Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1557
Članak 7.
Članak 7. i) Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) mješovite stambene namjene moguće stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja zajedno sa stambenom objedinjava slijedeće funkcije: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih kapaciteta i bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavana, caffe bar i slično), trgovinu proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti r ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), te usluga iz oblasti društvenih djelatnosti isključivo za djelovanje sportskih klubova ili udruga građana. 3) Ukoliko je na čestici m pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene stambena ili stambeno građevina definirana prema stavku 2, alineji 2, ama prateću građevinu moguće graditi jednu ili kompleks gospodarskih građevina, koje je potrebno locirati u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja, a namijenjenih obavljanju:
Članak 7.
- tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasad nici, staklenici, plastenici), - skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare). 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: — garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja lociraju se: - najviše jedan bazen površine do 60,0 m (sve vodene površine veće od 4,0 2 m se smatraju bazenom) i najviše jedno tenis igralište po čestici, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja:
Članak 7.
- građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične gradevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m po čestici i - građevine za silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m . 5) Na čestici mješovite, pretežito stambene a Stranica 1558 SLUŽBENI namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu 2 svrhu, premašivala 90,0 m po čestici.
Članak 8.
Članak 8. i) Ulični koridor /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formira se radi izgradnje prometnice, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH CESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 9. 1) Detaljnim uvjetima uređenjai korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10.
Članak 10. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj novoplaniranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja cestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/i GLASNIK" Broj 13 koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.
Članak 11.
Članak 11. i) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8% planirane površine.
Članak 12. i) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 13.
Članak 13. i) Susjedne građevne čestice poslovne namjene /oznaka Kl/ mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 14. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne r čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /VA - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 15.
Članak 15. T 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Broj 13 Stranica 1559 "SLUŽBENI GLASNIK" 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u (4 kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina" i iznosi: - za poslovnu namjenu /oznaka Kl/ kig <=0,40 - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <=0,40. 4) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i kolne pristupne površine, građene na građevnim česticama poslovne namjene /oznaka Kl/, prema odredbama članka 32. ovih odredbi, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25% površine čestice.
Članak 16.
Članak 16. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena ■ * površina i iznosi za poslovnu namjenu /oznaka Kl/ kis <=1,00; za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kis<=l,20.
Članak 17. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: - za poslovnu namjenu /oznaka Kl/ 100% površine građevne čestice, - za mješovitu pretežito, stambenu namjenu /oznaka M l / 120% površine građevne čestice.
Članak 18.
Članak 18. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: za poslovnu namjenu /oznaka Kl/, Vosn=8,50 m - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/, Vosn=6,60m, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 2) Izuzetno )dno-tehnološki prema posebi m propisima ili konstrukcij građevine, na građevnim česticama poslovne namjenu /oznaka Kl/, dijelovi građevina mogu imati i veću visinu vijenca od utvrđenih 8,50 m, ali ne više od 50% površine osnovne građevine.
Članak 19.
Članak 19. 1) Prateće građevine, koje se mogu graditi na česticama za poslovnu namjenu /oznaka Kl/, mogu imati visinu (vijenca) kao i građevine osnovne namjene. 2) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 6,60 m, a ako se nalazi iza tog pojasa 4,80 m.
Članak 20. 1) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i F strojeva, koje mogu imati visinu vijenca do 4,80 m.
Članak 21.
Članak 21. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi: na građevnim česticama poslovne namjene /oznaka Kl/ osnovne i prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ILI UREĐENO POTKROVLJE. na građevnoj čestici mješovite, pretežito stambene /oznaka Ml/: - unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene mogu se graditi najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a - izvan pojasa gradnje građevina osnovne namjene, prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, a pomoćne fevine mogu imati najviše i PODRUM + PRIZEMLJE Stranica 1560 * * "SLUŽBENI GLASNIK Broj 13
Članak 22.
Članak 22. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. * 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koj a završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 23.
Članak 23. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - "Detaljna namjena površina".
Članak 24. i) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6. i 7. ovih odredbi. 2) Ukupna neto površina prateće građevine na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ ne može za više od 50% premašivati neto površinu osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.) ali 2 ne može biti veća od 400,0 m po čestici.
Članak 25.
Članak 25. 1) Pomoćne građevine mogu se graditi na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, a definirane su člankom 7. ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRA- ĐEVNOJ ČESTICI Clanak 26. 1) Smj građevina na aniranim građevnim česticama određen je kartografskim izom "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne Čestice. 3) Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 27.
