Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 412
Članak 13.
Članak 13. Vijećnik ima pravo tražiti izvješća i objašnjenja od predsjednika Vijeća, predsjednika radnih tijela, pročelnika upravnih odjela i od tajnika o pitanjima iz njihovog djelokruga. Na zahtjev vijećnika, Općinske službe dužne su vijećniku pružiti izvješće i podatke potrebne za obavljanje njegove dužnosti, pod uvjetom da s traženim podacima raspolažu. Takva izvješća ili L podatke daju se vijećnicima najkasnije u roku od 15 L dana, i to pismeno.
Članak 14. U Vijeću se može osnovati klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klub nezavisnih vijećnika. Klub mora imati najmanje tri vijećnika. Klubovi su obavezni o svom osnivanju pismeno obavijestiti predsjednika Vijeća i tajnika Općine, te priložiti popis članova kluba. V. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA
Članak 15.
Članak 15. Predsjednik Općinskog vijeća:. - predstavlja i zastupa Vijeće, - predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća, & r - pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o im pitanjima iz djelokruga Vijeća, - saziva i predlaže dnevni red za sjednice Vijeća, L - organizira suradnju Vijeća s vijećima drugih Općina ili gradova, - - brine se o provođenju načela javnosti rada Vijeća, - brine se o primjeni Poslovnika, r - potpisuje odluke i druge akte koje donosi Vijeće. Potpredsjednik Vijeća, kojeg odredi predsjednik, pomaže predsjedniku u radu, te ga zamjenjuje u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti. ■ VI. RADNA TIJELA
Članak 16.
Članak 16. r Predsjednici i članovi radnih tijela predviđena statutom biraju se iz reda vijećnika, i to tako daje Broj 5 "SLUŽBENI sastav pojedinog radnog tijela približno razmjeran stranačkom sastavu Vijeća. Radna tijela biraju se u pravilu za mandatno razdoblje vijećnika, ali odlukom Vijeća mogu se birati i na kraći rok. L Osim vijećnika koji su izabrani u određeno radno tijelo, radnom tijelu se mogu pridodati i pojedine stručne osobe, koje nisu vijećnici, ako Vijeće smatra da bi uključivanje tih osoba bitno pridonijelo uspješnosti funkcioniranja tog radnog tijela.
Članak 17.
Članak 17. U radnim tijelima razmatraju se pitanja o kojima se, nakon toga, odlučuje u Vijeću. 4 U radnim tijelima razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na donošenje odluka i drugih općih akata u Vijeću.
Članak 18. p Predsjednik radnog tijela organizira rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela. Radna tijela donose odluke javnim glasovanjem većinom glasova svih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.
Članak 19. h r r Predsjednici radnih tijela pozivaju na svoje sjednice predsjednika Općinskog vijeća, koji ima pravo dobiti riječ kad to zatraži u tijeku rasprave o bilo kojem _■-■ prijedlogu koji je na dnevnom redu radnog tijela. VII. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I RADNIH TIJELA
Članak 20. ' j Općinsko vijeće donosi Statut. Poslovnik, Proračun i sljedeće opće akte: odluke, planove, zaključke i preporuke. F " Općinsko viječe daje autentična tumačenja svojih općih akata. Radna tijela Vijeća donose zaključke i preporuke.
Članak 21.
Članak 21. Odlukom Vijeća uređuju se pitanja važna za građane, pravne osobe i udruge građana, te se utvrđuju njihova prava i obveze. Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza. Preporukom Vijeće izražava svoje mišljenje o i« pojedinim pitanjima od općeg interesa, kao i mišljenje o načinima rješavanja pojedinih problema.
Članak 22. r Ti Općinsko vijeće donosi i rješenja, kao pojedinačne akte kojima se rješavaju pitanja izvršavanja GLASNIK " Stranica 41 3 pojedinačnih prava i obveza. VIII. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA
Članak 23.
Članak 23. Postupak za donošenje odluke pokreće se podnošenjem prijedloga odluke. _ Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik i radna tijela Vijeća.
Članak 24. _. r Prijedlog za donošenje odluke mora sadržavati nacrt odluke s obrazloženjem. Obrazloženje treba sadržavati pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja koje treba urediti odlukom, te procjenu potrebnih sredstava za provođenje odluke.
Članak 25. Prijedlog za donošenje odluke podnosi se predsjedniku Vijeća, uz obavijest tko će dati obrazloženje u 4 ime predlagatelja na sjednici Vijeća. Predsjednik Vijeća dužan je uputiti primljeni prijedlog odluke nadležnom radnom tijelu Vijeća. Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog odluke staviti na dnevni red sjednice Vijeća najkasnije u roku od 4 60 dana od dana podnošenja prijedloga.
Članak 26.
Članak 26. L J * Ako prijedlog odluke nije podnesen u skladu s ra ovim Poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku od 15 daria prijedlog odluke uskladi s Poslovnikom. Ako predlagatelj ne uskladi svoj prijedlog odluke u roku od 15 dana, smatrat će se da prijedlog nije ni ■ podnesen.
Članak 27. 4- Po primitku prijedloga odluke nadležno radno tijelo Vijeća raspravlja o prijedlogu, te može dati primjedbe, prijedloge i mišljenja o prijedlogu odluke, - kao i dati amandmane na tekst nacrta odluke. _. Nadležno radno tijelo dužno je za sjednicu Vijeća odrediti izvjestitelja za pojedini prijedlog odluke.
Članak 28.
Članak 28. m i _ Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici Vijeća obuhvaća izlaganje predstavnika predlagatelja, izlaganje izvjestitelja nadležnog radnog tijela, raspravu o prijedlogu, podnošenje amandmana i raspravu o amandamanima, odlučivanje o amandmanima, te donošenje odluke. Vijeće može prijedlog odluke usvojiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagaču na dopunu. 4- Ako Vijeće ne prihvati prijedlog odluke prijedlog se ne može podnijeti ponovno prije isteka roka od tri mjeseca. > , Stranica 414 "SLUŽBENI * Članak 29. - _. _. Prijedlog za izmjenu ili dopunu nacrta odluke w podnosi se u obliku amandmana. Pravo podnošenja amandmana imaju: predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelj nadležnog radnog tijela i svaki vijećnik. _ _ Amandman se u pravilu podnosi pismeno, te uz obrazloženje. Ako se amandman podnosi usmeno na sjednici Vijeća, predsjedavajući je dužan jasno ponoviti tekst amandmana prigodom odlučivanja o njegovom prihvaćanju. ' .
Članak 30.
Članak 30. ^ _. O svakom amandmanu se trebaju izjasniti + predstavnik predlagatelja odluke i izvjestitelj - nadležnog radnog tijela. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka nacrta odluke, te, u slučaju više podnesenih amandmana na isti Članak nacrta odluke, prema redoslijedu podnošenja amandmana. TI O amandmanu koji je podnio predstavnik _. predlagatelja odluke ne glasuje se, već se smatra _ sastavnim dijelom prijedloga odluke. ■ _ O amandmanu se ne glasuje ako se s njime suglasio predstavnik predlagatelja odluke, te se takav amandman smatra prihvaćenim. U slučaju podnošenja više amandmana na isti članak nacrta odluke, koji se po sadržaju međusobno isključuju, o podnesenim amandmanima se glasuje prema navedenom redoslijedu do prvog usvajanja jednog od predloženih amandmana. e" ■ Prihvaćeni amandman postaje sastavni* dio _ prijedloga odluke kao cjeline.
Članak 31.
Članak 31. _ Po odlučivanju o amandmanima pristupa se odlučivanju o nacrtu odluke kao cjelina, koja uključuje prihvaćene amandmane.
Članak 32. Odluke se donose u pravilu javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih vijećnika, osim kad je Statutom ili ovim Poslovnikom određeno drugačije, ili kad Vijeće odluči da se o odluci glasuje tajno. V
Članak 33. Vijećnici i radna tijela mogu tražiti autentična *■* tumačenja odluke koju je donijelo Vijeće. F Opravdanost davanja tumačenja odluke ocjenjuje Odbor za Statut i Poslovnik, koji i formulira prijedlog tumačenja. Autentično tumačenje odluke daje Vijeće posebnim zaključkom. V GLASNIK" Broj 5
Članak 34.
Članak 34. Pri donošenju drugih općih akata analogno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje određuju postupak donošenja odluka.
Članak 35. F" h Odluke i druge opće akte, što ih donosi Vijeće, potpisuje predsjednik Vijeća. Izvornik odluke ili drugog općeg akta, potpisan i ovjeren pečatom, čuva se u arhivu Općine. Za izradu izvornika i ovjeru pečatom odgovoran je ■ - _ ■ - tajnik Općine. \
Članak 36. Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu, u pravilu, osmog dana od dana objavljivanja u službenom glasniku. ■ J Iznimno, Statut, Poslovnik i drugi opći akti mogu 4 \ sadržavati odredbu o roku u kojem stupaju na snagu.
Članak 37.
Članak 37. lašenom drugog općeg akta, koja je utvrđena uspoređivanjem s izvornikom, daje tajnik Općine. Ispravak se oglašuje na jednaki način kao i ranije oglašena odluka ili drugi opći t akt. , IX. POSLOVNI RED NA SJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA
Članak 38. - Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na temelju zaključka Vijeća ili na vlastitu inicijativu. . 4 Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća kad to traži najmanje 4 vijećnika ili radno tijelo -L Vijeća, navodeći prijedlog dnevnog reda.
Članak 39.
Članak 39. 4 r ■ ■ i Pozivi za sjednicu Vijeća dostavljaju se vijećnicima u pravilu 3 dana prije sjednice. Ako za to postoje razlozi, koji se u pozivu moraju navesti, taj rok može biti i kraći, ali ne i kraći od jednog dana. _ Uz poziv se dostavljaju: prijedlog dnevnog reda,> svi spisi koji se odnose na pojedine točke dnevnog - i reda, izvod iz zapisnika s prethodne sjednice i odgovori r na vijećnička pitanja. —
Članak 40. _. Prije utvđivanja dnevnog reda održava se tzv. aktualni sat za čijeg trajanja vijećnici mogu postavljati pitanja. * r L Po zaključenju aktualnog sata, tj. kad više nema vijećničkih pitanja ili kad je isteklo vrijeme od 60 minuta, prelazi se na utvrđivanje dnevnog reda. Prijedlog dnevnog reda je prethodno, u pripremanju sjednice, utvrdio predsjednik a prema s i / Broj 5 U SLUŽBENI ■ ■ * F vlastitoj inicijativi ili usvajajući prijedloge ovlaštenih predlagača. Svaki vijećnik ima pravo predlaganja izmjene ili nadopune dnevnog reda. Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio prijedlog što ga je bio predložio ovlašteni predlagač, i to u roku i na način predviđen Poslovnikom, a predlagač ostaje pri svojem prijedlogu, o uvrštavanju tog prijedloga u dnevni red odlučuje se na sjednici bez rasprave. Jednako tako se postupa i u slučaju kad ovlašteni predlagač iznese novi prijedlog u tijeku rasprave o dnevnom redu. O prijedlogu dnevnog reda glasuje se "ZA" ili "PROTIV", i to većinom glasova nazočnih vijećnika.
Članak 41.
Članak 41. Prigodom odlučivanja o dnevnom redu najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu izmjene po kojem se pojedina točka dnevnog reda izostavlja, a zatim da se izmjeni ili nadopuni sadržaj pojedine točke dnevnog reda, te konačno da se uvrsti nova točka dnevnog reda. h Na kraju se odlučuje o dnevnom redu kao cjelini koja sadrži sve ranije prihvaćene izmjene ili nadopune.
Članak 42. Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik,, odnosno potpredsjednik kojeg je odredio predsjednik u slučaju kad je on odsutan ili spriječen. L Ako su i predsjednik i potpredsjednici odsutni ili spriječeni, sjednici Vijeća predsjedava vijećnik kojeg izabere Vijeće, a do izbora takvog predsjedatelja sjednici predsjedava dobno najstariji vijećnik.
Članak 43.
Članak 43. i U radu sjednice Vijeća imaju pravo sudjelovati predsjednik Vijeća mjesnog odbora i predstavnici upravnih odjela, ali bez prava odlučivanja. Oni su, također, dužni davati objašnjenja i odgovore na pitanja vijećnika.
Članak 44.- » Na sjednici nitko ne smije govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja. Prijave' za govorenje primaju se od trenutka otvaranja rasprave do njezina zaključivanja. L a Govornik,, koji dobije riječ od predsjedatelja, ne M smije biti ometan ili spriječen u svom izlaganju. Govornik je dužan držati se predmeta rasprave u okvirima točke dnevnog reda, a govor ne smije trajati ■ v dulje nego što je to ovim Poslovnikom određeno. ■ Predsjedatelj može opomenuti govornika da se drži predmeta rasprave, odnosno da zaključi svoje izlaganje u primjerenom roku.
Članak 45.
Članak 45. * ■ Red na sjednici osigurava predsjedatelj sjednice Vijeća. GLASNIK " Stranica 415 ■V Za povredu reda na sjednici predsjedatelj može L izreći sljedeće mjere: - opomenu osobi koja nije dobila riječ, a svojim ponašanjem ili govorom narušava red, ■ ■ w - oduzimanje riječi osobi koja je dobila riječ, ali svojim govorom narušava red, a prethodno je bila opomenuta. r Ako predsjedatelj ne može održati red na sjednici predviđenim mjerama, odredit će prekid sjednice.
Članak 46. Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika. Nazočnost večine vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika, i to: t F - na početku sjednice, - kada predsjedatelj tijekom sjednice ocijeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika, ■ - kad to ocijene najmanje tri vijećnika i zatraže provjeru. Kad predsjedatelj utvrdi da postoji potreban broj nazočnih vijećnika, tada otvara sjednicu, a ü protivnom će odgoditi sjednicu za određeni dan i sat. w Sjednicu će predsjedatelj prekinuti i odgoditi ako se utvrdi tijekom sjednice da više nije nazočan potreban broj vijećnika. O odgodi sjednice .pismeno se izvješćuju odsutni * * vijećnici. / s
Članak 47.
Članak 47. Zbog dugog vremenskog trajanja, predsjednik može predložiti da se sjednica Vijeća prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat, o čemu odlučuje Vijeće bez rasprave. O nastavku sjednice pismeno se izvješćuju samo odsutni vijećnici.
Članak 48. Po utvrđivanju dnevnog reda usvaja se izvod iz zapisnika o radu na prethodnoj sjednici Vijeća. Vijećnici imaju pravo podnijeti primjedbe na izvod iz zapisnika, o čijoj osnovanosti Vijeće odlučuje bez r* N rasprave. ■ < Ako Vijeće prihvati primjedbu vijećnika, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene. Izvod iz zapisnika na koji nije bilo primjedbi, kao i izvod iz zapisnika, koji je izmijenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama, smatra se usvojenim.
Članak 49.
Članak 49. ■ b Po usvajanju zapisnika prelazi se na raspravu i odlučivanje, i to redoslijedom utvrđenim u dnevnom L redu. \ Stranica 416 "SLUŽBENI Tijekom sjednice može doći do izmjene redoslijeda razmatranja pojedinih točaka iz prihvaćenog dnevnog reda. Na prijedlog predsjedatelja o izmjeni redoslijeda točaka dnevnog reda odlučuje Vijeće bez rasprave. Na početku rasprave o svakom pitanju iz dnevnog reda, predlagač može dati dodatno usmeno obrazloženje. F ■ M Nakon obrazloženja predlagača, o pitanju o kojem se raspravlja može se izjasniti izvjestitelj nadležnog radnog tijela Vijeća. r . + Nakon izvjestitelja radnog tijela, o pitanju o kojem se raspravlja mogu se izjasniti predstavnici klubova stranaka, pa onda pojedini vijećnici, te ostali prisutni uz suglasnost Vijeća.
Članak 50.
Članak 50. M Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedatelju prije rasprave ili tijekom rasprave sve do njezinog zaključenja. Sudionik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje 10 minuta, a predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelji radnih tijela i predstavnici klubova do 15 minuta. Vijeće može odlučiti da pojedini sudionik u raspravi može govoriti i dulje. Pojedini vijećnici i ostali sudionici u raspravi w govore redoslijedom kojim su se prijavili. Sudionici u raspravi imaju pravo na repliku u trajanju najdulje 2 minute. Predsjednik može dopustiti da i mimo redoslijeda govori predstavnik-predlagača. 4 Svaki vijećnik moze predložiti skraćivanje vremena u kojem mogu sudionici u raspravi govoriti. O L ■ tom prijedlogu Vijeće odlučuje bez rasprave.
Članak 51.
Članak 51. L r O pojedinom pitanju raspravlja se dok ima prijavljenih govornika. _ J J Tijekom rasprave sudionici mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja, te postavljati pitanja u vezi s predloženim rješenjima. Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
Članak 52. Tijekom rasprave predlagatelj određenog rješenja može povući svoj prijedlog, te time prestaje rasprava o tomDriiedlogu. moze na istoj sjednici.
Članak 53. M Vijećnik koji traži riječ zbog iznošenja prigovora na povredu Poslovnika ili povredu utvrđenog dnevnog reda, ima pravo govoriti odmah, i to najdulje 3 minute. GLASNIK" Broj 5 Predsjednik je dužan na prigovor dati objašnjenje. Ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem, o pri govoru se odlučuje bez rasprave.
Članak 54.
Članak 54. L t Vijeće odlučuje o prijedlogu po zaključivanju rasprave. * r h Ako. o istom pitanju ima više različitih prijedloga rješenja, o datim prijedlozima odlučuje se onim redo- L slijedom kojim su i prijedlozi podneseni. Vijeće može, na prijedlog predsjedatelja, odlučiti da nedovršenu raspravu nastavi na sljedećoj sjednici, ili w da prijedlog o kojem je započeta rasprava vrati predlagatelju radi nadopune ili djelomične izmjene. U tom slučaju prelazi se na sljedeću točku dnevnog reda.
Članak 55. Vijeće može tijekom rasprave osnovati komisiju za zaključke, koja po zaključenju rasprave donosi pri jedlog zaključka o kojem Vijeće odlučuje glasovanjem. Komisija može odgoditi, donošenje prijedloga zaključka do naredne sjednice Vijeća.
Članak 56.
Članak 56. Vijeće odlučuje glasovanjem: "ZA" prijedlog, "PROTIV" prijedloga, "UZDRŽANI. U pravilu Vijeće odlučuje javnim glasovanjem. Javno se glasuje dizanjem ruku, odnosno poimeničnim izjašnjavanjem nakon prozivanja vijećnika abecednim redoslijedom. O potrebi poimeničnog izjašnjavanja odlučuje predsjednik.
Članak 57. Na zahtjev najmanje petorice vijećnika, Vijeće i odlučuje tajnim glasovanjem. Tajno glasovanje pro c vodi predsjedatelj uz pomoć dvoje vijećnika, koje izabere Vijeće. Tajno se glasuje na ovjerenim listićima iste boje i formata. Vijećnici su prozivani, te nakon što pojedini dobije glasački listić, popunjava ga i ubacuje u glasačku kutiju. h Nevažeći su listići iz kojih se ne može točno utvrditi je li vijećnik glasovao "ZA" ili "PROTIV" prijedloga. Kada se glasuje o izboru, tada se zaokružuje broj ispred imena kandidata, koji su poredani abecednim redoslijedom. Nevažeći listići su oni kod kojih je zaokruženo više brojeva od broja kandidata koji se biraju. O tajnom glasovanju vodi se posebni zapisnik, koji je prilog zapisniku sa sjednice Vijeća.
Članak 58.
Članak 58. O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik. Kada se na sjednici raspravlja pitanje radi čije se povjerljivosti s rasprave isključuje javnost, o tome se vodi odvojeni zapisnik. Broj 5 "SLUŽBENI Zapisnik obavezno sadrži: - vrijeme i mjesto održavanja sjednice, - ime predsjedatelja, te imena nazočnih vijećnika i imena vijećnika koji su svoj izostanak najavili, - imena ostalih sudionika po dužnosti (predsjednika Vijeća mjesnog odbora, predstavnika upravnih odjela itd.), - dnevni red, - kratak tijek sjednice s naznakom pitanja o kojima se raspravljalo i odlučivalo, - imena govornika sa sažetim prikazom njihovog izlaganja, - rezultat glasovanja o pojedinim prijedlozima rješenja, - prihvaćene tekstove pojedinih prihvaćenih odluka i drugih akata. Izrada zapisnika spada u dužnosti tajnika Općine. Usvojeni zapisnik potpisuje predsjedatelj sjednice i predsjednik Vijeća. X. JAVNOST RADA
Članak 59.
Članak 59. Rad Općinskog vijeća je javan. Općinsko vijeće obavještava javnost o svojim sjednicama unaprijed. Na sjednice se pozivaju novinari lokalnih, a u slučaju interesa i drugih sredstava javnog informiranja. - Građani imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća, a u slučaju većeg interesa tajnik može, zbog raspoloživog prostora i osiguranja reda, ograničiti broj građana koji će prisustvovati pojedinoj sjednici.
Članak 60. w Kad se o nekom pitanju raspravlja bez nazočnosti F javnosti, materijal za takvu raspravu ne mora se dostavljati vijećnicima u pisanom obliku. O održavanju rasprave o nekom pitanju na sjednici Vijeća bez nazočnosti javnosti odlučuje predsjednik Vijeća. U tom slučaju, predsjednik Vijeća će, prije otvaranja rasprave o tom pitanju, pozvati osobe čija nazočnost nije potrebna da napuste vijećnicu, a vijećnike će obavijestiti o razlozima održavanja L rasprave bez nazočnosti javnosti. XI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 61.
Članak 61. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana po objavljivanju u "Službenom glasniku Međimurske žu- • » - ) pamje OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SENKOVEC Klasa: 012-03/01-01/04 Ur. broj: 2109/25-01-1 Senkovec, 11.9.2001. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Juraj Lajtman, v. r GLASNIK " S t r a n i c a 417 10. Na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95., 70/97. i 128/99.) i članka 22. Statuta Općine Senkovec, Općinsko vijeće Općine Senkovec na svojoj 4. sjednici, održanoj 11.9. 2001. godine, donijelo je ODLUKU o komunalnoj naknadi
Članak 1.
Članak 1. Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici ili korisnici obiteljskih kuća i stanova, te vlasnici ili korisnici poslovnog prostora u naseljima Knezovec i Senkovec, i to proporcionalno korištenoj površini stambenog, odnosno površini poslovnog prostora.
Članak 2. L Komunalna naknada je prihod Općine Senkovec, a evidentira se posebno za svaki mjesni odbor.
Članak 3. I Komunalnom naknadom financira se obavljanje w sljedećih komunalnih djelatnosti: - održavanje javnih površina, - odvodnja atmosferskih voda, - održavanje nerazvrstanih cesta, - održavanje groblja, - održavanje i korištenje javne rasvjete.
Članak 4.
Članak 4. Visina komunalne naknade obračunava se u bodovima, i to na sljedeći način: a) za korištenje 1 m stambene površine: 0,15 boda mjesečno; b) za korištenje uredskog, prodajnog ili ugostiteljskog poslovnog prostora: 2 bi - do 30. m paušalni iznos od 15 bodova mjesečno, b2 - od 31 m do 70 rrf paušalni iznos od 30 bodova mjesečno, 2 2 b3 - od 71 m do 120 m paušalni iznos od 45 bodova mjesečno,. b4 - više öd 120 m na prijedlog komisije utvrđuje Općinsko vijeće, ali ne može biti manji od 45 bodova mjesečno; c) za korištenje zatvorenog prostora namijenjenog proizvodnji ili obavljanju obrtničkih usluga: cl - do 30 m paušalni iznos od 10 bodova mjesečno, c2 - od 31 m do 70 m paušalni iznos od 20 bodova mjesečno, c3 - od 71 m do 120 m paušalni iznos od 30 bodova mjesečno, <.<_ Stranica 418 SLUŽBENI 9 c4 - više od 120 m na prijedlog komisije utvrđuje Općinsko vijeće, ali ne može biti manji od 30 bodova mjesečno; d) za korištenje otvorenog poslovnog prostora F (otvorena skladišta, parkirališta, otvoren radni prostor): L dl - do 30 m paušalni iznos od 6 bodova mjesečno, 2 2 d2 - od 31 m do 70 m paušalni iznos od 12 bodova mjesečno, 2 d3 - od 71 m do 120 m paušalni iznos od 18 bodova mjesečno, 2 d4 - više od 120 m na prijedlog komisije utvrđuje Općinsko vijeće, ali ne može biti manji od 18 bodova mjesečno. 4 *~ r Vrijednost boda utvrđuje Općinsko vijeće.
Članak 5.
Članak 5. r Kada se u istom građevinskom objektu nalazi stambeni i poslovni prostor odvojeno se obračunava i naplaćuje komunalna naknada za svaki od tih prostora. Kada se u istom građevinskom objektu, odnosno uz građevinski objekt nalaze poslovni prostori različitih tipova (u smislu točaka b, c ili d iz prethodnog članka) odvojeno se obračunava, a skupno naplaćuje komunalna naknada.
Članak 6. Obveza plaćanja, iznos i način plaćanja komunalne naknade utvrđuje se rješenjem Općine Senkovec. Protiv rješenja iz prethodnog stavka obveznik može uložiti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, i to Upravnom odjelu za prostorno uređenje Međimurske županije.
Članak 7.
Članak 7. r Obveznik plaćanja komunalne naknade dužan je prijaviti Općini Senkovec svaku promjenu koja utječe F na utvrđivanje komunalne naknade, i to u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, te omogućiti provjeru podataka o nastaloj promjeni.
Članak 8. Općinsko vijeće može obveznika plaćanja komunalne naknade, na njegov zahtjev, osloboditi plaćanja komunalne naknade, i to: a) domaćinstvo korisnika stalne socijalne pomoći, b) domaćinstvo teško bolesne osobe (po ocjeni Socijalnog vijeća), c) domaćinstvo invalida Domovinskog rata, d) domaćinstvo poginulog sudionika Domovinskog rata. F " F Navedeni uvjeti za oslobađanje od plaćanja vrijede pod uvjetom da u njihovim domaćinstvima nema drugih osoba s vlastitim primanjima (plaća, prihod od obrta, prihod od poljoprivrednog gospodarstva, redovna ili obiteljska mirovina). GLASNIK" Broj 5 O oslobađanju plaćanja komunalne naknade donosi se rješenje.
Članak 9.
Članak 9. Komunalna naknada ne plaća se za objekte: r L - obrane, civilne zaštite i vatrogastva, —i - vjerskih zajednica, ustanova kulture, groblja, igrališta, f r prometnih površina i javnih zelenih površina - škole, dječjeg vrtića, tržnica.
Članak 10. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: 363-03/01-01/02 Ur. broj: 2109/25-01-01 Senkovec, 11.9.2001. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Juraj Lajtman. v. r 11. Na temelju članka 22. Statuta Općine Senkovec te članka 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Na rodne novine" broj 36/95., 70/97. i 128/99,), Općinsko vijeće Općine Senkovec na svojoj 4. sjednici, održanoj 11.9. 2001. donijelo je ODLUKU o komunalnom doprinosu