Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 780
Članak 26.
3) Karakterističan uzorak naselja za stambene zone iz stavka 2., alineje L, ovog članka, određuje se prema okolnom izgrađenom području.
Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.10. "Građevinska područja naselja". 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/, - groblja unutar naselja /oznaka groblja/ i - šume unutar naselja /jače tamno zeleno/. 3) Za Nedelišće, funkcionalnu podjelu prostora naselja treba preciznije odrediti Urbanističkim planom uređenja Nedelišća. 4) Za sva naselja, manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU, DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.
Članak 28.
Članak 28. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. GLASNIK" Broj 6 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili jedna stambeno poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na Čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini za 50 % većoj od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne 2 grad.), ali ne više od 400,0 m po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno poslovna građevina, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih " i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), a na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, gdje se može formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, mogu se kao prateće dodatno graditi i građevine za uzgoj peradi do kapaciteta od 5.000 kom, i jedino u tom slučaju površina prateće građevine može prelaziti površinu građevine osnovne namjene više od 50 %.
Članak 28.
4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi vise pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, Broj 6 U SLUŽBENI pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. l) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju, i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje, uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva
(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 2 60,0 m , uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske, GLASNIK " Stranica 781 plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.
Članak 29.
2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno » namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja određenih u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koj uključuje dječja igrališta, obrazovanja koj uključuje školska sportska igrališta školsku dvoranu, zdravstva - ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, te izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina:
Članak 30.
- uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40 % ukupne bruto površine građevina na čestici. 4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: Stranica 782 "SLUŽBENI - uređivati pojedinačne čestice urbanog 5) zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5 %, a maksimalno 20 % ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za i) gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Zone centralnih i društvenih sadržaja se formiraju temeljem planova uređenja užeg područja (UPU, DPU), i to: 2) - uređenjem područja predviđenih za razvoj centralnih i društvenih sadržaja naselja s obvezom izrade plana užeg područja, prema kartografskom prikazu br. 4.1 - 4.10. "Građevinska područja naselja", - određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja, te - unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone).
Članak 30.
1)
Članak 31. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao 2) kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone 3) sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za 4) skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih 5) disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici 6) izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u 7) građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. GLASNIK" Broj 6 Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.
Članak 32.
Članak 32. Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, zelenih trgova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih * prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10 % površine čestice urbanog zelenila, - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne 2 površine do 200,0 m , te - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima.
Članak 33.
Članak 33. Groblja unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna plastika. U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. f. Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. Neizgrađene površine cea 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine. Broj 6 "SLUŽBENI
Članak 34.
Članak 34. i) Šume unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju u smislu održavanja prirodnih obilježja šumskog ekosustava, te se radi održanja ravnoteže između izgrađenih dijelova naselja i prirode, ne mogu izgrađivati, niti uređivati na drugačiji način. 2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 35. i) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno nasljeđe naselja, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to: - pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja, osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju ili osigurava mogućnosti za razvoj gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.
Članak 36.
Članak 36. i) Na području općine Nedelišće razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: dio središta Nedelišća područje južno od Trga Republike, uz D 20 i zona obrazovnih funkcija, građeni interpolacijom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, dio središta Nedelišća, istočno od križanja D 20 i ŽC 2015, nastao recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja i oblikovan kao građevni GLASNIK" Stranica 783 kompleks na pojedinačnoj čestici, etažnosti od P do P+2, središta svih naselja, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, kao samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, povijesne jezgre naselja: čestica župne crkve Presvetog trojstva u Nedelišću i kontaktni prostor sa župnim dvorom, čestica župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu, s kontaktnim prostorom proširene ulice, prostor Trga Republike - starog trgovišta (placa) u Nedelišću, te kapela u Trnovcu s kontaktnim prostorom parkom i vatrogasnim domom. povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća, a nalaze se u svim naseljima, sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području općine nastali planskom urbanizacijom, pretežito stambena područja: prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti:
Članak 36.
- dio centra Gornjeg Hrašćana koji obuhvaća kapelu sv. Nikole i okolne stambene čestice trgovinu na uglu Ulice braće Radić i Čakovečke, te stambene čestice u Čakovečkoj k.br. 62, t 64 i 68, ruralna stambena cjelina u Trnovcu - čestice k.br. 25, 36, 37, 38 i 42. ruralna stambena cjelina u Črečanu - čestice k.br. 86-90, uključujući 1 neizgrađenu zelenu površinu do po- * toka, pojedinačni stambeno-gospo darski sklopovi, ambijentalnog značaja u Crečanu - čestice k.br. 96 i 104 Stranica 784 "SLUŽBENI ruralna stambena cjelina u Macincu - čestice u Ulici M. Gupca k.br. 1, 3, 5, 7 i 9, pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u Macincu - u Ulici M. Krleže k.br. 4 (100) i u I. Novaka k.br. 6, pojedinačni stambeni i stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u i) Nedelišću - gostiona na uglu Čakovečke i Trga Republike, uglovnica na raskrižju D 20 i D 208, kuće u Čakovečkoj ulici k.br. 48 i 73, - pojedinačni stambeno-gospo 2) darski sklopovi, ambijentalnog značaja u Trnovcu - k.br. 12 i k.br. 21 gdje ambijentalna cjelina uključuje i zelenu površinu do D 208, - pojedinačni stambeno-gospo darski sklopovi, ambijentalnog značaja u Pušćinama - 3) k.br. 30, na raskrižju s Ulicom J. Slavenskog i kuća u Ulici P. Zrinskog br. 3. povijesna ruralna matrica naselja sa podvrtnicom, poluugrađene strukture, koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima svih naselja, te dijelom u središnjim dijelovima naselja, prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice poluugrađene strukture, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te 4)
Članak 36.
nedostatak podvrtnice, izgrađivani u drugoj polovini 20. stoljeća, i nastali pretežito planskom urbanizacijom, bilo širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, bilo transformacijom postojećih dijelova naselja, odnosno izgradnjom podvrtnica u središtima naselj a Gornji Hrašćan, Macinec, Nedelišće i Pušćine, planski formirana urbana matrica individualne stambene izgradnje otvorenog tipa - noviji dijelovi naselja Nedelišće, Gornji Kuršanec, Dunjkovec i Macinec, kao poseban karakteristični uzorak naselja izdvajaju se stambeni dijelovi izdvojenog građevinskog područja GLASNIK" Broj 6 naselja Trnovec - Parag (I i II), koji se temeljem provedbe socijalno - komunalnog programa trebaju transformirati iz područja bespravno i stihijski izgrađene građevne strukture u područje individualne stambene gradnje otvorenog tipa, male visine gradnje i visoke stambene gustoće.
Članak 37.
Članak 37. Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja, osim Nedelišća, moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak. Prilikom izrade UPU Nedelišća potrebno je izraditi detaljnu analizu karakterističnih uzoraka naselja i njihova prostornog obuhvata, odrediti uvjete zaštite i moguće transformacije pojedinog uzorka u funkcionalnom i oblikovnom smislu, te principe mogućeg uređenja kontaktnih prostora na razmeđi različitih matrica, sve uz poštivanje smjernica iz poglavlja 6.3. ovih odredbi. Do izrade UPU Nedelišća, u svim dijelovima naselja Nedelišće, osim izgrađenih funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja /crveno na kartografskom prikazu br. 4.6./, uvjeti uređenja prostora i gradnje za zahvate interpolacije nove građevine ili dogradnje, nadogradnje, te izvedbe adaptacije, rekonstrukcije ili sanacije postojećih građevina, ukupne bruto površine građevina veće 2 od 800,0 m po čestici, određuje se na temelju detaljnog plana uređenja dijela prostora naselja, koji treba obuhvatiti površinu za smještaj građevine, servisni prostor potreban za uređenje građevne čestice, minimalno okolne građevne čestice i druge površine u kontaktnoj zoni očekivane gradnje. Detaljnim planom uređenja iz prethodnog stavka, treba ispitati utjecaj očekivanog zahvata na moguće funkcionalne i oblikovne transformacije dijela naselja, a posebno utjecaj povećanja prometa, promjene odnosa volumena prema okolnim građevinama, i odnos prema javnim površinama, te definirati mjere usklađenja zahvata u strukturu dijela naselja.
Članak 38.
Članak 38. a 1) U prostorima središta Nedelišća, označenih kao funkcionalna zona centralnih i društvenih sadržaja /crveno na kartografskom prikazu br. 4.6./, građenog kao kompleks, te na prostorima društvenih funkcija s karakteristikom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, do izrade UPU-a ne dozvoljava se mogućnost interpolacije nove građevne čestice, te oblikovna i funkcionalna transformacija izgrađenih čestica, uređenjem Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 785 prostora ili gradnjom građevina (dogradnja ili interpolacija građevine), kojim bi se odstupilo od pretežitosti sadržaja okolnog područja ili bi se građevina razlikovala veličinom, načinom oblikovanja ili odnosom prema javnoj površini. 2) Unutar obaju karakterističnih uzoraka središta naselja Nedlišće, UPU-om je potrebno odrediti mogućnost gradnje građevina u obliku uličnog niza, moguće povećanje etažnosti građevina do P+2, i povećanje najviše visine vijenca građevina do 9,0 m. 3) Do izrade UPU-a, u izgrađenim dijelovima središta Nedelišća, označenih kao funkcionalna zona centralnih i društvenih sadržaja /crveno na kartografskom prikazu br. 4.6./, izvedba zahvata interpolacije nove građevine ili dogradnje, te izvedbe adaptacije, rekonstrukcije ili sanacije postojećih građevina, ukupne bruto površine 2 građevine veće od 500,0 m , određuje se na temelju detaljnog plana uređenja dijela prostora naselja, koji treba obuhvatiti površinu za smještaj građevine, servisni prostor potreban za uređenje građevne čestice, minimalno okolne građevne čestice i druge površine u kontaktnoj zoni očekivane gradnje, a visina vijenca građevina ograničava se na visinu vijenca postojeće građevine.
Članak 38.
4) Detaljnim planom uređenja iz prethodnog stavka, treba ispitati utjecaj očekivanog zahvata na moguće funkcionalne i oblikovne transformacije središta, a posebno utjecaj povećanja prometa, promjene odnosa volumena prema okolnim građevinama, i odnos prema javnim površinama, te definirati mjere usklađenja zahvata u strukturu središta. 5) Ostali uvjeti uređenja središta Nedelišća utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju Nedelišće iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.
Članak 39.
Članak 39. V 1) Središta naselja Crečan, Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Gornji Kuršanec, Macinec, Pretetinec, Pušćine, Slakovec i Trnovec, koja su građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, a najviša etažnost građevina može biti P+l, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim sakralnih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 2) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.
Članak 40.
Članak 40. i) Povijesne jezgre naselja, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) Prostori uz građevine zaštićene prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na državnoj razini određuju se kao prostori kulturno - povijesnih vrijednosti, a ostale povijesne jezgre kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. 3) Uređenje prostora povijesnih jezgri i nova gradnja na navedenim prostorima, mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih cjelina i kulturne baštine određenih u poglavlju 6.1. i 6.3. ovih odredbi, a za područje trgovišća u Nedelišću, radi pojedinačnog zaštićenog spomenika prirode - stare platane, koja se nalazi unutar trga, dodatno i uz poštivanje mjera iz poglavlja 6.2. ovih odredbi.
Članak 41.
Članak 41. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 3) Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska, baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3. Broj 6 Stranica 786 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 42.
Članak 42. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se uređivati uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili građevinama, na pojedinačnim građevnim česticama prema uvjetima uređenja zona sporta i rekreacije iz članka 31. ovih odredbi, te prema uvjetima lociranja specifičnih sportskih i rekreacijskih sadržaja i uvjetima uređenja čestica iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. i) 2) Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 6,60 m. 2)
Članak 43.
Članak 43. 1) Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije općine, te 3) ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade valorizacije kulturne baštine u općini, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za građevne sklopove ili pojedinačne građevine, na prostorima navedenim u članku 36., stavku 1., alineji 2, podalineji 1 ovih odredbi, evidentirane pojedinačne stambene građevine određene člankom 169. ovih odredbi, te pripadajuće zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva, ("pelnice", zdenci, štaglji, kolnice, sjenici i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturnopovijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3., članka 169. ovih odredbi. 3) Za zahvate na građevinama koje se nalaze unutar područja ambijentalne vrijednosti, određenog prema članku 36., stavku 1., alineji 2, podalineji 1 ovih odredbi i uvjetima zaštite iz kartografskih prikaza "Građevinska područja naselja", preporuča se ishođenje stručnog mišljenja oblikovanja građevine od nadležnog Konzervatorskog odjela, s ciljem očuvanja ambijentalne vrijednosti dijela naselja, a obavezno je: - zadržavanje regulacijske linije i postojećeg građevinskog pravca osnovne građevine, očuvanje tradicijske dimenzije građevne čestice, koje se određuje prema predmetnoj čestici, odnosno prema ostalim česticama unutar ambijentalne cjeline, zadržavanje pozicije građevina u odnosu na lijevu i desnu među čestice, očuvanje postojeće visine vijenca i etažnosti građevina, arhitektonsko oblikovanje građevine prema oblikovnim značajkama tradicijske arhitekture, a što se utvrđuje prema evidentiranim građevinama unutar pojedinačne ambijentalne cjeline, navedenim u članku 169. ovih odredbi.
Članak 44.
Članak 44. Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališta, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici, pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.
PDF stranica 19
Članak 44.
U Broj 6 SLUŽBENI 4) Izuzetno od alineje 1. stavka 3. ovog članka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama, i to: - stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.
Članak 44.
8) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža 2z površine do 20,0 m , se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. GLASNIK" Stranica 787
Članak 45.
Članak 45. i) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40 % površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene i izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, postavom plastenika i staklenika, bez dijelova s drvenim, plastičnim, limenim ili zidanim oblogama, bez fiksnih temelja, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara, na površinu podvrtnice, te uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu » građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja i to za maksimalno 5.000 kom peradi po građevnoj čestici.
Članak 45.
2) mogućnosti transformacije iz alineje 6. prethodnog stavka su: površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.10. "Građevinska područja naselja" i Stranica 788 "SLUŽBENI površine koje čine kontaktnu zonu od 100,0 m oko groblja.
Članak 46. i) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te u pravilu i nedostatak podvrtnice, u svim se naseljima mogu izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - pojas izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina uz državnu cestu D20 u Pušćinama, južno od k.č. 6.442 i 6.405/1, određen je s linijom regulacije koja je od bližeg ruba kolnika ceste D 20 udaljena 20,0 m i proteže se 25,0 m od, na taj način definirane linije regulacuije u dubinu čestice, čime se i dužina građevnih čestica povećava na 120,0 m, ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene ili ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.
Članak 47.
Članak 47. i) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje na prostoru općine, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m, pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene GLASNIK" Broj 6 građevine određenje od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 48.
Članak 48. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske - * • individualne stambene izgradnje na području općine, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambenoposlovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina kojom se ne remeti osnovna urbana matrica, odnosno ne povećava: dubina čestice više od 100,0 m, veličina građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, 2 iznad 1200,0 m", - izgrađenost građevne čestice određena s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određena s 1,0, - maksimalna visina vijenca određena s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te - maksimalna etažnost određena s Po+P+1 +Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 49.
Članak 49. 1) U stambenim zonama svih naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, navedeno se može dozvoliti u centru Nedelišća, za područja transformacije stambenog podrucja u podrucja centralnih funkcija i na način koji će se odrediti UPU-om Nedelišća. Broj 6 "SLUŽBENI
Članak 50. 3) Legalizacija postojeće gradnje i daljnja izgradnja stambenih zona izdvojenog građevinskog područja Trnovca - Parag, moguća je jedino temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), koji će precizirati kriterije legalizacije postojeće bespravne izgradnje i interpolacije novih stambenih područja. 4) Radi mogućnosti realizacije socijalno komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela područja Parag I i Parag II, te urbanizacije njihova međuprostora, u postupku planiranja navedenih stambenih zona, mogu se primijeniti sljedeće specifičnosti: - veličina građevnih čestica koje se formiraju za postojeću gradnju može biti manja od navedenih u članku 51., stavku 1. ovih odredbi, ali ne manja od dvostruke tlocrtne površine izgrađene stambene građevine i svih pomoćnih građevina, koje s njom čine cjelinu, na prostoru između postojećih, bespravno izgrađenih područja Parag I i Parag II. može se interpolirati novo stambeno područje, a veličina novoplaniranih građevnih čestica za gradnju stambene građevine, na tom području može biti manja od minimalnih prema članku 51. stavku 1. ovih odredbi, ali • 2 ne manja od 10,5 m širine i 200,00 m površine, ukoliko se na stambenoj građevnoj čestici, koja se novoformira unutar granica izdvojenog građevinskog područja Trnovca - Parag, osim gradnje stambene građevine, predviđa gradnja prateće građevine za način izgradnje GLASNIK" Stranica 789 obavljanje poslovnih djelatnosti (ugo stiteljske, trgovačke, uslužne ili servisne obrtničke djelatnosti), građevna čestica treba imati minimalno 16,0 m širine x 25,0 m dužine, iz razloga poboljšanja kvalitete naselja, preporuča se formirati nove građevne čestice dimenzija većih nego što su navedene u alinejama 1., 2. i 3. ovog stavka, sve građevne čestice koje se osnivaju za postojeće i planirane građevine trebaju imati direktan prilaz na javnu prometnu površinu i mogućnost priključenja na mrežu elektroopskrbe i opskrbe pitkom vodom, koeficijent izgrađenosti stambenih čestica može biti najviše 0,5, visina vijenca stambenih i pratećih poslovnih građevina na stambenim česticama, može biti najviše 4,80, a pomoćnih građevina najviše 3,0 m.
Članak 50.
2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 51. i) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja površina dozvoljeni najmanja smna najmanja dubina osnovne građevine građevne čestice koeficijent građevne čestice /m/ 2 građevne čestice /m/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, čestice unutar dijela izdvojenog građevinskog područja Trnovca - Parag, mogu biti i manje, a određuju se prema /m / izgrađenosti /kig/ 400,0 0,3 540,0 0,3 * 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 karakterističnom uzorku naselja iz poglavlja 2.2.3. , članka 50. 4) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, * dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja Stranica 790 "SLUŽBENI cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu i) postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja 2)
Članak 51.
i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.
Članak 52. 3) 1) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka, veću dužinu 4) 2) mogu imati: - građevne čestice uz državnu cestu D 20 u Pušćinama, južno od k.č. 6.442 i 6.405/1, 5) čija dubina se određuje sa 120,0 m i - građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice^ na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka pojasa 1) izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. 2) 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina 4) prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, 5) površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne povr- \ / • sine.