Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XIII. X J L N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2005. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 7 Čakovec, 30. lipnja 2005 ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj - K -"** T—* *r—- » -_. _ —i & t - ft n .r^\ ^ ¾ /A 'i \ U i/ * . L-.« . - . - _,' • H l/ i. r r H ^-^r^g-.a-^.-t--. . - ^ . J M " ^ " * - . * - - 1 . .;_ < «*,-.__. * fZ.fr-. .~MiC*^~~-1 li-Ji-rf-U-C :* t .t -t- •/ r SADRŽAJ } OPĆINA SVETI • L , 4 Jfc * - T - *• - - - * i-1 *_, - " T - " ****V»-" * ^ « ^ M - " " - » -*• . - MARTIN NA MURI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 9. 926 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri 926 - Prostorni plan uređenja Općine Sveti Martin na Muri - Odredbe za provođenje 10. Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - Detaljni plan uređenja Gospodarske 948 zone Sveti Martin na Muri - provedbene odredbe 949 -rät: r u ' a Stranica 926 SLUŽBENI OPĆINA SVETI GLASNIK" Broj 7 MARTIN NA MURI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 9. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 32/02. i 100/04.), članka 205. Prostornog plana Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/01.), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (KLASA: 350-01/05-01/22, URBROJ: 2109-05-02-05-02) od 27. 5. 2005. godine i članka 26. Statuta Općine Sveti Martin na Muri ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.), Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri na 2. sjednici, održanoj 14. 6. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Sveti Martin na Muri (u daljnjem tekstu PPUO), izrađen u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije.
Članak 2. PPUO Sveti 'Martin na Muri sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: I. Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Provedbene odredbe Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora, 2. Infrastrukturni sustavi - promet, elektroopskrba, telekomunikacije, plinoopskrba, 2.a Infrastrukturni sustavi - vodovod, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, odlaganje otpada 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Granice građevinskog područja naselja Brezovec, Cestijanec, Jurovec, Lapšina, Marof, Sveti Martin na Muri, Vrhovljan i Žabnik, 5. Granice građevinskog područja DPU Vučkovec - dijelovi naselja Jurovčak, Grkaveščak i Gornji Končovčak.

Članak 3.

Članak 3. Odredbe za provođenje objavljuju se u "Službenom glasniku Međimurske županije" u kojem se objavljuje Odluka o donošenju PPUO Sveti Martin na Muri.
Članak 4. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 5. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri.
Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Međimurske župnaije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI KLASA: 350-01/05-01/27 URBROJ: 2109-17/05-01/17 Sveti Martin na Muri, 14. 6. 2005 PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Franjo Makovec, v. r II ODREDBE ZA PROVOĐENJE SV. MARTIN NA MURI 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

Članak 1.

Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri određuje namjenu površine kojom se utvrđuje: racionalno gospodarenje zemljištem - prvenstveno poljoprivrednim i šumskim racionalno gospodarenje raspoloživim izgrađenim sustavima prometne i komunalne infrastrukture poštivanje uravnoteženog odnosa između prirodnih obilježja prostora i ljudskih aktivnosti u planiranju očekivanih zahvata u prostoru očuvanje i zaštita "osobito vrijednih predjela" Gornjeg Međimurja - prostora od važnosti za Županiju, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i osobitosti prostora Broj 7 "SLUŽBENI Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri utvrđuje osnovne infrastrukturne sustave na prostoru Općine prikazane na Kartografskom prikazu broj 2 i 2a. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri određuje uvijete korištenja i zaštite prostora od značaja za Općinu, prikazane na kartografskom prikazu broj 3. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri utvrđuje građevinska područj a na kartografskim prikazima broj 4. i 5.

Članak 2.

Članak 2. Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 "Korištenje i namjena prostora", a sadrži: građevinska područja naselja, izdvojena građevinska područja šume i šumsko zemljište ostalo poljoprivredno tlo vodene površine građevine prometne i komunalne infrastrukture Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - županijske ceste ZC 2003 županijska cesta G.P. 2004 županijska cesta GLASNIK " S t r a n i c a 927
Članak 3. Građevinska područj a naselj a određena su na kartografskim prikazima Građevinsko područje naselja na karti broj 4. u mjerilu 1:5000 za naselja Čestijanec, Lapšinu, Jurovec, Brezovec, Sv. Martin, Vrhovljan, Žabnik i Marof, na karti broj 5. za dijelove naselja Jurovcak, Grkavesčak i Gornji Koncovčak, dok se preostala naselja Općine sastoje od niza izdvojenih građevinskih područja koja se sastoje od jedne ili više građevnih čestica s postojećim građevinama. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 4.

Članak 4. Na prostoru Općine Sv. Martin na Muri nalaze se: Planirane građevine od važnosti za Državu: cestovni granični prijelaz za pogranični promet Sv. Martin - Hotiza cestovni most preko rijeke Mure Bukovje - Sv, Martin - M. Središće Z2003 (Brezovec) - Toplice Sv. Martin - L20004 2005 županijska cesta - lokalne ceste LC Z2003 (Vrhovljan) - Selnica - D209 20001 lokalna cesta Z2003 (Sv. Martin) - Kapelščak - D. Koncovščak 20002 lokalna cesta 20004 lokalna cesta £ važnosti za Županiju D. Koncovščak - Grkavesčak Z2004 (Topice) - Z2001 (Z. Gora) Martina do novoa mosta na Muri graničnog cestovnog prijelaza u župani koridor za transport plina od bušotina do novoplanirane ili postojeće plinske stanice Mihovljan suha retencija 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 5.

Članak 5. Građevinsko područje naselja je s A) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja) Za naselja Čestijanec, Lapšinu, Jurovec, Brezovec, Sv. Martin, Vrhovljan, Žabnik i Marof, kao i za manje dijelove naselja Gornji Koncovčak, Grkavesčak i Jurovcak (obuhvaćeni UPU-om kupališta Vučkovec), građevinska područja prikazana su na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000. Stranica 928 "SLUŽBENI B) izdvojeno građevinsko područje s mogućim prostorima za razvoj Izdvojeno građevinsko područje je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica sa postojećim izgrađenim građevinama. Izdvojena građevinska područja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra, za dijelove naselja Gornjeg Koncovčaka Grkaveščaka i Jurovčaka, te naselja Gradiščak i Kapelščak. Mogući prostor za razvoj izdvojenih građevinskih područja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od postojeće izgrađene građevine, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu.

Članak 6.

Članak 6. U postupku definiranja zone izgrađenog izdvojenog građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se daje moguća zona izgradnje 100 m u dubinu građevne čestice od regulacionog pravca, ili 75 m od stambene građevine.
Članak 7. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 480 m , a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12m. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 8.

Članak 8. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše Ki=0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa, nadstrešnice, balkoni).
Članak 9. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. GLASNIK" Broj 7 Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m.

Članak 10.

Članak 10. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja smatra se ulica, cesta ili put na kojoj postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju. Javna prometna površina mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje komunalne infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Novoplanirana ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara sa dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara sa jednom trakom. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno, i to: na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 11.

Članak 11. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod magistralne ceste 10 metara, kod glavne i regionalne ceste 8 metara, kod druge regionalne ceste 6 metara, kod lokalne ceste 5 metara Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice ne može biti manja od 3,5 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 2,75 metara. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. V

Članak 12.

Članak 12. Udaljenost regulacione linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenost, mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo sjedne strane. U Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 929
Članak 13. w Unutar zone mješovite pretežito stambene namjene određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice uz uvjet daje položaj građevinskog pravca odmaknut najviše 10m od regulacionog, i to: pojas stambene izgradnje prostire se u dubinu čestice do 25m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti seže do najviše 100m u dubinu čestice od regulacionog pravca (ova izgradnja ne ograničava izgradnju gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja na susjednoj čestici u pojasu izgradnje tih građevina) pojas gospodarskih i poslovnih građevina sa izvorima zagađenja prostire se 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, tj. na udaljenosti 12m od ruba pojasa stambene, odnosno stambeno poslovne izgradnje, te seže u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod kapaciteta navedenih u tablici u članku 48. ovih Odredbi, ili koje izgrađenom tlocrtnom površinom prelaze 90 m , prostire se u dubini čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno poslovne izgradnje, ukoliko se u tom pojasu ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.

Članak 13.

2.2.1. UVJETI ZA IZGRADNJU U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA (ODREĐENI NA KARTOGRAFSKOM PRIKAZU 4-5.) I IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA 2.2.1.1. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene
Članak 14. r U granicama građevinskog područja razlikujemo izgrađeni i neizgrađeni dio, koji je mješovite, pretežito stambene namjene, osim ako u grafičkom prikazu nije navedena druga namjena (centralni sadržaji, sport i rekreacija, radna zona i drugo). U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene, te uz nju jedna građevina prateće namjene i pomoćne građevine. Izuzetno, na jednoj građevnoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine. Građevine osnovne namjene su: stambena građevina stambeno - poslovna građevina poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti (trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo, turističke usluge) Stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše tri stana) ili višestambene kuće (sadrži više od tri stana). Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj je pored stambene namjene smještena poslovna namjena tihih i čistih djelatnosti. V Poslovnom građevinom smatra se građevina namijenjena za rad tihih i čistih djelatnosti - obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, ugostiteljske i turističke usluge i si.

Članak 14.

Na građevnoj čestici moguće je izvršiti prenamjenu građevine osnovne namjene - stambenu u poslovnu i obrnuto.
Članak 15. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene: a) gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) b) gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš c) gospodarske građevine poljoprivredne namjene - s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame) d) gospodarske građevine poljoprivredne namjene - bez izvora zagađenja (spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i si.)

Članak 16.

Članak 16. Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Uvjeti određivanja planiranih zahvata u prostoru, posebno se to odnosi na zahvate na prostorima za razvoj naselja vezanih uz izdvojena građevinska područj a, uvjetovani su konfiguracijom terena i smještajem postojećih građevina - njihovim položajem u odnosu na regulacioni pravac i položajem na građevnoj čestici. Stranica 930 J* "SLUŽBENI GLASNIK Broj 7

Članak 17.

Članak 17. Smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih građevina s iste strane ulice. Ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacionog pravca. Izuzetno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena, i drugim prostornim elementima građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacionog pravca.

Članak 18.

Članak 18. U odredivanj u položaj a planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine osnovne i prateće namjene koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od granice sa susjednom česticom ukoliko imaju otvore prema susjednoj čestici. Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacioni otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Ako je u slijedu postojećih građevina s iste strane ulice primijenjen princip poluotvorenog načina izgradnje, u tom slučaju građevina se može smjestiti na isti način na čestici, na udaljenosti najmanjoj za širinu strehe od susjedne čestice, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se na tom pročelju ne mogu projektirati ni izvoditi otvori, a krovne plohe moraju biti položene na način da se odvodnja voda sprovodi na površinu pripadajuće čestice. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način smatraju se one građevine, koje su izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ali ne manjoj od 0,6 m. Građevina izgrađena na međi sa susjednom česticom smatra se dvojnom i na pročelju uz susjednu među nisu dozvoljeni uvjeti iz stavka 3 ovog članka.

Članak 19.

Članak 19. Međusobna udaljenost građevina osnovne i prateće namjene susjednih građevnih čestica ne može biti manja od 6,0 m, a izuzetno u gusto izgrađenim strukturama može biti i manja, ali ne manja od 4,0 m. s
Članak 20. Gospodarske građevine prateće - poljoprivredne namjene - građevine bez izvora zagađenja moraju biti smještene na građevnoj čestici tako, da sa stambenom građevinom čine cjelinu gospodarskog poljoprivrednog dvorišta.
Članak 21. Kao građevine osnovne namjene mogu se graditi i gospodarske građevine (gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namjene > bez izvora zagađenja) prema uvjetima u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, članak 74.

Članak 22.

Članak 22. Položaj građevine prateće namjene - poslovne građevine tihih i uslužnih djelatnosti, može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene, tako da obje cine skladnu arhitektonsku ej elinu (ujednačenog oblikovanja, usklađenih visina i dr.)
Članak 23. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 24. U izgrađenoj strukturi građevinskog područj a visina građevina osnovne namjene (stambene, poslovne, stambeno - poslovne ) može iznositi najviše 5,8 m. Unutar maksimalne visine vijenca može se organizirati više etaža prema potrebama korisnika. Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. Visina vijenca građevina prateće namjene - gospodarske namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene može biti najviše do 7,0 m, a iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. - * Visina vijenca gospodarskih građevina . / poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište može iznositi najviše 5,0 m.

Članak 25.

Članak 25. Kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine (navedenih u Obrazloženju - 1.1.2.6. Kulturna baština), on se mora izvesti na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od nje, a visina planirane građevine ne može biti viša od tradicijske. Broj 7 U Stranica 931 SLUŽBENI GLASNIK" Visina planirane građevine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnom stavku, ako je zelenim pojasom odvojena minimalno 15 m od postojeće tradicijske.
Članak 26. Planirani zahvati u prostora moraju biti u skladu s vrijednostima "osobito vrijednog predjela" Gornjeg Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata: u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicionalnom načinu izgradnje - drvo, opeka, crijep oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena isključeni su lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i si. građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena minimalna tlocrtna površina građevina 2 osnovne namjene ne može biti manja od 80 m .

Članak 27.

Članak 27. Ograde u pravilu nisu obavezan element u omeđivanju građevinskih čestica. Češće su uz glavne prometnice u funkciji zaštite. Ograde se moraju izvesti na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m a do najviše dozvoljene visine 1,5 m ograda se treba izvesti na način da bude prožima (u drvu, žičani pleter i si.) ili da se sastoji od niskog zelenila. U izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira sa pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama.

Članak 28.

Članak 28. Planirane građevine osnovne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45°. U dijelovima naselj a, gdje građevine tvore veću gustoću izgrađenosti i formiraju ambijent ulice, položaj i nagib krovnih ploha građevina osnovne namjene - stamene i stameno-poslovne namjene moraju biti usklađeni sa susjednim građevinama s iste strane ulice, a pokrov se mora izvesti crijepom. 2.2.1.2. Uvjeti za izgradnju u središtu Općine Sv. Martin na Muri
Članak 29. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Sv. Martin na Muri, gdje su smještene sve centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika.

Članak 30.

Članak 30. r Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine su Općinska uprava, župna crkva i prostor župnog dvora, škola, dječji vrtić, zdravstvene ustanove i ljekarna, trgovački centar i stambeno poslovni objekti uz njih.
Članak 31. Javne površine u zoni središta Opčine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i \ jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja, prostor centra dobio identitet.
Članak 32. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, napose zbog prisutnosti zaštićenog spomenika kulturne baštine Crkve Sv. Martina koja dominira središnjim prostorom naselja, a koji se odnose na: sklad volumena građevine skladni odnos volumena građevine i volumena krova v - krovni otvori u potkrovlju s ulične strane mogu biti samo u razini krovnih ploha isključeni su prodori ravnine uličnog pročelja u krovne ravnine

Članak 33.

Članak 33. Uređenjem središta Općine u Sv. Martinu na Muri, moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te uređenje čitavog središta naselja na temelju urbanističko - arhitektonskog rješenja. Zahvati u prostoru kao što su izgradnja novih građevina kao i potpuno nova organizacija prostora centra može se vršiti temeljem DPU-a.
Članak 34. Izgradnja novih građevina nije moguća u zoni prostoru radijusa 30 m ulice. %
Članak 35. Na neizgrađenim građevinskim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ih poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i si.) Maksimalna visina građevine osnovne namjene može iznositi do visine 6,60m (prizemlje, kat i potkrovlje) na osnovu izrađenog DPU-a iz članka 33. Stranica 932 "SLUŽBENI U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. 2.2.1.3. Uvjeti za uređenje i održavanje javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja

Članak 36.

Članak 36. U postupcima izgradnje i uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) dozvoljena je upotreba samo autohtonih vrsta u oblikovanju prostora (jasen, javor, lipa, pitomi kesten).
Članak 37. Prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. Potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom iz prethodnog članka. Obnova i rekonstrukcija spomenika kulturne baštine iz prethodnog stavka može se vršiti samo prema uvjetima i uz nadzor nadležne ustanove - Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela iz Varaždina.

Članak 38.

Članak 38. Prostor središta Općine oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama. Prostor centra potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom projektu i opremiti osnovnim elementima urbane opreme (klupe za sjedenje, javna rasvjeta, kante za otpatke, stalci za bicikle). Osobito je potrebno * izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju društvenog doma zgrade pošte, crkve, škole i trgovačkog centra.
Članak 39. Prirodne i krajobrazne cjeline koje se provlače kroz naselje (građevinska područja) imaju jednako značenje kao i javne zelene površine, stoga ih treba očuvati u njihovom izvornom obliku, bez intervencije u smislu smanjenja površine, unošenja stranih vrsta, regulacije potoka, oblaganje korita kamenim ili betonskim elementima i si. GLASNIK" Broj 7 2.2.2. UVJETI ZA IZGRADNJU U MOGUĆIM PROSTORIMA ZA RAZVOJ UZ IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Članak 40.

Članak 40. Izdvojena građevinska područja mogu se širiti na neizgrađene prostore - prostore za razvoj uz zadovoljene uvjeta o formiranju građevnih čestica navedenim u člancima 5, 6, 7 i 9. ovih odredbi. Uz navedene uvjete planirani zahvat u prostoru može biti udaljen najviše 40 m od postojeće građevine s iste ili suprotne strane javnog puta.
Članak 41. Uvjeti za izgradnju na prostorima za razvoj uz izdvojena građevinska područja jednaki su onima u poglavlju 2.2.1. ovih odredbi.
Članak 42. Ograničenja za formiranje građevnih čestica jednaka su onima u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 43.

Članak 43. U izdvojenim građevinskim područjima, na građevnim česticama koje se sastoje od vinograda ili voćnjaka sa građevinom vikendice, može se izvršiti parcelacija postojeće čestice u svrhu odvajanja poljoprivredne od građevinske namjene. Parcelacija zemljišta moguća je uz uvjet: minimalna dubina građevne čestice mora iznositi 15 m. preostali dio čestice poljoprivredne namjene mora činiti sa susjednim katastarskim česticama veću poljoprivrednu cjelinu (vinograda ili voćnjaka) na koju je mogući pristup. 2.2.3. PROSTORI IZUZETI OD IZGRADNJE Čanak 44. Nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru na područjima: prostorima navedenim u člancima 37. i 38. unutar vegetacijskog pojasa 30 m od osi potoka, osim izvedbe mlina na vodi na predjelima strmijeg nagiba obraslim visokim i niskim raslinjem, gdje bi uklanjanje vegetacijskog pokrova moglo izazvati klizanje tla H javnih zelenih površina u naseljima na katastarskim česticama trajnih nasada (vinograda, voćnjaka) i šumskih površina Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 933 u vegetacijskom pojasu rijeke Mure, 50 m od osi korita, izuzev građevine plovećeg mlina sa mlinarskom kućicom na obali i pristaništa za skele 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 45.

Članak 45. Van naselja moguća je izgradnja: A) Gospodarskih građevina poljoprivredne namjene građevina za uzgoj stoke - tovilišta građevina - farme, za uzgoj mliječnih krava (koza, ovaca) građevina za preradu poljoprivrednih proizvoda; spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda (sortirnice, hladnjače, sušare i si.); vinskih podruma i kušaona vina B) Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva C) Sportsko rekreativnih građevina sportski tereni i prateće građevine Izgradnja navedenih zahvata u prostoru može se izvršiti samo na česticama koje imaju neposredan pristup na javni put, uz uvjet da su opremljene minimalnim opsegom komunalne infrastrukture.

Članak 46.

Članak 46. Ograničenja u izgradnji navedena u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. Prostori izuzeti od izgradnje vrijede i za izgradnju van naselja.
Članak 47. Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja i izvan izdvojenog građevinskog područja kapacitet tovilišta ggoovedaveda ssvviinnje kje komomadaada peperrad kad komomadaada kkoomadamada 100-350 100-750 8.500-12.5000 350-1.000 750-2.000 12.500-25.000 preko 1.000 preko 2.000 preko 25.000 Građevine poljoprivredne namjene za uzgoj i tov stoke kapaciteta manjeg od iskazanog u tebeli ovog članka , a veće tlocrtne površine od 90 m mogu se izvesti van naselja, uz uvjet da su udaljene najmanje 70 m od stambenog pojasa, od građevne društvene infrastrukture i gospodarskih građevina poslovne namjene.