Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1240
Članak 150.
Članak 150. U cilju očuvanja tradicijskog urbanog zelenila, a posebno povijesnih malih parkova u Prelogu, Cirkovljanu, Cehovcu i Draškovcu, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice. U glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje prolaze ili tangiraju navedene parkove, kao i sve prostore uz javne sakralne plastike - poklonce i kapele, potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim urbanim akcentima, a treba ga izvesti na način da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na njih.
Članak 151.
Članak 151. U postupku formiranja novih krajolika, posebno u projektima sanacije eksploatiranih i devastiranih prostora potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (posebno vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.) r Izdvojena sportsko rekreacijska zona Prelog, područje je oblikovanja novog krajolika, kojim je moguće objediniti prirodne prostore (u zonama koje ulaze u zaštićeni krajolik Drave i u inundacijskom području akumulacijskog jezera) i artificijelno parkovno oblikovane prostore (preostala područja zone). Područje stare kurije na zapadnom ulazu u Draškovec, moguće je ambijentalno vezati uz potencijalni turističko-rekreacijski, odnosno lječilišni kompleks u neposrednoj blizini, te ga se u tom smislu može urediti kao artificijelni park koji u oblikovanju treba iskoristiti barem dio preostalih zemljanih formi.
Članak 152.
Članak 152. Zemljani nasip akumulacije HE Dubrava,, radi svojih prostornih dimenzija, formira dominantno ekspresivni krajolik, kojega je potrebno oblikovno 53 Broj 7 GLASNIK formirati u smislu da se duž sjeverne strane prometnice, koja vodi uz lijevi drenažni kanal, kao ravnoteža nasipu, oblikuje prostor naizmjeničnih poteza šuma, šumaraka i drvoreda, sa prosjecima koji omogućavaju otvaranje vizura prema naseljima. 6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 153. Obuhvat Zaštićenog krajolika rijeke Mure i područja predloženog za proglašenje kategorijom Zaštićenog krajolika rijeke Drave, na području Grada f. Preloga, vidljiv je iz kartografskog prikaza br. 3 - «Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora» . Područja zaštićenih krajolika prostori su od značaja za Županiju, a njihovo uređenje i korištenje predmet prostornih planova posebnih obilježja. Dio izdvojenog sportsko - rekreacijskog područja Prelog zapadno od prometnice Otok - «preloška marina» može se u rekreativne svrhe uređivati samo na osnovu uvjeta iz PPPPO Drava. Temeljem odredbi PPŽ, do izrade PPPPO Drava, unutar nasipa akumulacijskog jezera, nije dozvoljena nova izgradnja, proširivanje postojećih kapaciteta (ugostiteljskih, rekreacijskih), izgradnja novih prometnih površina, parkirališta i slično, niti hortikulturni zahvati.
Članak 154.
Članak 154. U cilju očuvanja prirodnih predjela, šume uz Dravu, posebne namjene u odnosu na potrebu očuvanja preostalih vodenih i šumskih ekosustava, nije dozvoljeno krčiti, već ih je potrebno obnavljati i proširivati na područja manje kvalitetnog obradivog tla.
Članak 155. U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: vodotoke (potoke i kanale), posebno unutar šuma posebne namjene i područja zaštićenih krajolika, što je moguće više, uređivati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, - unutar naselj a spriječiti zacjevljivanje $ vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, izvan naselja ograničiti daljnje melioracije, a - sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka.
Članak 156.
Članak 156. Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 30 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. Broj 7 "SLUŽBENI Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, jezera, bara i mrtvica određenje s 50,0 m od obale ili nasipa. Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne i komunalne infrastrukture. ' Članak 157. U cilju očuvanja izvornih ekosustava, s posebnom pažnjom treba provoditi sve hidrotehničke i druge zahvate na području starih rukavaca uz naselje Otok, a osobito: aktivnog rukavca «Jezerčica» od Otoka do Svetog Križa, V - potoka «Sanc», istočno od Oporovca i - svih vodotoka unutar prostora Zaštićenog krajolika Mura. Mrtve rukavce i bare potrebno je zaštititi od isušavanja.
