J HJ J - G • O • s "5 • d.o.o ke vo eBet(s d.o. • • © CQ 6 "v? • 1 3 Međimud.o.o.PUi £ Međimud.d.Ferro-PreiMeplastFerokotaoJelen d.c Stranica 1602 . "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13A r ■■ - - ■ ■ ■ - ' — — ■ ^ ^ ^ i. ■ n r- oo H CS C O Položaj na co co 5 II II =39 =40 =411 H II matrici < < < < < < < < < »-* uo rt ^ w V rizika 7\ *n > Js S\ 3\ 3N > & i 1 1 1 1 Vjerojat © © Ö o © © © © © nost P 3< 3< "x *x 3< 'x 1< 1< 'x Ä Ä X ^ t r f W ^ L co co co CO CO CO CO C O CO in uo »o u^ uo uo uo in N A b P l t oo" rf in O O 0 0 0 0 O O 0 0 od F o o o o © © © © © * n o o o o © © © © © 0 uo uo uo uo uo uo U") n o o o © © ©~ © ©" © uu + + + + + + + + + N* * oo ^t *n oo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 P procjena broja ljud 1 1 i © © © © © © skih žrtava 1 1 i fu - - - - - - Juo uo uo uo uo IO 1 1 i © © © © © © fn a , f . P © © © © © © Gustoća naseljenosti © 1 1 ■ © © © © © 1 1 ■ (osoba/ha) Kategorija 1 1 i < < < s < < učinka ■ Najveća uo uo © u-i udaljenost 1 1 i CS uo CS CS učinka (m) Pogođeno CNC N CS oo CS CS područje 1 1 i r* r, © © © © © © (ha)

Oznaka co £ co co CO CO CO CO CO ■ ■ Opasna tvar < ETILENIK ONIJAK O u 83 < 2 E> Ü Ü Ü Ü Ü O < W Z < 3 Q Q Q Q Q Ed. a 0> H 'C Lokacija/ W3 * 9*H * ^*4 « o 3vec ;uren • ff pravna đimurj o (3 o T3 5 o 5 CJ o > osoba o 00 2 ti O ti c ti od ti n Ekod.d. Beto<3 PogoKraljPogoKral[PogoPogoPogoDubrPogo | Pogo ^ — ^ — — I . ^ . ^ . ^ - ^ . ^ . ^ - I ■ ■ — - - , - . , ■ . ^ . ^ . ^ - ^ . ^ - ^ . _ . k r - I i i 1 X 4 Položaj na matrici - rizika OO OO 00 OO 00 1 1 1 Vjerojat o o o o b n o s t ? X 2 3< *x s O O oo 0 0 oo oo NP)t n„ o o o o o uo * - * 1-H 1—1 »—4 Np5 1 n s u *+ *+ *+ *+ *+ ^o *o ^o *o N*P)t 8,5 P procjena broja ljud 1 1 1 1 i skih žrtava 1 1 1 1 1 fu 1 1 1 1 i fP Gustoća naseljenosti ■ 1 1 1 ■ 1 V V V ■ (osoba/ha) Kategorija 1 1 1 1 i tw » » učinka Najveća udaljenost 1 1 1 1 i učinka (m) sa Pogođeno đev; područje 1 1 1 1 i ti (ha) ti CS CN CM CS ^O Oznaka © ~ CQ gc n s 15 CO t Opasna tvar a CS i u. (autociste: ti o a. 0 - , O H CL, 2 O H CL, CL. CL, = - • o © M CQ ^ ^ ^ L © o S2 o o o & * ^ A uo ti x n Lokacija/ ^r *ff H :Od. z Z - Z o pravna Q i S Q a Q G turn 'S ! osoba Ü .¾ 'S « vod Dvljan -sce> > 2: *^ č3 w NACBO O 113 o o o ovodaždinoveco 2 t« ia i PLIPlinMihSrecPlinČakMihPlinVar;ČakPlinLegDubS T 5 Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1603 Matrica rizika: matrica učestalosti spram posljedica u analizi rizika ▲ C/5 O S 0> cd C c >N 03 ci § > IM DA N > C O o J 38, 40, 41, j 5 42,43,44, 45 4 33,39 32 3 9 2 3, 4, 6 , 8 j X 10 1 5 , 2 ( ^ 1 7, 13, 16, 21, 1 22, 24, 26, 37 / 27, 28, 29, 11,17 30, 31, 34, 35,36 A B C r * b r o j e v i 1 , 2 , 3 , 4 , 5 ^ d o b r o j a 4 5 p r i d o d a m s u p o l o ž a j i m a r i z i k a , a o z n a č u j u s m j e š t a j r i z i č n i h o b j e k a t a u n u t a r m a t r i c e 4 . SMJERNICE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZVANREDNOG DOGAĐAJA Temeljem prikupljenih podataka o vrstama i kemijskofizikalnim svojstvima opasnih tvari koje se nalaze na području Međimurske županije, mogu se pretpostaviti četiri tipična izvanredna događaja za područje Županije:

1. ispuštanje otrovnog plina, 2. ispuštanje tekućih opasnih tvari, 3. požar, 4. eksplozija. Za svaki od četiri navedena izvanredna događaja, u nastavku su navedene opće mjere i postupci za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja. c O 0 I* CA 2 * Li S > O 4 više od ■ jednom godišnje jednom u 1 PORAST RIZIKA 10 godina jednom u 10 2,5 - 1 0 0 godina w jednom u 12,18 14 100 -1000 godina r manje od jednom u 19 svakih 1000 godina D E posljedice ► n a m a t r i c i r i z i k a u P r i l o g u 4 . : R e z u l t a t i a n a l i z e r i z i k a 1. Postupci i mjere u slučaju ispuštanja otrovnih plinova U slučaju ispuštanja bilo kojeg otrovnog plina, treba što hitnije napustiti prostor iz kojeg dolazi toksični plin, te se kretati okomito na smjer vjetra. Dekontaminaciju i sanaciju mjesta nesreće treba prepustiti ovlaštenim i odgovornim osobama koje moraju imati zaštitnu opremu: aparat za disanje, zaštitne rukavice, zaštitna odjeća i obuća nepropusna za plin, oprema za zaštitu glave. Stranica 1604 "SLUŽBENI U slučaju izvanrednog događaja koji za posljedice imaju ispuštanje otrovnih plinova, potrebno je uzeti u obzir smjer i jačinu vjetra i ostale relevantne podatke iz Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata. Gospodarski subjekti koji u svojoj djelatnosti postupaju s otrovnim plinovima ili tvarima koji mogu proizvesti otrovne plinove, a u slučaju izvanrednog događaja mogu značajnije ugroziti zdravlje i živote ljudi, su: AMONUAK CAS #7664-41-7 Fizikalno-kemijska svojstva Kemijska formula: NH3 Fizikalno stanje: ukapljeni plin Boja: bezbojan Miris: oštar Ph vrijednost (1% vodena otopina, 20°C) 11-12 Vrelište (kod 101,3 kPa): -33,4 °C Ledi ste: -77,7 °C Temperatura raspada: 450 °C Plamište: 630 °C Temperatura samozapaljenja: 651 °C Granica zapaljivosti: DGZ:

GGZ: Tlak para(25 °C): 1013 kPa Gustoća para (zrak=l): 0,6 Gustoća tekućeg (0°C, 1013 kPa): 0,6386 g/cm Gustoća plina (0°C, 1013 kPa): 0,7714 g/dm Topljivost (voda 20 °C): 3 529 g/dm Topljivost u organskim otapalima: GLASNIK" Broj 13A Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec i Agromeđimurje d.d. Donji Kraljevec u svojoj djelatnosti postupaju s amonijakom, Međimurske vode d.o.o. Izvorište Nedelišće u svojoj djelatnosti postupa s klorom. * » \ A* 16vol% (u zraku na 0°C) 27vol% (u zraku na 0°C) 3 3 topljiv u alkoholu, acetonu, kloroformu Podaci o toksičnosti Amonijak je otrovan ako se udiše i nagriza sve dijelove tijela. Akutno trovanje: Inhalacijsko (LC 3 50 4 sata izlaganje) 500-2000 mg/m Lokalni učinci: vidjeti identifikacija opasnosti - Ljudsko zdravlje Ekološki podaci P o k r e t l j i v o s t : V r l o t o p l j i v u v o d i . N H / i o n s e a p s o r b i r a u t l u P o s t o j a n o s t / r a z g r a d l j i v o s t : u z p o m o ć b a k t e r i j a u t l u s e o d v i j a v o d i g a n i t r i f i c i r a j u m i k r o o r g a n i z m i i l i s e v e ž e n a t a l o ž n e a t m o s f e r i s e r a z l a ž e f o t o l i t i č k i i l i n e u t r a l i z i r a k i s e l i m b r z i p r o c e s o k s i d a c i j e a m o n i j a k a u n i t r a t a . U s v j e ž o j \ č e s t i c e i k o l o i d e . P o t p u n o j e b i o r a z g r a d i v u v o d i . U o n e č i š ć e n j e m z r a k a . B i o a k u m u l a c i j a : N i z a k p o t e n c i j a l . E k o t o k s i č n o s t : A m o n i j a k j e o t r o v a n z a v o d e n i s v i j e t .

n e i o z i r a n o g a m o n i j a k a , k o j i j e š k o d l j i v z a v o d e n i s v i j e t v e ć L C 5 o ( 9 6 h r a z l i č i t e v r s t e ) < 1 m g / d m 3 E C 5 0 ( 4 8 h D a p h n i a m a g n a ) 2 4 , 4 - 1 8 9 m g / d m 3 T o k s i č n o s t j e d i r e k t n o o v i s n a o k o n c e n t r a c i j i s l o b o d n o g u v r l o m a l i m k o n c e n t r a c i j a m a : Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1605 PODACI O OPASNOSTI I MJERAMA SIGURNOSTI Znakovi opasnosti: T Otrov - ovim znakom označavaju se otrovne tvari skupine U C Nagrizajuće Oznake upozorenja RIO Zapaljiv R23 Otrovan ako se udiše R34 Izaziva opekline R50 Vrlo otrovan za vodene organizme V Oznake obavijesti: S9: Čuvati posude na dobro provjetrenom mjestu S16: Čuvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno pušenje S36/37/39: Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću, rukavice i zaštitna sredstva za oči/lice S45: U slučaju nesreće ili mučnine odmah zatražiti liječnički savjet (ako je moguće pokazati naljepnicu) S61: Izbjegavati odlaganje u okoliš. Pridržavati se posebnih uputa ili podataka IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI Ljudsko zdravlje: Amonijak je otrovan ako se udiše, nagriza sve dijelove tijela i izaziva opasne ledene opekline. Udisanje: Granica osjeta mirisa amonijaka je 5-25 ppm, koncentracija od 50-100 ppm uzrokuje slabu nadraženost tijekom duljeg izlaganja. Trenutna nadraženost očiju, nosa i ždrijela nastupa kod 400-700 ppm sa simptomima slabog nadraživanja gornjih dišnih organa, koji traju samo tijekom izlaganja. Iznad 1000 ppm i nakon kratkog izlaganja, nastaje teško nadraživanje očiju i gornjeg dišnog sustava. Izlaganje amonijaku iznad 2000 ppm, čak i za kratko vrijeme stvara teške plućne ozlijede i može biti smrtonosno.

Plućni edem se može pojaviti do 48 h nakon udisanja s mogućim smrtnim ishodom. Izlaganje koncentracijama osjetno iznad MDK dovodi do trajnih oštećenja dišnih organa. Dodir s kožom: Kapi tekućeg amonijaka izazivaju jake studene opekline. Pare u prisustvu vlage nadražuju kožu. Dodir s očima: Tekući amonijak može uzrokovati trajna oštećenja očiju, čiji je potpuni rezultat vidljiv tek nakon nekoliko dana. Pare nadražuju oči i izazivaju suženje, a visoke koncentracije mogu ih teško ozlijediti. Gutanje: Odmah nastaje opasno nagrizanje i oštećenje želučano - crijevnih organa. Dugotrajni učinci: Nisu poznati negativni učinci izlaganja ispod MDK. Okoliš: Amonijak je otrovan za vodeni svijet. Fizikalno - kemijske opasnosti: Gori, ali je teško zapaljiv na otvorenom. U zatvorenom prostoru smjesa amonijaka i zraka može biti zapaljiva/eksplozivna. Tijekom gorenja nastaju dušični oksidi (NOx). Opasnost od razaranja spremnika ili cilindara ako se griju. Velika izlijevanja tekućeg amonijaka uzrokuju stvaranje gustog bijelog oblaka koji zaklanja vidik. PRVE MJERE POMOĆI Nakon udisanja: Ozlijeđenog treba smjesta izvesti na čisti zrak, neka miruje, utopliti ga. Dati kisik u prisustvu ovlaštene osobe. Ako je disanje prestalo ili pokazuje znakove zastoja, primijeniti umjetno disanje. Zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Nakon dodira s kožom: Namočiti s puno vode. Smrznuta odjeća može se zalijepiti za kožu (ledene opekline). Pažljivo odmrznuti toplom vodom. Skinuti natopljenu odjeću i obuću, te mjesto dodira obilno ispirati vodom. Ne trljati promrznute površine.

Zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Nakon dodira s očima: Treba ih odmah ispirati s čistom V vodom, najmanje 15 min. Čistim prstima rastvoriti očne kapke i kružiti očima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoći. Nakon gutanja: Ne izazivati povraćanje. Ako je osoba -»-**! fliM^nfi f « * / \ k n i n*-**-rk*-i 11 o + r* o l J / - \ / i r v r «vodom 1 *T\/"VrVI+1 /117110 / 1 A pri tri min. Odmah pozvati hitnu pomoć Stranica 1606 "SLUŽBENI Napomena za osobu koja pruža prvu pomoć/liječnika: U svim slučajevima ozlijeđenoga provesti u bolnicu što je moguće prije. Pacijenta zadržati na promatranju barem 48 h jer je moguć trenutni ili odgođeni bronhijalni, trahealni plućni endem. Može se pojaviti V • • progresivno oštećenje očiju. MJERE ZA SUZBIJANJE POŽARA Amonijačne pare i tekućine teško se pale, posebno na otvorenom. Zapaljenja smjesa amonijaka i zraka u granicama 16-27 vol% u zatvorenom prostoru može eksplodirati. Pokušati zatvoriti izvor curenja. Za gašenje koristiti vodu, halone, pjenu, suhi prah ili CO2. Vatri izložene spremnike i konstrukcije hladiti raspršenim mlazom vode radi zaštite od eksplozije, apsorpcije amonijačnih para i zaštite osoblja. Ne prskati vodu u tekući amonijak! Nositi kompletnu zaštitnu odjeću i dišni aparat. MJERE KOD SLUČAJNOG ISPUŠTANJA Kod većih ispuštanja nositi kompletnu zaštitnu odjeću uključujući zaštitu dišnih organa (potpuna zaštita očiju i lica štitnikom, zaštitnim naočalama, izolacijskim aparatom sa zrakom, plinskom maskom sa zelenim filtrom «K», noge i ruke zaštititi gumenim ili plastičnim čizmama i rukavicama tijelo zaštititi gumenom odjećom ili kombinezonom). Evakuirati područje u pravcu niz vjetar od mjesta ispuštanja, ako se to može sigurno napraviti. Ako ne može, ostati u stranu, hermetizirati prostoriju (oblijepiti prozore i vrata), isključiti električna trošila. Kvalificirano osoblje treba zatvoriti izvor curenja što je moguće prije.

KLOR C A S # 7 7 8 2 - 5 0 - 5 O s n o v n e z n a č a j k e k l o r a : K l o r s p a d a u o t r o v e I I s k u p i n e . GLASNIK" Broj 13A Ventilirati prostor u kojem je došlo do ispuštanja da se pare rasprše. Ukloniti izvore paljenja. Proliveni amonijak prekriti pjenom (Plurex SG ili slično) da se smanji isparavanje. Okružiti izliveno zasipavanje zemljom ili pijeskom ako je moguće. Za suzbijanje plinovitih oblaka tuširati vodom, ali ne prskati direktno u mlake amonijaka. Poduzeti mjere zaštite vodotoka i kanala. U slučaju nesreće i propuštanja veće količine amonijaka, potrebno je: ograničiti sirenje 1 d a l j n j e i s p u š t a n j e amonijaka: i s k l j u č i v a n j e m p o s t r o j e n j a i z p o g o n a , i s k l j u č i t i o d s i s n u v e n t i l a c i j u i z p o g o n a , p r o v j e r i t i s t a n j e s v i h v e n t i l a , s p o j n i c a , s p r e m n i k a i u r e đ a j a s a m o n i j a k o m , a k o s e m j e s t o p r o p u š t a n j a a m o n i j a k a n e m o ž e z a t v o r i t i , t r e b a g a p o l i j e v a t i m l a z o m r a s p r š e n e v o d e d o p r e s t a n k a i z l a s k a p l i n a . z a š t i t i t i u g r o ž e n o s t a n o v n i š t v o / r a d n i k e : o s i g u r a t i v e l i k u z a š t i t n u z o n u o k o m j e s t a n e s r e ć e i z k o j e t r e b a u d a l j i t i s v e n e o v l a š t e n e o s o b e , b l o k i r a t i p r i l a z n e p u t o v e , a l a r m i r a t i s t a n o v n i š t v o a p o p o t r e b i p r o v e s t i e v a k u a c i j u .

p r o v e s t i d e t o k s i k a c i j u i d e k o n t a m i n a c i j u u s m j e r a v a n j e m m l a z a r a s p r š e n e v o d e n a m j e s t o i s p u š t a n j a a m o n i j a k a . P r i n o r m a l n i m a t m o s f e r s k i m u v j e t i m a j a v l j a s e k a o p l i n ž u t o z e l e n e b o j e i o š t r o g n e u g o d n o g m i r i s a . Z b o g i z r a ž e n e r e a k t i v n o s t i u p r i r o d i g a s e rijetko n a l a z i u č i s t o m s t a n j u s i z n i m k o m v u l k a n s k i h p l i n o v a . N a j č e š ć e s e n a l a z i u o b l i k u s o l i - n p r . N a C l . F i z i č k o - k e m i j s k e z n a č a j k e k l o r a K e m i j s k a f o r m u l a Cl 2 R e l a t i v n a a t o m s k a m a s a 35,453 M o l e k u l a r n a m a s a 70,9 g/mol T a l i š t e -100,98 °C V r e l i š t e -34,05 °C K r i t i č n a g u s t o ć a 565,00 kg/m K r i t i č n i t l a k 7,711 Mpa K r i t i č n a t e m p e r a t u r a 144 °C 3 G u s t o ć a ( 0 ° C , 1 0 1 , 3 k P a ) 3,213 kg/m Gustoća klora u plinovitom stanju smanjuje se s porastom temperature, a raste s porastom tlaka. Kompresibilnost mu je vrlo velika, tako da mu je 3 volumni koeficijent 0,12 % u području od 0 do 10 MPa pri 20 °C. Od 1 kg tekućeg klora može se dobiti 311 3 dm plina. Broj 13A Stranica 1607 "SLUŽBENI GLASNIK" Topljivost klora u vodi ovisi o temperaturi (veća je u hladnoj vodi) i prisutnosti drugih komponenata odnosno o vrijednosti Ph. Pri temperaturi od 10 °C u 100 g otopine otopljeno je približno 0,9 g klora, a pri temperaturi od 50 °C samo 0,4 g klora.

Reaktivnost klora je vrlo visoka, s obzirom da reagira direktno sa svim elementima osim s kisikom, dušikom i ugljikom. S vodikom i amonijakom stvara eksplozivne smjese u širokom koncentracijskom području. Većina kovina relativno je stabilna na klor na temperaturama do 100 °C. Iznad te temperature kovine mogu burno oksidirati pri čemu je proces oksidacije sličan sagorijevanju. Može inicirati zapaljenje drva, papira, derivata nafte, tekstila itd. Mikrobiološki je vrlo aktivan i djeluje na različite organizme tako da reagira s enzimima značajnim u metabolizmu bakterija, odnosno mikroorganizama. Bakterijsko djelovanje odnosno biocidni efekt posljedica je djelovanja hipokloritne kiseline koja nastaje u reakciji klora s vodom. Otrovnost klora je vrlo velika. Već pri niskim koncentracijama nadražuje respiratorne organe. Ukoliko se nalazi u zraku u koncentraciji većoj od 0,5 % u kratkom roku izaziva smrt. U organizmu se pretvara u hipoklornu kiselinu, koja je tipična citotoksična tvar. U najkraćem vremenu oštećuje kožu i sluznicu, oči, nosne šupljine, a kod većih koncentracija bronhije i pluća. Prag osjetljivosti mirisa za klor u zraku u području je od 0,2 do 3,5 ml/m , dok se okus klora u vodi osjeti pri koncentraciji od 50 mg/m . Za radnu sredinu i osam satnu izloženost ljudi vrijednost međunarodno potvrđene dozvoljene koncentracije 3 3 MDK iznosi 0,5 ml/m (1,5 mg/m ), dok gornja granica koncentracije MDK iznosi 3 mg/m . Smrtonosna doza 3 za čovjeka iznosi cea. 3 g/m . U slučaju nesreće i propuštanja veće količine klora, potrebno je:

ograničiti širenje i daljnje ispuštanje klora: ako je do propuštanja klora došlo na uređajima ili cjevovodima, treba prekinuti struju plina zatvaranjem ventila ili stezanjem brtve. plinoviti klor koji izlazi treba apsorbirati u tekućini za apsorpciju klora, kao što su vodena otopina natrijevog-hidroksida i vodena otopina vapna, zaštititi ugroženo stanovništvo/radnike: osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje treba udaljiti sve neovlaštene osobe, blokirati prilazne putove, alarmirati stanovništvo a po potrebi provesti evakuaciju ili sklanjanje u hermetizirana skloništa provesti detoksikaciju.i dekontaminaciju tekućinom za apsorpciju klora, poduzeti mjere predostrožnosti: ne doticati materijal koji ističe iz spremnika klora, niti gaziti po tekućem kloru, budući je klor teži od zraka, u slučaju istjecanja klora iz spremnika moguće je njegovo akumuliranje u udolinama i mjestima niže nadmorske visine od mjesta nesreće 2. Postupci i mjere u slučaju ispuštanja tekućih opasnih tvari U slučaju ispuštanja većih količina tekućih opasnih tvari potrebno je: otkloniti uzrok i spriječiti nastavak izvanrednog događaja u slučaju većih izlijevanja potrebno je prekinuti radni proces, provjeriti stanje svih ventila, spojnica, spremnika i uređaja, u slučaju curenja iz spremnika potrebno je organizirati brzo pražnjenje oštećenog spremnika. sanirati onečišćeno područje: razlivene tekuće opasne tvari treba skupiti uz pomoć priručnih sredstava: upijajuća sredstva (suhi pijesak, zemlja i si.), disperzivna sredstva (odmaŠćivač, deter džent), prskalicama i priručnim alatom za v * v r čišćenje.

iskopati jarak ili izgraditi bazen, pomoću npr. vreća pijeska, u kojem bi se sakupile razlivene opasne tvari i time ograničilo širenje V • V f onečišćenja. nastali otpadni materijal potrebno je pokupiti sa opremom koja ne izaziva iskrenje, te ga adekvatno zbrinuti u suradnji sa za to ovlaštenim poduzećima. poduzeti mjere predostrožnosti: područje onečišćenja potrebno je izolirati, te ne dozvoliti pristup neovlaštenim osobama, u slučaju većih izlijevanja razmotriti evakuaciju pučanstva, zbog opasnosti od zapaljenja toksičnih para, za smanjivanje učinka opasnih para mogu se koristiti pjene. Kod većih izlijevanja može se koristiti vodeni sprej za smanjivanje učinka opasnih para. Stranica 1608 U SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13 A osobe koje poduzimaju akcije saniranja onečišćenja moraju se uvijek postaviti tako da vjetar ne donosi na njih opasne pare, ukloniti moguće izvore vatre: iskra, plamen, zabraniti pušenje, oprema s kojom se rukuje mora biti uzemljena, ne dodirivati ni hodati kroz prolivene opasne tvari, onemogućiti izlijevanje opasnih tvari u odvodnu kanalizaciju, podrume i druge zatvorene prostore postavljanjem brana s vrećama pijeska ili zemljom. 3. Postupci i mjere u slučaju požara U slučaju zapaljenja opasnih tvari potrebno je: V * , • započeti gašenje požara i spriječiti njegovo širenje požar se gasi sredstvima za gašenje koja se dijele na: glavno - voda, specijalna - pjena, ugljični dioksid, haloni, suhi prah, pomoćna - pokrivači, pijesak i ostala sredstva. isključiti električnu struju prije gašenja požara vodom ili pjenom, zaustaviti dotok gorive tvari do mjesta požara, ukloniti sve spremnike zapaljivih tvari i zapaljive tvari od mjesta nastanka požara, ako to nije moguće, potrebno ih je hladiti mlazom raspršene vode, poduzeti mjere osobne zaštite:

udaljiti se, što je moguće više, od mjesta nastanka požara, u slučaju da dođe do otvaranja sigurnosnih ventila spremnika, potrebno se je odmah udaljiti zbog mogućnosti eksplozije spremnika, pri gašenju, upotrijebiti sredstva za osobnu zaštitu. Za područje Međimurske županije nije donesen "Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija" kojeg treba primijeniti u slučaju požara. U "Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija" detaljno su obuhvaćeni postupci i mjere za ublažavanje posljedica izazvanih požarom. Gore navedeni plan treba se nalaziti i u sjedištu Eko-stožera. 4. Postupci i mjere u slučaju eksplozije U slučaju eksplozije potrebno je: poduzeti mjere osobne zaštite i spriječiti mogućnost nastanka nove eksplozije, otkloniti uzrok eksplozije kako bi se spriječile uzastopne eksplozije, sklanjanjem u sigurne prostore/sklonište, kako bi se zaštitili ljudski životi od razorne moći eksplozija koje su praćene povećanjem tlaka i pojavom praska, spriječiti nastanak požara nakon eksplozije Za područje Međimurske županije nije donesen "Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija" kojeg treba primijeniti u slučaju požara. U "Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija" detaljno su obuhvaćeni postupci i mjere za ublažavanje posljedica izazvanih požarom. Gore navedeni plan treba se nalaziti i u sjedištu Eko-stožera. 5. SUDIONICI U PROVEDBI INTERVENCIJE 5.1. Županijski Eko - stožer Prema Glavi IH., točka 1. Plana intervencija u zaštiti okoliša tijelo nadležno za provođenje Plana na županijskoj razini je Županijski eko-stožer. Članove Županijskog eko-stožera imenuje županijska skupština.

v _ Voditelj Županijskog Eko-stožera je župan po položaju. Ovlasti i dužnosti županijskog Eko-stožera su: □ donošenje odluka o primjeni Plana za područje Županije, kada interventne jedinice ne mogu prema postojećim operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali problem O procjena rizika, opasnosti i štete od nastalog izvanrednog događaja □ usklađivanje mjera u provođenju ovog Plana * v r □ izvješćivanje javnosti □ donošenje odluke o završetku intervencije □ davanje prijedloga županijskom poglavarstvu za osiguranje financijskih sredstava u županijskom proračunu za redovno provođenje Plana za područje Županije Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1609 TABLICA župan stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske R. TVRTKA/ORGANIZACIJA/ ČLAN EKO-STOŽERA broj ZAVOD 1. Branko Levačić - voditelj Međimurska županija Ferid Kašmo - zamjenik RH, PU Međimurska, r * voditelj a Civilna zaštita Nada Holetić - zamjenik Ured državne uprave u voditelj a Međimurskoj županiji, ADRESA TELEFON Čakovec, Ruđera 374-201 Boškovića 2 098 241 446 J. Gotovca 7, 373-074 Čakovec 098 980 2916 Čakovec, Ruđera 374-121 Boškovića 2 Služba za društvene djelatnosti, Pododsjek za rad, zdravstvo i r školstvo Međimurska Čakovec, Ruđera 374-231 Elvira Herman - zamjenik županija-Upravni voditelj a Boškovića 2 odjel za gospodarski razvoj 2. Božidar Kolarić - član Donji Hrašćan 52 679-322 Vijećnik Županijske Skupštine 098 951 9663 Dragoslavec 74/A 857-227 Antun Knezić - zamjenik Vijećnik Županijske Skupštine člana Vukovarska 7, 312-301 3. Ivan Perhoč - član Vijećnik Županijske Skupštine Čakovec 098 303 797 I. Sokača 13, 364-015 Zdenko Horčićka - zamjenik Vijećnik Županijske Skupštine člana 4.

Čakovec 098 426 862 Frankopanska 1, 861-118 Tomislav Tomšić - član Vijećnik Županijske Skupštine Branko Krnjak - zamjenik Selnica 098 345 633 Murska 1, 849-057 Vijećnik Županijske Skupštine člana 5. Novakovec 098 242 095 Mačkovec 354 341-340 Mladen Dokleja - član Vijećnik Županijske Skupštine Josip Kalšan - zamjenik J. H. Zdelara 22, 333-669 Predstavnik Županijskog člana Poglavarstva Odluka o osnivanju Eko stožera Međimurske županije objavljena je u Službenom glasniku Međimurske županije br. 3/00 i 5/02. Rješenje o imenovanju zamjenika voditelja, članova i zamjenika članova EKO - stožera Međimurske županije donijela je Županijska skupština na 14. sjednici, održanoj 6. 12. 2002. godine, a predmetno Rješenje objavljeno je u Službenom glasniku Međimurske županije br. 7/02. U rad Eko-stožera uključuju se i predstavnici općina ili gradova sa područja Županije na čijem se prostoru dogodilo izvanredno onečišćenje okoliša. Način rada, donošenje akata, prava i dužnosti članova i druga pitanja organizacije i rada Eko-stožera utvrdit će se Poslovnikom o radu Županijskoga Eko-stožera Međimurske županije. Eko-stožer donosi odluku o primjeni Plana za područje Županije kada interventne jedinice ne mogu prema postojećim Operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali izvanredno događaj. Iznimno, u slučaju potrebitog žurnog djelovanja, odluku o primjeni Plana donosi voditelj Eko-stožera Branko Levačić ili jedan / Strahoninec od njegovih zamjenika: Ferid Kašmo, Nada Holetić ili Elvira Herman.

Voditelj Eko-stožera Branko Levačić, odnosno osoba koju voditelj zaduži, dužni su i jedini ovlašteni izvješćivati javnost o nastalom izvanrednom događaju. 5.2. Komunikacijske jedinice Prema Glavi HL, točka 15. Plana poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba te uzbunjivanja za potrebe Županijskog ekostožera obavlja županijski centar za obavješćivanje (ZCO) i operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj upravi (Policijska uprava Međimurska). ŽCO povezan je radio vezom s HEP-om (Elektra Međimurskim vodama te Hrvatskim vodama SDOstavom u Varaždinu. ZCO djeluje sukladno odredbama Uredbe o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u Republici Hrvatskoj (NN br. 11/93). a Stranica 1610 SLUŽBENI Neki od poslova i zadataka koje obavljaju Centri za obavješćivanje su da: prati, prikuplj a, objedinjava i raščlanjuje w * podatke o opasnostima i mogućim posljedicama nepogoda te drugim opasnostima koje mogu ugroziti život, zdravlje i sigurnost ljudi, njihovu imovinu, prirodni okoliš, kulturna i materijalna dobra uzbunjuje i obavješćuje stanovništvo o nastanku opasnosti i o postupcima za vrijeme trajanja opasnosti te nakon prestanka opasnosti Komunikacijska jedinica na državnoj razini, odnosno poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba, obavješćivanje i uzbunjivanje za potrebe Državnog eko-stožera, obavlja Centar za obavješćivanje Republike Hrvatske i operativno dežurstvo tijela državne uprave nadležno za unutarnje poslove.