Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 542
Članak 4.
Članak 4. L Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 -- Detaljna, namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: • - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene/oznake Ml/, L X J površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M2/, ulične koridore /oznaka UK s dodatnom nua meričkom oznakom uličnog koridora/, zaštitne zelene površine uz ulični koridor r /oznaka Z/, * • j zelene i pješačke površine unutar uličnog koridora /linijska oznaka/.
Članak 5.
Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana • uređenja, je građevna čestica. L Građevne čestice, predviđene ovim Detaljnim plai nom uređenja, namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine uz koju je dopuštena: - w - izvedba poslovnih sadržaja, kao pratećih, u dijelu osnovne, stambene građevine i Broj 6 "SLUŽBENI dogradnja, odnosno izgradnja zasebnih, pomoćnih građevina - garaža i spremišta.
Članak 7.
Članak 7. Površine mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju građevine, koja će, već prema iskazanom interesu, biti stambena ili poslovna, a moguće je da se izgradnjom arhitektonskog kompleksa objedine obje funkcije u jednoj ili dvije građevine. Vrsta djelatnosti ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati stambeno susjedstvo.
Članak 8. Zaštitne zelene površine uz prometnice /oznaka Z/ nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na njima dopušta izvedba nadzemnih infrastrukturnih uređaja i postav reklamnih panoa, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 9.
Članak 9. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu iz graditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, * - smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i r uređenje građevnih čestica. j 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. L Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
Članak 11.
Članak 11. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: r F način uređenja čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. GLASNIK" Stranica 543
Članak 12. 4 I U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje • građevina svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgradivosti /kig/ i koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice.
Članak 13.
Članak 13. i Okvirna planska veličina pojedine čestice iskazana je kao površina u cetyornim metrima i dana je tabelarno, za svaku pojedinu česticu, u tekstualnom obrazloženju ovog Detaljnog plana uređenja. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s navedenim tabličnim iskazom okvirnih planskih površina. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + - 8 % planirane površine.
Članak 14. t Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće, iskoristiti u skladu s r namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se nj i- • t hove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 15.
Članak 15. + Do tri susjedne građevne čestice je moguće objediniti u jedinstvenu građevnu česticu, pri čemu se površine za razvoj tlocrta građevina spajaju, a koeficir jenti iskoristivosti i izgradivosti čestice obračunavaju na ukupnu površinu. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA / Članak 16. Veličina i površina građevina, koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU, ovise o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: 4 k _" L — koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, — koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, ukupnu (brutto) površinu građevina, maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, w maksimalno dopušteni broj i . tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih sadržaja /Eosn/, • h <J maksimalno dopušteni broj i tip etaža po- * moćnih građevina /Epom/. Stranica 544 "SLUŽBENI
Članak 17.
Članak 17. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 18. L Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <= 0,30; za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu > _ ^ M2/ 0,40.
Članak 19.
Članak 19. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je, u smislu ove Odluke, odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 20. • Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: za. mješovitu, pretežito stambenu. namjenu /oznaka Ml/ kis <= 1,00; stambenu M2/ 1,20. i i
Članak 21. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
Članak 22.
Članak 22. Ukupna (brutto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ - 100 % površine građevne čestice, za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M2/ - 120 % površine građevne čestice.
Članak 23. A. A. Maksimalno dopuštena visina građevina /V/, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote ' * GLASNIK" Broj 6 uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dopuštena visina građevina /V/ iznosi: V=6,60 m za građevine osnovne i prateće 4 namjene; V=4,00 m za samostojeće pomoćne građevine - garaže i spremišta.
Članak 24.
Članak 24. Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana w uređenja maksimalno dopušten broj etaža građevina iznosi: za građevine osnovne i prateće namjene /Eosn/ iznosi - 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE/ili KAT/; za samostojeće pomoćne građevine /Epom/ iznosi 1 etažu, i to PRIZEMLJE.
Članak 25. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. _ Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. % • Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. r L Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor vim <w_ 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 26.
Članak 26. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ osnovna građevina je stambena u dijelu koje je moguće urediti, kao prateće, poslovne sadržaje, a pomoćne građevine su garaže i spremišta izgrađene kao samostojeće unutar građevne čestice. Za građevnu česticu mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ osnovna građevina je stambena ili poslovna, odnosno može objedinjavati ove dvije funkcije, a pomoćne su garaže i druge građevine servisne namjene, u odnosu na osnovnu (poslovnu ili stambenu) građevinu. Broj 6 "SLUŽBENI . V 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 27.
Članak 27. Smještaj novoplaniranih građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku građevnu česticu određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 28. r Za pojedine građevne čestice kartografskim prikazom br. 7 - određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. F Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 29.
Članak 29. . 4 Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30. * M + Odvodnja vode s krovnih ploha, orijentiranih pre- L ma susjednoj građevnoj čestici, treba biti riješena na r način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, ično trebaju biti projektirani i izvedeni • • na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, ili čestica javnih prometnih površina, odnosno da nisu više od "1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 31.
Članak 31. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. GLASNIK" Stranica 545 * Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene L opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 32. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 33, Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje r javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. r Način, odnosno smjer priključenja novoplaniranih građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu, mrežu, prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 34.