Članak 158.
Članak 158. r U cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta zbog promjene prirodnih staništa, potrebno je u zaštićenom krajoliku Mure, na području sjeverno od željezničke pruge, primjenjivati ekološku ili biološku biljnu proizvodnju, te čuvati mozaičnu strukturu poljoprivrednog zemljišta. Cirkovljan GLASNIK" Stranica 1241 6.3 Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti
Članak 159. Arheološko područje na prostoru Preloga nalazi se na prostoru topografskih naziva Ciglenica, Ferenčica i Varaščina. Pojedinačni arheološki lokaliteti izvan naselja nalaze se na prostorima topografskih naziva Dolić i Gomila zapadno od Čehovca, Diven južno od Cirkovljana, Modak kod Cukovca, a unutar naselja uz crkve u Prelogu i Cirkovljanu. U cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta zauređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim PPUG-om. Zaštitu, istraživanje i prezentaciju arheoloških lokaliteta i nalazišta potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa.
Članak 160.
Članak 160. Registrirani spomenik kulturne baštine na području Grada Preloga je crkva Sv.Roka u Draškovcu, br. registracije - RZG-0575.
Članak 161. Evidentirani spomenici kulturne baštine na području Grada su sljedeći: gotička kapela Sv. Lovre iz 14. stoljeća, barokizirana u 18. st. /preventivno zaštićena/ poklonac Pieta, 1841. godina Čehovec kapela Sv. Roka, 1822. godina /preventivno zaštićena/ poklonac Sv. Obitelji, početak 19. st poklonac Žalosni Krist, kraj 18. st poklonac IvanNepomuk, kraj 18. st. Cukovec kapela Sv. Jakova, zaštićena/ 1841 1864 /preventivno oktogonalni poklonac u polju, početak 19. st. Draškovec poklonac Sv.Florijana /preventivno zaštićen/ kurja - župni dvor /preventivno zaštićena/ a. zgrada pošte /preventivno zaštićena/ ruralna sredina - pogled na naselje sa strane polja uključujući poklonac /preventivno zaštićena/ «Presvjetlog srca Isusova» ulični niz kućnih brojeva od 40 -50 Oporovec rustični pil, 1918. godina Prelog crkva Sv. Jakova iz 1756. g. /preventivno zaštićena/ kip Sv. Florijana iz 1777. g. pil Tužnog Krista, ranobarokni pil. Sv. Lovre, ranobarokni pil Sv. Obitelj, ranobarokni kapelica Sv. Križa, prva pol. 19. st. spomenik palim borcima, L. Bezeredi 1948. Stranica 1242 "SLUŽBENI Ostale neevidentirane građevine od značaja su: kapela Marije Snježne iz 1898. u Oporovcu, kapela Presvjetlog srca Isusova iz 1925. u Otoku, - • kapela Male Gospe iz 1911. u središtu Hemuševca, - kameno raspelo s grupom svete obitelji u podnožju iz sredine 18. st., u polju od Otoka prema Podbrestu, - kameno raspelo na ulazu u Otok od strane Podbresta, vjerojatno s početka 20. st, - kameno raspelo u središtu Hemuševca, ugostiteljstvo «Prepelica» u Otoku, barokna zgrada stare solane u Prelogu, škola za niže razrede iz 1867. u Prelogu, nekadašnja osnovna, a danas srednja škola izgrađena rekonstrukcijom i nadogradnjom prizemne vojarne iz 1868. godine, - matični ured u Prelogu, secesijske građanske vile u Glavnoj ulici u Prelogu i dom kulture u Prelogu, uglovnica u Glavnoj 26 u Prelogu, građevine u Glavnoj ulici u Prelogu, kućnih brojeva 31-35, 65 i 68.
Članak 162.