Članak 27. i) Za česticu mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina. 2) Pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina dodatno je razdijeljen linijom koja određuje pojas izgradnje građevina s izvorom zagađenja, odnosno definira minimalnu udaljenost građevina koje mogu imati: utjecaja na stanovanje, a određene su bilo kao - prateće građevine, u članku 7., stavku 3 ovih odredbi, ili kao - pomoćne građevine u članku 7., stavku 4, alineji 3 ovih odredbi.
Članak 28.
Članak 28. i) Za građevne čestice poslovne namjene /oznaka Kl/, osim površine unutar koje se mogu graditi osnovne i prateće građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 29. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnoj čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice.
Članak 30.
Članak 30. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. Broj 13 U Stranica 1561 SLUŽBENI GLASNIK" 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 31.
Članak 31. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 32. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, strehe građevina lociranih na sjevernoj međi građevne čestici br. 1 mogu zadirati najviše 60,0 cm unutar zračnog prostora građevne čestice br. 2, uz uvjet da odvodnja krovne vode s građevine bude izvedena na pripadajuću česticu br. 1.
Članak 33.
Članak 33. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 34. 1) međi međe manje od 3,00 m, ne mogu imati Otvorima se u smislu stavaka smatraju - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2) Dijelovi građevina na čestici br. 1 - zidovi koji se lociraju na sjevernu među čestice ne mogu imati nikakve otvore. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 35.
Članak 35. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 36. i) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno Vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.
Članak 37.
Članak 37. i) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 38. i) Na liniji regulacije građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, može se graditi ulična ograda, najveće visine 1,80 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije viši od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama trebaju biti prozračne, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van cestice.
Članak 39.
Članak 39. 4 1) Ograđivanje građevne čestice poslovne namjene moguće je jedino prozračnom, zaštitnom ogradom, pri čemu je moguće izvesti puni parapet visine do 50,0 cm. Broj 13 Stranica 1562 "SLUŽBENI GLASNIK" 2) Visina ulične ograde građevnih čestica poslovne namjene ne može biti veća od 1,8 metara.
Članak 40. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti NAMJENA GRAĐEVINE 1. industrija i skladišta osleni 2. uredski prostori parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 0,45 PGM 20 PGM 1000 m korisnoe prostora 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 40 PGM 1000 m korisnog prostora 4. stambene građevine 1 stan 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 2 100,0 m korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
Članak 41.
Članak 41. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen jedan kolni pristup, time prometno rješ
Članak 42. 1) Građevne čestice poslovne namjene /oznaka Kl/ trebaju imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta.
Članak 43.
Članak 43. 1) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 1PGM
Članak 44. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 Plan prometa.
Članak 45.
Članak 45. i) Za novoplaniranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 7,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 46. 1) Presjekom kroz prometnicu u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u koridoru cestovne prometnice. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,6 m, a pješačko-biciklističke 2,0 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 47.
Članak 47. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. Broj 13 t( SLUŽBENI 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 48. 1) Postojeće trase mreže voodopskrbe i plinoopskrbe i planirana trasa mreže odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - u Plan komunalne infrastrukture mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 49.
Članak 49. i) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti priključenjem čestica na postojeći magistralni vod vodoopskrbe koji napaja naselje Celine i prolazi postojećim putom, odnosno planiranom česticom ulice UK1. 2) Na potezu ulice na kojem su predviđene poslovne čestice potrebno je predvidjeti izvedbu potrebnog broja uličnih hidranata za zaštitu od požara, prema uvjetima distributera i posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara. 3) U slučaju potrebne rekonstrukcije postojećeg voda vodovoda mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 4) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 50.
Članak 50. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda, prethodno pročišćenih tehnoloških voda i oborinskih voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Podturen, odnosno naselja Sivica, a predviđa se kao mješovita kanalizacija. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.
Članak 51. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine, otpadne sanitarno - fekalne vode i oborinske vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodjelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i yy GLASNIK Stranica 1563 - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 3) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razvoju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, u skladu s posebnim propisima. 4) mreže s em za pročišćavanje otpadnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.
Članak 52.
Članak 52. i) Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba riješiti upuštanjem u mješoviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine, kada bude izveden. 2) Do izvedbe sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, oborinsku odvodnju s javnih prometnih površina potrebno je izvesti otvorenim ili zatvorenim kanalima za odvodnju oborinskih voda, unutar zelenog pojasa uličnog koridora, prema posebnim propisima i uvjetima održavatelja sustava. 3) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze.