Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XII. J L J L N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2004. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 15 Čakovec, 22. prosinca 2004. ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj i » , .A rf \ i k " i * i r* i.«i*tn^*tt*tj -sr*-.H*rtfcS(^*< "tiMf»*t^i»i« *» -- ^»««<t»»«i& u- »ji ^ca-jij'j^.M« n ttc^t^^tuH^m^ * i SADRŽAJ i a UĐK lav. OPĆINA SVETA f I AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 15. I *' li i i? MARIJA 1666 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija - Prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija 1666 i 1 t 9 i i 44-7- Stranica 1666 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 15 OPĆINA i. SVETA MARIJA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 15. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00, 32/02. i 100/04.), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (klasa: 351- 01/04-01/0658 od 26. 11. 2004.), suglasnosti Ministarstva poljoprivrede (klasa: 350-02/04-01/80 od 10. 11. 2004.) i članka 15. Statuta Općine Sveta Marija ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.), Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na 47. sjednici, održanoj 26. 11. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija.
Članak 2. Prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija izrađen od tvrtke "Arhitekt Atelje" d.o.o. Čakovec, sastavni je dio ove Odluke i sadrži: I. Obrazloženje u. Odredbe za provođenje m. Grafički dio - kartografski prikazi
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA MARIJA Klasa: 350-01/04-01/01 Ur. broj: 2109/24-04-42 Sveta Marija, 26. 11.2004. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Marija Frančić, v. r. J Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa: 350-01/04-01/40 , Ur. br.: 2109- 05-02-04-05 od 30. 8. 2004.), Članka 15 Statuta Općine Svete Marije ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 6/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 11/04) Općinsko vijeće Općine Svete Marije na 47. sjednici održanoj 26. 11. 2004. g. donijelo je Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Svete Marije. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija (u daljnjem tekstu - Plan), izrađen od tvrtke "Arhitekt-ATELJE" d.o.o. Čakovec.
Članak 2. Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 3.

Članak 3. Plan predstavlja elaborat "Prostorni plan uređenja Općine Sveta Marija" koji se sastoji od registratora s uvezanom knjigom s tekstualnim dijelom Plana i plastičnim košuljicama s grafičkim dijelom Plana. * Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" S
Članak 4. Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela Plana kako slijedi A/ tekstualni dio; I. O b r a z l o ž e n j e UVOD 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države 1.1.1. prostoru (tablica 1. i 2. prema 1.1.1.1. Površina, stanovništvo, naseljenost 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Zemljopisna obilježja 1.1.2.2. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse 1.1.2.3. Komunalna infrastruktura 1.1.2.4. Društvena infrastruktura 1.1.2.5. Graditeljska i kulturna baština 1.1.2.6. Prirodna baština 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz Programa i Strategije prostornog uređenja RH 1.1.3.2. Obveze iz prostornog uređenja Međimurske županije 1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJ AI UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.2.1. Gospodarstvo 2.2.2.2. Poljodjelstvo 2.2.2.3. Šumarstvo 2.2.2.4. Rekreacija i turizam 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja 2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 2.2.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 2.2.4.2. Zaštita kulturno povijesnih cjelina Stranica 1668 "SLUŽBENI 2.3.

Članak 4.

GLASNIK" Broj 15 98 Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 2.3.3. 98 98 100 Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOGUREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području gospodarsku strukturu Županije 3.2. 102 Općine u odnosu na prostornu i 102 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 103 3.2.1. Osnovna organizacija prostora 3.2.2. Građevinska područja naselja 3.2.3. 103 103 Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja 107 3.2.3.1. Postojeće namjene izgrađenih struktura izvan građevinskog područja 107 naselja 3.2.3.2. 110 Planirane namjene izvan građevinskih područja naselja 3.2.4. 110 Neizgrađene površine van građevinskog područja naselja 3.2.4.1. 110 Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene 3.2.4.2. Sume isključivo osnovne namjene 3.2.4.3. 110 Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 110 3.2.4.4. Vodne površine 3.2.5. Tablica 3a prema pravilniku - iskaz 110 prostornih pokazatelja za namjenu 111 površina (naselja i izgrađene strukture van naselja) 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 3.3.2. Društvene djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 3.4.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.4.3. 112 112 115 120 120 126 127 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.4.4.

Članak 4.

Tablica 3b prema pravilniku - iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva 129 područja i cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijed. i kulturnopovijes. cjeline) 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustavi 3.5.2. Energetski sustavi 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš 131 131 135 139 142 144 l PREGLED KORIŠTENJA RELEVANTNIH DOKUMENATA II. O d r e d b e za p r o v o đ e n j e OPĆE ODREDBE 1. 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 5 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju 7 7 7 7 55 Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK Stranica 1669 2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene 2.2.2. Zone zelenila, sporta i rekreacije 2.2.3. 8 9 25 Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja 26 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja 2.3.1. 26 Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 27 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina 31 2.3.3. Sportsko-rekreacijske i prateće ugostitelj 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja 3. sko-turističke građevine 32 33 33 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 34 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 36 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA/TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I 40 DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Zaštićeni dijelovi prirode 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti 6.3. Kulturna baština 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8.

Članak 4.

PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I 49 49 50 51 52 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 54 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3. 58 58 59 Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda 60 9.4. Postupanje s bespravnom izgradnjom 9.5. 61 Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 62 ZAVRŠNE ODREDBE B/ grafički dio; III. G r a f i č k i d i o - k a r t o g r a f s k i 63 p r i k a z i 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.a. Prometna infrastruktura - promet 2.b. Prometna infrastruktura - pošta i telekomunikacije W 2.C. Energetski sustav - plinoopskrba i cijevni transport nafte 2.d. Energetski sustav - elektroopskrba 2.e. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA ■ 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 4.a. Građevinsko područje naselja Sveta Marija 4.b. Građevinsko područje naselja Donji Mihaljevec Stranica 1670 "SLUŽBENI 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. Uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-kraj obrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.
Članak 6. Ovim Planom (Prostornim planom uređenja Općine Sveta Marija) određene su slijedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Zona mješovite pretežito stambene namjene - Zona centralnih sadržaja - Zone zelenila, športa i rekreacije b/ IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA 1/ Gospodarska namjena građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti - farme, tovilišta 2/ Gospodarska namjena - industrija, malo i srednje poduzetništvo, "Buzovica" 3/ Sportsko-rekreacijska namjena 4/ Groblje 5/ Manje vjerske građevine 6/ Infrastrukturni sustavi II Postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja 8/ Lovni turizam c/ NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA - Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla - Sume isključivo osnovne namjene - šume gospodarske namjene - šume posebne namjene <r GLASNIK" Broj 15 - Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - Vodne površine i vodotoci. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom w prikazu br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, s time da zone pod točkom a/ nisu razgraničene, kao ni pod točkom b/ - peta, šesta i sedma podtočka.

Članak 6.

Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je u kartografskim prikazima br. 4a-b/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1 : 5000. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 7.

Članak 7. w Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskim prikazima bvA.a-b/ "Građevinska područja naselja", na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prilozima 4.a-b ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Obzirom da za područje Općine Sveta Marija \ , ' ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja niti jednog naselja, ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (na kartografskim prikazima br. <> 4a-b) "rezervirane zone": - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - ostali prostor mješovite, pretežito stambene namjene, - prostor infrastrukture - prometne.

Članak 8.

Članak 8. Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja Broj 15 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1671 građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana iz članka 24. Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3m. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su Prostornim planom županije. Ovim Planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 10.

Članak 10. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Državna cesta br. D-20 Cakovec-Prelog- Donja Dubrava-Đelekovec-Drnje, s pripadajućim građevinama i uređajima - Magistralna željeznička pruga Kotoriba- Pragersko V - Dalekovod Zerjavinec-Mađarska 2x400kV - HE "Dubrava" instalirane snage 80,6MW - Mala HE na derivacijskom kanalu - Dalekovodi i transformatorska postrojenja napona HOkV - Jadranski naftovod JANAF - Građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplave i to - nasip, akumulacija i brane HE "Dubrava" i nasipi dovodnog i odvodnog kanala b/ PLANIRANE GRAĐEVINE - Brza željeznička pruga Kotoriba-Pragersko (drugi kolosjek). 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

Članak 11.

Članak 11. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - lokalne ceste br. L-20039, L-20041, L-20043, L-20044 - Dalekovodi napona 35kV i 10/20kV - Važniji vodoopskrbni cjevovodi - dio vodoopskrbnog sustava Županije - magistralni vod. - Srednjetlačni plinovod (prsten) - dio prstena Županije - Odašiljači operatera GSM uređaja. b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - lokalna cesta Kotoriba- Donji Kraljevec-Goričan - Sustavi i uređaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec - Odašiljači operatera GSM sustava Područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. V Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim ^ Planom.

Članak 13.

Članak 13. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskim područjima naselja nalaze se: - mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim Planom definirane su slijedeće rezervirane zone: Broj 15 Stranica 1672 "SLUŽBENI GLASNIK" - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, a prikazane su na kartografskim prikazima 4ab/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1 : 5000. U zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone "rezervirane" za specifičan sadržaj, uz manj a odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. "Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti" ovih Odredbi. U poglavlju 4. "Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti" ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. "Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" ovih Odredbi.

Članak 13.

2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene
Članak 14. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a/ GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE - Stambenih (obiteljskih i višestambenih) - Poslovnih - Stambeno-poslovnih b/ GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA - Pomoćnih - Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu) - Društvenih djelatnosti - Sportsko-rekreacijskih sadržaja - Prometne i komunalne infrastrukture - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine Uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je odgovarajuće uređenje površina čestica, te uređenje javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a m ranom namjenom

Članak 15.

Članak 15. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku * . cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 19. i 22. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene nema više od oodruma i tri nadzemne namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska (bruto) površina ne prelazi 400m , a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i si.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se u građevine s 3 i više stana.

Članak 17.

Članak 17. \ U zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od 4 -■ * a požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i si.) a Broj 15 SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1673 - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i si.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma) - montažne privremene građevine Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i si. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine i dr.) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. kroz mi od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš.

Članak 17.

Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 24. u Odredbama ovog Plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 18.

Članak 18. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen položaj u naselju to omogućavaju.
Članak 19. Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i si. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i si.

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 komada, - tovne teladi i junadi do 10 komada, - ovaca i koza do 20 komada, - konja do 4 komada, - odraslih svinja krmača do 5 komada, - tov svinja do 10 komada, - peradi do 100 komada, - sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.
Članak 21. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog 4 pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i A sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije 2 prelaziti veličinu od 90m tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i si.) mogu biti maksimalno 50m tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine. a Stranica 1674 SLUŽBENI

Članak 22.

Članak 22. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 23. Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; - biciklističkih staza; Najmanja širina Način gradnje građevina čestice a/ za gradnju na slobodnostojeći način - slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m - katne 18 m b/ za gradnju na poluotvoreni način - dvojne građevine - prizemne 12 m - katne 14 m * Kig - maksimalna bruto izgrađenost čestice U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova, Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m , vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10m, nova se građevina može graditi pod uvjetom daje veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te GLASNIK" Broj 15 ^ - parkirališta;

Članak 23.

- športsko-rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 207. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE > .
Članak 24. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone - pretežito stambene namjene na područjima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti građevne dubina čestice površina čestice čestice Kig* 2 25 m 400 m 0,3 2 30 m 540 m 0,3 • 2 25 m 300 m 0,4 2 30 m 420 m 0,4 minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planovima užeg područja (DPU) mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja (DPU) za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom daje gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 25.

Članak 25. Minimalna tlocrtna površina stambene, 2 poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m . a Broj 15 SLUŽBENI Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa 2 stambenom građevinom je 30m . Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m , a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 800m . 11 Pod pojmom "tlocrtna površina u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na višestambenu gradnju, kao ni na društvene djelatnosti kao prateće namjene koji se grade u ovoj zoni.

Članak 26.

Članak 26. Na području Općine Sveta Marija građevine povremenog stanovanja ("vikendice") mogu se graditi + u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjetima vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 27. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 3 i više stana i visinom eradnie minimalno mogu

Članak 28.

Članak 28. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine.
Članak 29. Radi zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja, u najstarijim dijelovima naselja, unutar postojećih zona već izgrađene individualne » » GLASNIK Stranica 1675 stambene gradnje nije dozvoljeno objedinjavanje građevnih čestica. Ove zone određene su u naselju Sveta Marija i Donji Mihaljevec na kartografskim prikazima br. 4a i 4b, a odnosi se na površine unutar označenih linija (granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja). Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena parcelacija i stvorili uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije ovih ruralnih naselja. Unutar zona iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300m . Postojeće poslovne građevine unutar navedenih zona čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA CESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 30.

Članak 30. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0m između građevina. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 31.

Članak 31. Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Stranica 1676 "SLUŽBENI Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 32. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena.
Članak 33. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka 31. ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,Om. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. > Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od l,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Članak 33.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,Om, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.