Članak 162. U cilju zaštite kulturne baštine na području Grada, potrebno je izvršiti stručnu inventarizaciju i valorizaciju graditeljske i spomeničke baštine, te temeljem izvršene valorizacije pokrenuti postupke registracije, zaštite i prezentacije kulturne baštine županijskog i lokalnog značaja. Zaštitu odnosno prezentaciju kulturno - povijesnih vrijednosti, registriranog i evidentiranih spomenika graditeljske baštine, treba provoditi u skladu s posebnim propisima, a građevinske zahvate prema uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Za neevidentirane građevine iz raznih povijesnih razdoblja, do inventarizacije, radi njihove povijesne, društvene ili arhitektonske vrijednosti (stare škole, kurje, gradske kuće i vile) kao i za uređenje povijesnih mjesnih trgova, te javnih i privatnih povijesnih parkova, treba prilikom rekonstrukcije, odnosno uređenja ili drugih građevnih zahvata, tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Na prostorima očuvane povijesne ruralne matrice, posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i oneke. kao što ie stasali, kukuružniak. snremište žita. dru GLASNIK " Broj 7
Članak 163.
Članak 163. Ovim PPUG -om određuju se prostori obveznog urbanog uređenja i prezentacije dijelova urbanih, odnosno ruralnih matrica naselja: - dio povijesne jezgre Preloga, - povijesna jezgra Draškovca i - građevna struktura starog dijela naselja Cukovec s autohtonim zelenim prostorom u središtu naselja. Dio povijesne jezgre Preloga, koji nosi obilježja građanske kulture iz vremena kad je bio najznačajnije trgovište Međimurja, pa sve do sredine 20. st., minimalno uključuje Glavnu ulicu od križanja prema Čehovcu do stare zgrade škole za niže razrede i povijesne parkove, te kao zasebnu cjelinu Ulicu Kalmana Mesarića. Uređenje povijesne jezgre Draškovca, treba se zasnivati na principu prezentiranja graditelj ski najvrednijeg razdoblja, a obuhvat treba minimalno uključiti glavni trg s parkom i župnom crkvom, župni ured i dio glavne ulice Draškovec - Sveta Marija, odnosno kuće k.br. 4 0 - 5 0 , koje bi radi očuvanja sklada povijesnog kompleksa, trebale sačuvati oblik i izgled pročelja. Ruralna matrica Čukovca, preostala građevna struktura orijentirana na centralno smještenu javnu zelenu površinu i navedena zelena površina u središtu naselja, rijetki je cjelovito očuvan primjer strukture ruralnog naselja na području Grada Preloga, stoga je u cilju njene zaštite i prezentacije, u starom dijelu Čukovca, obavezno poštivanje: - obilježja građevne strukture (visina i širina građevina, nagib krovnih ploha, tradicionalni građevni materijali i boje i druga obilježja građevne strukture), - organizacije cestice i - odnosa pojedinačne čestice prema javnom zelenom prostoru središnjeg trga, kojeg treba hortikulturno i parterno urediti ü smislu prezentacije izvorne funkcije i oblikovanja.
Članak 164.
Članak 164. V. Osim navedenog prethodnim člankom, povijesna valorizacija prostora treba prethoditi uređenju svih središta naselja, a posebno javnih parkovnih površina, trgova i kontaktnih prostora crkava i kapela. 7 POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 165. Na području Grada Preloga, zbog važnosti očuvanja sloja vodonosnika i zaštite područja vodocrnilištavodocrpilišta nene mosumogu se lociratilocirati odlagalištaodlagališta otpada. Broj 7 "SLUŽBENI
Članak 166. Na području Grada Preloga potrebno je komunalnim mjerama organizirati selektivno skupljanje otpada. Otpad je s područja Grada potrebno odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada, oba županijske ili regionalne razine, izvan područja Grada. Alternativno je moguće iznaći i druga tehnološka rj ešenj a za zbrinj av^nje komunalnog otpada i na prostoru jedinice lokalne samouprave, ali takva koja ne zagađuju vodonosnik. Postojeća odlagališta komunalnog otpada (uređena Prelog - Gorice i preostala divlja odlagališta) potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.
Članak 167.
Članak 167. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je urediti zajedničko kompostište unutar poljoprivrednogospodarskih zona, ili na građevnim česticama izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, prema uvjetima posebnih propisa. Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja prijelaznog tipa i dijelovima Preloga, unutar ruralne matrice, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja. Opasni otpad koji je moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu, može se također skupljati u za tu svrhu dizajniranim spremnicima, postavljenim na javnim mjestima (stare baterije i si.). 8 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 168.
Članak 168. Grad Prelog u Izvješću o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zagađivača na području Grada, te Programom mjera zaštite okoliša Grada, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš. Ovisno o odabranom sustavu praćenja stanja okoliša na razini Županije, Grad Prelog je obvezan uključiti se u navedeni sustav, odnosno uspostaviti vlastiti. GLASNIK" Stranica 1243 8.1 Vode
Članak 169. U cilju zaštite vodocrpilišta Prelog prioritetna je izgradnja sustava odvodnje s uređajem za minimalno mehaničko - biološko pročišćavanje otpadnih voda za odvodnju fekalnih i tehnoloških voda iz naselja, izdvojenih područja za gospodarske i društvene djelatnosti i pojedinačnih izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno - gospodarske zone i izdvojena poljoprivredna gospodarstva, trebaju otpadne vode ispuštati u sustav javne odvodnje nakon njihova propuštanja kroz uređaj za predtretman otpadnih voda, prema posebnim propisima. Ukoliko se ne nalaze unutar zaštitnih zona vodocrpilišta, za poljoprivredno - gospodarske zone se u svrhu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda može izgraditi i vlastiti sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, sve prema posebnim propisima.
Članak 170.
Članak 170. Na poljoprivrednom tlu osnovne namjene, unutar II. zone zaštite vodocrpilišta Prelog, kao mjera zaštite, može se obavljati isključivo djelatnost biološke, biljne poljoprivredne proizvodnje. Unutar III. zone zaštite, posebni uvjeti gradnje za: - građevine osnovnih i pratećih djelatnosti unutar poljoprivredno-gospodarske zone, - građevine na izdvojenim poljoprivrednim gospodarstvima unutar kultiviranih predjela, te građevina prometne i komunalne infrastrukture, određuju se temeljem posebnih propisa za zaštitu vodocrpilišta.
Članak 171.
Članak 171. Na svim područjima predviđenim za razvoj naselja, treba predvidjeti izgradnju sustava javne odvodnje. Na svim javnim parkirališnim površinama i svim drugim parkiralištima, s brojem parkirališnih mjesta većim od 6 po građevnoj čestici, a posebno servisnim prostorima za vozila, potrebno je, kao mjeru zaštite, ugraditi uređaje za separaciju ulja i masti.
Članak 172. Radi zaštite kvalitete voda površinskih tokova, ne dozvoljava se direktno upuštanje otpadnih voda u vodotoke. Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda, potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolom prisutnosti nitrata u tlu. Stranica 1244 "SLUŽBENI
Članak 173. t * Na izdvojenim područjima za društvene djelatnosti, gdje je prisutno korištenje voda u sportske ili rekreativne svrhe, kao što su kupališta, privezišta, područja ribnjaka i slične površine, potrebno je kontinuirano kontrolirati kvalitetu vode.
Članak 174.
Članak 174. Radi zaštite kvalitete voda rekreacijskih ribnjaka i vodenih površina eksploatacija šljunka, potrebno je izvesti sustave pročišćavanja vode umjetnim i prirodnim načinima, a prvenstveno osiguranjem protoka vode kroz jezero i drugim postupcima kojima se podiže razina kisika i korisnog ozona u vodi jezera. 8.2 Tlo
Članak 175. Radi zaštite tla uz Muru od učinaka erozije, unutar prostora od 300 m od riječnog korita, potrebno je održavati, odnosno proširivati šumske zajednice. V Šumske zajednice iz prethodnog stavka kategoriziraju se kao zaštitne šume.
Članak 176.
Članak 176. Radi podizanja kvalitete obradivog tla, potrebno je izgraditi sustav navodnjavanja obradivih površina, koji bi trebao regulirati podzemne vode, posebno na južnom i istočnom području Grada. Točnu lokaciju koridora natapnih kanala, koji minimalno čini korito s pripadajućim vegetacijskim pojasom, potrebno je uskladiti s Planom natapanja Međimurske županije.
Članak 177. Postojeća odlagališta komunalnog otpada, uređena i divlja, potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.
Članak 178.
Članak 178. ^ U cilju formiranja obradivih tla različitih proizvodnih kvaliteta, a time i stvaranja mogućnosti razvoj a ekološke i biološke poljoprivredne proizvodnje, obradivo tlo na prostoru Grada Preloga razdijeljeno je na površine na kojima se može obavljati poljoprivredna proizvodnja s različitim stupnjem ekološke osjetljivosti. Klasifikacija tla obzirom na uvjete iz prethodnog stavka dana je u poglavlju 3 - Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u prostoru. Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s • namjenom, prema odredbama ovog PPUG-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno gaje pošumiti autohtonim biljnim vrstama. GLASNIK" Broj 7 8.3 Šume
Članak 179.
Članak 179. Šumske površine uz Dravu, šume su posebne namjene u smislu održavanja preostalih riječnih ekosustava, a potrebno ih je čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manj e kvalitetno poljoprivredno tlo. U svrhu revitalizacije šuma uz Dravu, potrebno je zahvatima u prostoru osigurati dostatan dotok podzemnih voda do šumskih staništa.
Članak 180. Preostale šume posebne namjene, a prema ovom PPUG-u to su šume uz naselja, ambijentalno su značajni prostori koje treba čuvati u svrhu stvaranja identiteta ruralnog krajolika.
Članak 181.
Članak 181. Šumske površine u području Zaštićenog krajolika Mure, izuzev zaštitnih šuma, kategoriziraju se kao gospodarske šume, a moguće ih je koristiti uz poštivanje posebnih uvjeta zaštite, definiranih PPPPO-m Mure.
Članak 182. Preostale šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Grada ne smanji ukupna površina pod šumama.
Članak 183. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva mogu se graditi na dijelu Zaštićenog krajolika Mure, južno od pruge Čakovec - Kotoriba, na način da se prilikom uređenja prostora gospodarstva sačuvaju krajobrazne specifičnosti - šumarci, visoko i nisko raslinje i vodotoci. Na poljoprivrednim površinama u sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima Grada, odnosno na prostorima gdje to nije u suprotnosti s ekonomikom poljoprivrednog gospodarenja, potrebno j e čuvati mozaični krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka. 8.4 Zrak
Članak 184.
Članak 184. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.
Članak 185. Emisije u zrak unutar građevinskih područja naselja, dozvoljene su u mjeri koja osigurava: - II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak) na području istočne gospodarske zone Prelog i Stranica 1245 Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK" I. kategoriju kvalitete zraka (čist i umjereno onečišćen zrak) na svim ostalim područjima naselja, a posebno unutar stambenih zona i sportsko - rekreacijskih prostora.
Članak 186.
Članak 186. Detaljnim planiranjem stambenih zona naselja, a posebno uz prometnice većeg intenziteta, potrebno je predvidjeti uređenje prostora urbanog zelenila, radi smanjenja štetnih utjecaja ispušnih plinova na ukupnu kvalitetu zraka u naselju.
Članak 187. Unutar građevinskog područja Čehovca, u kontaktnoj zoni voćnjaka, potrebno je kao mjeru zaštite kvalitete zraka stambenih područja, urediti zaštitni pojas visokog zelenila, minimalne širine 150,0 m. 8,5 Buka
Članak 188. Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turistički sadržaji područja su posebno osjetljiva na buku. Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku. ruci kretati noću. Razina buke unutar stambenih dijelova naselja treba se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću, a unutar područja zdravstvenih sadržaja do 50 dB(A) danju i 40 dB(A) noću. Ako se građevine, koje su izvor buke, grade unutar područja koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno je prilikom izdavanja dozvole za rad, utvrditi da li su u korištenju takve građevine predviđene dodatne mjere zaštite od buke, koje osiguravaju razinu iz stavka 4. ovog članka.
Članak 189.
Članak 189. Kao mjeru zaštite od buke središnjih dijelova Preloga, postojeće sadržaje Speedway kluba s trkalištem, potrebno je premjestiti na primjerenu lokaciju unutar prostora za razvoj sportsko - rekreacijskih sadržaja. Česticu sadržaja namijenjenih za razvoj speedwaya, potrebno je organizirati na način da građevna struktura sprečava širenje buke prema stambenoj zoni. Preostali dio čestice, orijentiran prema naselju, treba urediti izvedbom zaštitnih barijera, kao što su pojasa visokog i niskog autohtonog raslinja, u širini od minimalno 50,0 m, zemljani nasip, zvučni zaštitni zid i slično.
Članak 190.
Članak 190. Uz planiranu zapadnu obilaznicu Preloga, u smjeru naselja, potrebno je predvidjeti uređenje zaštitnog pojasa - drvoreda, odnosno na mjestima gdje je to moguće i šireg pojasa visokog raslinja. 8.6 Upravljanje rizicima
Članak 191. Jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti Plan zaštite i spašavanja za područje obuhvata Grada, kojim je potrebno propisati sve posebne mjere zaštite. Planiranje i izgradnju skloništa kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno je primjenjivati temeljem navedenog Plana.
Članak 192.
Članak 192. U slučaju kada se kod građevina gospodarske namjene bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju (dogradnju) proizvodnih građevina ili izmjenu postojećeg tehnološkog procesa u postojećim građevinama, a gdje se tijekom tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i štetni plinovi ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije, za navedene zahvate će biti potrebno dokazati primijenjene mjere zaštite okoliša i zaštite od industrijskih nesreća, u skladu s posebnim propisima. Građevine iz prethodnog stavka obavezno se lociraju unutar gospodarskih zona i minimalno 20,0 m udaljeno od građevina u drugim funkcionalnim zonama naselja. 8.7 Krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti područja Grada
Članak 193.
Članak 193. Mjere zaštite krajobraznih ej elina, prirodnih vrijednosti i kulturno povijesne graditeljske baštine određene su u poglavlju 6 ovih odredbi. 8.8 Biljne i životinjske vrste
Članak 194. U cilju očuvanja biljnih i životinjskih vrsta na području Grada, a posebno u područjima zaštićenih krajolika Mure i Drave, potrebno se u korištenju prostora, a do izrade PPPPO -a, pridržavati mjera zaštite, propisanih dokumentima zaštite okoliša Županije. 9 MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 Obveza izrade prostornih planova V % i način primjene
Članak 195.
Članak 195. Na području Grada Preloga obavezna je izrada Stranica 1246 "SLUŽBENI urbanističkog plana uređenja (UPU) grada Preloga - urbanističkog plana uređenja (UPU) ili detaljnog plana uređenja (DPU) za sve zahvate u prostoru izvan građevinskog područja naselja veće od 2,0 ha, osim za gradnju pojedinačnih izdvojenih poljoprivrednih gospodarstva. Osim dokumenata prostornog uređenja navedenih • u prethodnom stavku, ovim PPUG-om se propisuje izrada: - detaljnih planova uređenja (DPU) za sva neizgrađena građevinska područj a naselj a, ovim PPUG-om, na kartografskim prikazima «Građevinska područja naselja», 4.1. - 4.7. označena kao prostor za razvoj naselja, - alternativno se za veće gospodarske zone - proširenje istočne industrijske zone Prelog i uređenje gospodarske zone sjever u Prelogu mogu izraditi urbanističkih planovi uređenja (UPU), urbanističkog plana uređenja (UPU) ili detaljnog plana uređenja (DPU) za sve izdvojene površine gospodarske namjene poljoprivrednogospodarske zone, - detaljnog plana uređenja kompleksa uz iskorištavanje geotermalnog izvora uz Draškovec, u dvije faze, prema kartografskom prikazu br. 1. «Korištenje i namjena prostora», - izdvojenih područja sporta i rekreacije, ukoliko im je površina veća od 1,5 ha, osim prostora koji ulaze u područje zaštićenog krajolika Drava, odnosno čije će se detaljnije uređenje definirati PPPPO Drava. Iznimno od alineje 1., iz stavka 2. ovog članka, obveza donošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi se na površine unutar naselja, koje se, prema odredbama ovog PPUG-a, članak 15. stavak 1, alineja 5., ne smatraju površinama za razvoj naselja.
Članak 196.
Članak 196. Fazna izrada prostornih planova užih ručj ;ramom prostoru Obuhvat UPU Preloga minimalno treba obuhvaćati građevinsko područje grada, a može obuhvatiti i kontaktne prostore izdvojenih područj a sporta i rekreacije. Obuhvat pojedinih prostornih planova užih područj a, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Preloga, na način da obuhvaćen prostor čini funkcionalnu cjelinu dijela naselja ili da se prostornim planom uređenja omogućava bolje funkcioniranje ili kvalitetnije oblikovanje užeg prostora naselja, bez da se planiranim zahvatom šteti dugoročnom prostornom razvoju naselja. 5* GLASNIK Broj 7
Članak 197.
Članak 197. Uvjeti formiranja nove građevne čestice, nove gradnje, interpolacije, sanacije, rekonstrukcije, adaptacije, dogradnje ili nadogradnje i uređenja urbanog zelenila: na područjima izvan građevinskih područja naselja, određeni su odredbama ovog PPUG-a, osim u slučajevima kada je ovim PPUG-om propisano da se određuju prostornim planovima užih područja ili prostornim planovima područja posebnih obilježja, - na izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, određeni su odredbama ovog PPUG-a, a za Prelog se detaljnije određuju Urbanističkim planom uređenja Preloga, - na prostorima za razvoj naselja, određuju se detaljnim planovima uređenja (DPU), a izuzetno, za veće gospodarske zone alternativo urbanističkim planovima uređenja (UPU). Uvjeti se utvrđuju izdavanjem izvoda iz relevantnog dokumenta prostornog uređenja.
Članak 198.
Članak 198. Preuzeto iz PPŽ, obavezna je izrada procjene utjecaja na okoliš za sljedeće zahvate u prostoru: sustav javne odvodnje Grada Preloga, V • V / centralnog uređaj a za pročišćavanje otpadnih voda, - sportske, rekreativne i turističke komplekse veće od 1,5 ha unutar zaštićenog krajolika, te - sve infrastrukturne zahvate unutar području zaštićenih krajolika Mure i Drave, bez obzira na veličinu zahvata.
Članak 199. Obavezna je izrada sanacijskih projekata za: šljunčare na kojima j e završena eksploatacija, - svih postojećih odlagališta otpada na području Grada, te - prostora bespravne izgradnje unutar područja obuhvata PPPPO Drava. Projekti sanacije izrađuju se u skladu s odredbama posebnih propisa. • > 9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 200.
Članak 200. U postizanju bolje prostorne organizacije unutar Grada, predlaže se promjena granica naselja na sljedećim lokacijama: Stranica 1247 Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK" - između Preloga i Otoka pomicanjem granice naselja na granicu istražnog koridora zapadne obilaznice Preloga, - između Draškovca i Cirkovljana na granici izdvojenog područj a ugostiteljsko - turističke djelatnosti i - između Draškovca i Oporovca, na trasu puta sjeverozapadno od Oporovca.
Članak 201. Kao mjeru racionalizacije korištenja prostora naselja, predlaže se stimuliranje gradnje unutar izgrađenih dijelova naselja.