Članak 34. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. moju izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Puni dio ograde može biti do maksimalne visine 0,60 m, a iznad te visine ograda treba biti prozračna ili živica. Ograda između dvaju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena. w
Članak 35. • r * Na građevnim česticama unutar obuhvata ovog DPU potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite r potrebe. - Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva, ovisno o projektom određenoj namjeni: r za trgovinu i ugostiteljstvo - 2 za druge poslovne sadržaje - 1 r . - za stanovanje - 1
Članak 36.
Članak 36. m r - Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parterno uređenja i hortikulturnog rješenja. T Stranica 546 "SLUŽBENI 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 37. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. L Planirana je izvedba jednog novog uličnog kori dora/oznake UK 1/. % Ovim DPU-om planira se uređenje i dijela postojeće Ulice M. Kovača /oznaka UK2/.
Članak 38.
Članak 38. Za novoplaniranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 5,50 m. 4 j F Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama širine najmanje 3,0 m.
Članak 39. • Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti dvostrano uz liniju regulacije, u širini minimalno 1,20 rn. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 40.
Članak 40. r Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i r plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - planirana mreža plinoopskrbe i vodoopskrbe, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnog poprečnog profila ulice.
Članak 41. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeće mreže - prema kartografskom prikazu. Mreže vodoopskrbe i plinoopskrbe treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. r Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije uličnih hidranata prema posebnim propisima. } j GLASNIK Broj 6
Članak 42.
Članak 42. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti odvodnjom u otvorenu ili zatvorenu kanalizacijsku mrežu.
Članak 43. Odvodnju fekalnih otpadnih voda treba riješiti izvedbom septičkih taložnica, do trenutka izvedbe mreže odvodnje u ulicama Prvomajskoj i Marka Kovača, kada je potrebno • planirane čestice priključiti na tu - mrežu. : ' Članak 44. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice \, veće poslovne i javne građevine. Vodomjerno okno u pravilu se smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 45.
Članak 45. Izvedene i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - planirana mreža elektroopskrbe, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 46. Napajanje el. orgijom pl; ulice /oznaka • i UK1/ treba projektirati spojem na postojeću zračnu mrežu u Ulici M. Kovača. Mrežu je moguće izvesti kao zračnu ili podzemnu kabelsku kanalizaciju. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smještiti unutar koridora ulice ili unutar površine građevnih 4 čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.
Članak 47.
Članak 47. - U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih - kolnih i pješačkih površina.
Članak 48. m Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem, na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Broj 6 ?» Stranica 547 "SLUŽBENI GLASNIK _ r Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji raz vod.
Članak 49.
Članak 49. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 50. h Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - planirana mreža elektroopskrbe, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 51.
Članak 51. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu, i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.
Članak 52. w Kućni priključci izvode ^ se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip. lokacija postava i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. M Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 53.
Članak 53. + F Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti po jedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj površini. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. Unutar zelene površine uličnog koridora Ulice M. Kovača /oznaka Z/ potrebno je zasaditi drvored. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 54. - Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog prostornog plana. Građevine se mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/, odnosno kod mješovitog načina gradnje /oznaka MJ/, tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće ili gradnje u kompleksu. _ w Pomoćni sadržaji mogu se graditi kao dio osnovne građevine ili kao samostojeće građevine unutar površine za razvoj tlocrta građevina. , •
Članak 55.
Članak 55. Građevine i druge površine namijenjene javnom korištenju potrebno je projektirati na način da se izbjegnu arhitektonske barijere.
Članak 56. Za prostor obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. F Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima.
Članak 57. K Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakoria. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 58.
Članak 58. r Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za dostavna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.
Članak 59. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.
Članak 60. Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. Stranica 548 Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK" 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 61.
Članak 61. Izvornik Detaljnog plana uređenja stambenog po dručja uz Ulicu M. Kovača u Strahonincu ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. -_ % Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 62. Izvod iz ovog Detaljnog plana uređenja u svrhu izrade glavnog projekta treba obavezno sadržavati: presliku obrasca izvoda iz DPU s navedenim brojem planirane građevne čestice ili katastarskim brojem zem čestica koje čine predmetnu građevnu česticu, I presliku dijela kartografskih prikaza br. 2, 3, 4, 5, 6 i 7 s pripadajućim legendama, na kojem je vidljiva predmetna građevna čestica, presliku Odluke o donošenju DPU.
Članak 63.
Članak 63. Istovjetnost Izvoda iz Detaljnog plana uređenja š izvornikom ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. OPĆINA SVETA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 20. • Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01.), Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na 6. sjednici, održanoj 16. 10. 2001. godine, donijelo je STATUT Općine Sveta Marija I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovim Statutom uređuju se unutarnji ustroj i način rada tijela Općine Sveta Marija (u daljnjem tekstu: Općina).
Članak 2.
Članak 2. r Općina Sveta Marija je jedinica lokalne samouprave koja čini jedinstvenu povijesnu, gospodarsku, M društvenu i prometnu cjelinu ü okviru Međimurske žu- • * pamje.
Članak 3. Općina Sveta Marija obuhvaća područje naselja: DONJI MfflAUEVEC i SVETA MARIJA. Preslika DPU-a, koja ne sadrži sve elemente navedene u članku 62. ove Odluke, ili nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja.
Članak 64. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnimpropisima.