Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XII. A N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2004. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na Broj 13A Čakovec, 30. studenoga 2004. ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj f ■J .* M ^ i w n o ^ C r n U * ^ wtfw**'»rtt*Vf i**Fttf»*t**4*** »* »r V**J-J- i t ra SADRŽAJI MEĐIMURSKA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 91. £<?? \!^VÄ*ausaifc^*k^^^ x ' ü ^ . ^ ; ^ ^ ^ : ^ — - ŽUPANIJA 1574 Zaključak o Planu intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije 1574 - Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije ČAKOVEC, LISTOPAD 2004. 1 14-y/i/LO l\C Stranica 1574 a SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13A MEĐIMURSKA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 91. Na temelju poglavlja V. točke 5. Plana intervencija u zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 82/99., 86/99. i 12/01.), članka 17. Statuta Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01. - pročišćeni tekst), članka 65. Poslovnika Skupštine Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01. - pročišćeni tekst), uz pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (klasa: 351-01/04-07/47, ur. broj: 531-05/4-HB-04-2 od 19. 10. 2004. godine), Županijska skupština Međimurske županije na 29. sjednici, održanoj 26. 11. 2004. godine, donijela je ZAKLJUČAK o Planu intervencija u zaštiti okoliša Međimurske ŽUPANIJA 1. Donosi se Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije.

2. Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije, uz mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, čini sastavni dio ovog Zaključka. 3. Ovaj Zaključak objavit će se u "Službenom i glasniku Međimurske županije". ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Klasa: 351-01/04-04/01 Ur. broj: 2109/1-02-04-3 Čakovec, 26. 11.2004. PREDSJEDNIK Županijske skupštine Zvonimir Siladi, dipl. ing. agr., v. r Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije SADRŽAJ: 1. UVOD 1.1. APELL proces 1.2. Ključni pojmovi 2. Str. 1575 1576 1577 PROSTORNA, TERITORIJALNA I GOSPODARSKA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 2.1. Prostorni, teritorijalni i politički ustroj Županije 1578 1578 2.2. Glavne gospodarske djelatnosti, njihova obilježja i poslovni subjekti u Međimurskoj županiji 3. ANALIZA OPASNOSTI I ANALIZA RIZIKA 3.TTAnaliza opasnosti 3.1.1. Najgori mogući slučaj ("Worst case") 3.2. Analiza rizika 3.2.1. Procjena društvenog rizika 3.2.2. Procjena posljedica od izvanrednog događaja 4. 1582 1585 1585 1595 1596 1596 1598 1603 SMJERNICE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZVANREDNOG DOGAĐAJA 5 SUDIONICI U PROVEDBI INTERVENCIJE 5.1. Županijski eko-stožer 5.2. Komunikacijske jedinice 5.3. Interventne jedinice 5.4. Ekspertna jedinica 6 SMJERNICE ZA PLANIRANJE INTERVENCIJE 7. 1608 f 1608 1609 1610 1613 1613 1615 DOPUNA, ANALIZA I REVIZIJA PLANA INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA 8. UPOZNAVANJE STANOVNIŠTVA S PLANOM INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA TE ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE VJEŽBI POSLJEDICA 9. FINANCIRANJE PLANA 10. IZVJEŠĆIVANJE 11. ZAKLJUČAK 12. LITERATURA 13. PRILOZI SPREMNOSTI I OTKLANJANJE 1616 1616 1617 1617 1618 1618 Broj 13A "SLUŽBENI 1. UVOD Međimurska županija dužna je izraditi županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01), poglavlje V, članak 1. Plana.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije (u daljnjem tekstu Plan) odnosi se na moguće ekološke nesreće ili izvanredni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi. Županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša sastavni je dio programa zaštite okoliša Županije, međutim ukoliko nije donesen program zaštite okoliša na razini Županije, Plan intervencija u zaštiti okoliša može se donijeti i provoditi samostalno. Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije temelji se na: intervenciju zaštiti okoliša kojeg je temeljem o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99, 12/01) donijela Vlada 2 Hrvatske APELL procesu - skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engleskom a jeziku: Awareness and Preparedness for Emergency at Local Level", sa značenjem: Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini. Plan je napravljen sukladno s regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima Međimurske županije. Osnova za izradu Plana bila su 25 dostavljena Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata, koji su temeljem vrsta i količina opasnih tvari koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima izradili Operativne planove. Svrha izrade Plana je predviđanje, sprečavanje i ograničavanje mogućih ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, koji mogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi. Planom se utvrđuju: prostorna i gospodarska obilježja Međimurske županije, vrste rizika i opasnosti, postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti zaduženi za provedbu pojedinih mjera, odgovornosti i ovlaštenja u svezi s provedbom mjera, GLASNIK" Stranica 1575 način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona, način i vremenski plan periodičke provjere Plana, analiza i revizija Plana, način upoznavanja svih sudionika s Planom Plan intervencija u zaštiti okoliša primjenjuje se na * cijelom teritoriju Republike Hrvatske, izuzevši na području na koje se odnosi Plan intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj i Državni plan za zaštitu voda.

Plan intervencija u zaštiti okoliša ne primjenjuje se na: □ vojne objekte i skladišta Q slučajeve radioaktivnog zračenja Kada dođe do onečišćavanja kopnenih voda i voda mora s kopna i otoka, poduzimaju se mjere prema Državnom planu zaštite voda (NN br. 78/98), a kod iznenadnog onečišćavanja mora poduzimaju se mjere utvrđene Planom intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97.) Plan za zaštitu voda Međimurske županije donijela je Županijska skupština 25. 10. 2002. godine, a objavljen je u "Službenom glasniku Međimurske županije" br. 7/02. Prema tome Plan intervencija u zaštiti okoliša, primjenjuje se kada dođe do iznenadnog onečišćenja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine kao dijela okruženja kojeg je stvorio čovjek. Prijedlog Plana intervencije u zaštiti okoliša Međimurske županije dostavlja se na mišljenje tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša. Nakon dobivanja pozitivnog mišljenja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, Plan donosi predstavničko tijelo Županije. * Prema točki 7 Glave V. Plana intervencija, Plan intervencija Županije izrađuje Stručno povjerenstvo za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša koje osniva Županijska skupština u skladu s APELL procesom. Prema točki 11. Glave V. Plana intervencija zadaci Stručnog povjerenstva su: Identifikacija resursa, zadaća i sudionika u procesu izrade Plana intervencija Županije Identifikacija opasnosti i rizika Analiza postojećih Planova svih sudionika i usklađenosti tih Planova Stranica 1576 "SLUŽBENI ■ Identifikacija zadaća nepokrivenih postojećim Planovima ■ Identifikacija lokalnih resursa za pokrivanje nepokrivenih zadaća ■ Prilagođavanje postojećih Planova i izrada harmoniziranog i integriranog Plana ■ Upoznavanje svih sudionika s integriranim Planom intervencija u zaštiti okoliša ■ Uspostava procedure za periodičko testiranje, analizu i reviziju Plana ■ Upoznavanje stanovništva s Planom intervencija u zaštiti okoliša Za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije, odnosno provedbu gore navedenih zadataka Stručnog povjerenstva zadužen je Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije te Stručno povjerenstvo za izradu Plana intervencija u Međimurskoj županiji koje je osnovala Županijska skupština.

Tijekom izrade Plana intervencija u zaštiti okoliša Županije analizirani su Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša pravnih osoba na kojima se temelji izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije. Za pojedine planove tražene su izmjene i dopune od strane pravnih osoba. Neki od Planova vraćeni su na ponovnu izradu jer nisu izrađeni prema okvirnom sadržaju operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša čija djelatnost predstavlja stvarnu i/ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni događaj koji se nalazi u Prilogu 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01), odnosno sadrže nedovoljan broj podataka da bi se uvrstili u analizu Plana. Ti će Planovi biti naknadno obrađeni i analizirani prema proceduri za analizu i reviziju Plana (Poglavlje 7.). Isto tako, svi obveznici izrade Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša nisu na vrijeme izvršili svoju obvezu, pa se Planovi još uvijek dostavljaju u Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Službu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo. Ti će Planovi biti naknadno uvršteni prema proceduri za analizu i reviziju Plana. Ukoliko bi se čekalo da svi obveznici izrade predmetnog plana ispune svoju zakonsku obvezu, županija nikad ne bi poslala županijski plan na donošenje. Prema tome svi će planovi biti uvršteni u Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije kroz reviziju Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije. Generalni je zaključak da dostavljeni Operativni planovi nisu izrađeni temeljem okvirnog sadržaja operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost predstavlja stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni događaj (Prilog 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01)). Obveznici su u svoje operativne planove uvrstili opasne tvari koje nisu na popisu Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša GLASNIK" Broj 13A (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) ili su izradili operativni plan, a da količina te opasne tvari nije jednaka ili veća od 1% granične količine (D=3) za tu opasnu tvar. Isti tako na ponovno traženje nekih podataka od strane obveznika iznesene su različite količine opasne tvari nego što je to prikazano u operativnom planu. Treba istaći da su kod same izrade Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije korištene količine opasne tvari navedene u Operativnom planu. Kroz reviziju Županijskog plana ponovno će se provjeriti količine za svaku opasnu tvar na području županije i za svakog obveznika.

1.1. APELL proces Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini, engleska kratica: APELL, je inicijativa čiji su pokrovitelji Conceil Europeen des Federations de rindustrie Chimique (CEFIC), Europska udruga kemijske industrije. Glavni ciljevi i temeljni pojmovi APELL procesa su sprečavanje gubitka života i imovine te očuvanje okoliša. Na lokalnoj razini tri su važna partnera, koje obavezno treba uključiti ako APELL želi uspjeti: □ Lokalne vlasti: ovdje su obuhvaćeni županijski, gradski i općinski dužnosnici, bilo izabrani ili imenovani, zaduženi za sigurnost, javno zdravstvo i zaštitu okoliša u svom području D Industrija: upravitelji industry skih postrojenja bilo državnih ili privatnih tvrtki zaduženi su za sigurnost i sprečavanje akcidenta u njima. Oni pripremaju posebne mjere pripravnosti na neželjene događaje unutar postrojenja i rukovode ocjenom rada industrijskog postrojenja, ali njihove obveze ne završavaju na granicama "ograđenog zemljišta. □ Lokalna zajednica i interesne skupine, poput onih koji se bave zaštitom okoliša, zdravljem, radničkim pravima, sredstva priopćavanja i vjerske organizacije, kao i vodeći predstavnici obrazovnog i poslovnog resora koji u zajednici zastupaju mišljenja i stavove svojih članova. APELL obuhvaća dva temeljna aspekta: ■ Stvoriti i/ili ojačati svijest zajednice o mogućim opasnostima vezanima uz proizvodnju, postupanje s opasnim materijalima i uporabu opasnih materijala, kao i korake koje poduzimaju vlasti i industrija kako bi od njih zaštitili zajednicu.

■ U suradnji s lokalnim zajednicama, razviti planove intervencija koji bi uključivali čitavu zajednicu, pojavi li se neželjeni događaj koji bi ugrozio njezinu sigurnost. a Broj 13A SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1577 Sveukupni ciljevi APELL-a su sprečavanje gubitka života ili oštećenja zdravlja i društvenog blagostanja, izbjegavanje oštećenja imovine, te očuvanje okoliša. Njegovi specifični ciljevi su sljedeći: pružati informacije zainteresiranim članovima zajednice o opasnostima vezanima uz industrijske djelatnosti u i om okruženju i mjerama poduzetim smanjenja tih rizika, ocjenjivati, dopunjavati, odnosno izrađivati planove intervencija za lokalno područje, jačati stupanj uključenosti lokalne industrije u svijest zajednice i planiranje intervencija na neželjene događaje, povezati napravljene Operativne planove intervencija gospodarskih subjekata s lokalnim planovima, općinskim i gradskim, u jedan sveobuhvatni Županijski plan, kojim bi se zajednica mogla uspješno suprotstaviti svim vrstama neželjenih događaja, uključiti članove lokalne zajednice u izradu, provjeru i provedbu sveobuh vatnoga plana intervencija. Iako početna reakcija na neželjeni događaj, koja se obično odvija na lokalnoj razini, uvelike utječe na krajnji ishod i veličinu događaja, doprinos državne vlasti u provedbi APELL procesa je ključna za njegov uspjeh. Bitno je da županijski plan intervencija ü zaštiti okoliša obuhvati ozbiljna ugrožavanja okoliša čiji značaj posljedica zahtijeva angažman šireg okruženja Županije.

Kako bi provedba APELL procesa na županijskoj razini bila što učinkovitija, svi sudionici u APELL procesu, čelnici lokalne vlasti, gospodarski subjekti i čelnici lokalne zajednice, dužni su preuzeti dio obveza i odgovornosti za njegovu primjenu. 1.2. Ključni pojmovi U planu će se koristiti pojmovi sa sljedećim značenjem: □ OKOLIŠ je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. v r □ ONEČIŠĆAVANJE OKOLIŠA je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaj a drugih zahvata i pojava nepovoljnih za okoliš. v □ ŠTETNA TVAR je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. □ OPASNA TVAR je tvar koja je zakonom, drugim propisima i međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku određena kao opasna tvar. □ EKOLOŠKA NESREĆA je izvanredni događaj ili vrsta događanja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu. □ APELL je skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engelskom jeziku ("Awarenses and Preparedness for Emergencies at Local Level" A Process for Responding to Tehnological Acidents, United Nations Environment Programme / Industry and Enviromment Office UNEP/IEO, Paris, 1988) sa značenjem " Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini" □ AKCIDENT je nenamjeravani i neočekivani događaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje štetu za ljude, imovinu ili okoliš □ SLIJED DOGAĐAJA U AKCIDENTU je niz međuovisnih događaja koji dovode do akcidenta □ POSLJEDICE su rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno □ DIMENZIONIRANA PROCJENA STETE je procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u određenoj vrsti akcidenta.

Najgora se mogućnost često smatra toliko nevjerojatnom da se kao temelj procjene opasnosti i odlučivanja o mjerama sigurnosti odabire vjeroj atniji događaj manjih razmjera. Na v primjer, veliki su skladišni spremnici tako konstruirani da je vrlo nevjerojatno kako će u slučaju akcidenta iz njega izaći sav njegov sadržaj. Vjerojatnije je kako će doći do istjecanja iz cijevi ili oduška, pa se stoga taj događaj odabire kao dimenzionirana procjena stete za potrebe klasifikacije rizičnoga objekta, pripreme planova intervencija itd. □ KATASTROFA se ovdje uzima s lokalnoga stajališta, označava nekoliko smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih, oštećenje imovine u vrijednosti od nekoliko milijuna američkih dolara ili dugoročnu štetu okolišu. Stranica 1578 "SLUŽBENI a VANJSKI DOGAĐAJI npr. munja, krajnje neuobičajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljišta □ KVALITETNA PRIMJENA označava pridržavanje svih zakona i propisa, kao primjena normi, metoda i postupaka koji su se godinama pokazali najboljima □ OPASNOST je prijetnja koja bi mogla izazvati akcident (naziva se još i izvorom rizika) □ NEZGODA je posljedica niza povezanih događaja koji su mogli dovesti do akcidenta da nisu bili zaustavljeni ("za dlaku") □ POČETNI DOGAĐAJ je prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu □ UČINAK DOMINA je posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti □ KVAR je otklon od očekivanoga rada sustava □ POREMEĆAJ je otklon od očekivanoga ponašanja radnog sustava. Poremećaj može biti prouzročen nedovoljnim poznavanjem rada sustava, stresom, lošom konstrukcijom sustava, pogrešnim tumačenjem informacije ili nemarom □ VJEROJATNOST je očekivani razmjer događaja (akcidenata) u određenom vremenskom razdoblju Q RIZIK ovdje označava vjerojatnost da će u određenom razdoblju doći do akcidenta, a s njime i do posljedica za ljude, imovinu i okoliš □ ANALIZA RIZIKA je sustavno utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti a UPRAVLJANJE RIZIKOM obuhvaća cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, * ■ osiguranje, popise ocjenjivanje situacije, inspekciju itd.

□ RIZIČNI OBJEKT je industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika. (Napomena: unutar jednog rizičnog objekta može postojati više različitih izvora rizika.) □ RIZIČNA ZONA je područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno akcidentom □ ISTRAŽIVANJE SIGURNOSTI je podrobno proučavanje i analiza rizika nekog sustava. GLASNIK" Broj 13A Proučavaju se različiti sijedovi događaja kako bi se prikazali učinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem različitih preventivnih mjera □ SIGURNOSNA ZONA je procijenjena udaljenost potrebna između rizičnoga objekta i obližnjih ugroženih objekata a UGROŽENI OBJEKT su ljudi, predmeti u okolišu ili imovina kojima prijeti akcident zbog blizine rizičnoga objekta □ NAJGORI SLUČAJ je mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama. Tri su vrste "najgoreg slučaja": □ posljedice su tako ograničene da je rizik nevažan, bez obzira na vjerojatnost događaja; □ posljedice su tako ozbiljne da vjerojatnost događaja mora biti vrlo niska da bi se razmjer rizika mogao smatrati tolerantnim. U krajnjim slučajevima, nedostatak djelotvornih mjera sigurnosti čini rizik netolerantnim; Q najgore moguće posljedice su nevažne jer je vjerojatnost toliko niska da je rizik zanemariv. Ipak, kada se donosi ovakva prosudba treba razmotriti učinke sabotaže i terorizma. To može označiti daje odabrana vrsta pod brojem 2. □ RANGIRANJE RIZIČNIH OBJEKATA na nekom području vrši se na temelju procijenjenih posljedica izvanrednog događaja (posljedice na život i zdravlje) i procijenjene vjerojatnosti događanja izvanrednog događaja na matrici rizika a GRANICA OPASNOSTI (engleski: endpoint), je granica područja u kojem su pokazatelji opasnosti manji od posebno specificiranih O PROCES je djelatnost manipulacije s opasnim tvarima: uporaba, proizvodnja, skladištenje, transport i njihova kombinacija 2. PROSTORNA, TERITORIJALNA I GOSPODARSKA OBILJEŽJA ? MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 2.1. Prostorni, teritorijalni i politički ustroj 1 Županije Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske, između dviju rijeka Mure i Drave. Na zapadu i sjeverozapadu graniči s Republikom Slovenijom, a na sjeveroistoku s Republikom Mađarskom. Susjedne su joj županije Varaždinska na jugu i Koprivničko - krizevačka na jugoistoku (slika 1.).

an Međimurske županije U Broj 13A SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1579 Slika L: Prostorni obuhvat Međimurske županije VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PROSTORNI OBUHVAT REPUBLIKA MADŽARSKA KOPRIVNIČKO - KRIZEVACKAZUPANUA IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije (2001) 2 Međimurska županija prostire se na 729,5 km i najmanja je županija Hrvatske. Na tom prostoru živi prema popisu iz 2001. godine 118.426 stanovnika. Političko-teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske 1993. godine formirana je Međimurska županija sa V Čakovcem županijskim središtem. Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/57.) u sastavu Županije nalaze se tri grada (Čakovec, Mursko Središće i Prelog ) i 22 općine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sv. Juraj na Bregu, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri, Senkovec, Strigova i Vratišinec) (slika 2.). Slika 2.: Teritorijalna podjela Međimurske županije IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije (2001) *J Stranica 1580 "SLUŽBENI GLASNIK Broj 13A Na prostoru Međimurja mogu se izdvojiti dva osnovna tipa reljefa brežuljkasti u Gornjem Međimurju (završetak istočnih obronaka Alpa, ne viši od 350 m nadmorske visine) i nizinski u Donjem Međimurju (zajednička tvorevina Mure i Drave, otvoreno prema Panonskoj nizini). Najznačajniji potencijal Međimurske županije nalazi se u geoprometnom području - smještaj na tromeđi s Mađarskom i Slovenijom, a na relativno maloj udaljenosti od Austrije, uz pretpostavku izgradnje planirane prometne infrastrukture (suvremene cestovne i željeznička), ovaj prostor postaje povoljan u smislu razmjene roba i usluga.

Slika 3.: Prometna povezanost Međimurske županije MU RS KA SOBOTA LENDAVA PRAGERSKpV 1 3 .ČAKOVEC Jß* ^ PTUJ ^ % ^ - * — * l ^ ^ ^ g & rirnrinn ' j ■ ■ _ VARAŽDIN M RIJEKA 4 f N . BUDIMPEŠTA ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ - ^ - ^ J L J B U D IKf»E Š TA KOPRIVNICA IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije (2001) Prometna i komunalna infrastruktura od velikog je značaja u formiranju kvalitete življenja, a presudnu ulogu ima u privrednom razvoju. Kontinuitet izgradnje komunalne infrastrukture posljednjih trideset godina rezultirao je zadovoljavajućom razinom opremljenosti v naselja središnjeg i istočnog dijela Županije. Na nižoj razini opremljenosti su naselja Gornjeg Međimurja zbog konfiguracije reljefa, slabije naseljenosti, disperznog građevinskog područja, pa je osnovni cilj uspostaviti jednako kvalitetnu komunalnu opremljenost i uvjete za život i rad na čitavom teritoriju Županije. Velik dio krajolika Međimurja, njegove prirodne karakteristike nastale su djelovanjem rijeka Mure i Drave. Od ostalih vodotoka tu su još Trnava, te niz potoka i kanala koji pripadaju slivu obiju rijeka. Rijeka Drava ima snježno ledenjački režim tako da su najčešći visoki vodostaji u svibnju, lipnju i srpnju. Najmanje protoke su u siječnju i veljači, kada nema otapanja snijega i leda, a oborine su minimalne. Do izgradnje hidroelektrana rijeka Drava je bila rijeka s puno meandara i sprudova. Izgradnjom sustava hidroelektrana nastale su velike morfološke promjene korita rijeke čije je osnovno svojstvo bilo dvostruko, trostruko korito koje meandrira. Gradnjom akumulacija te derivacijskih kanala izmijenjene su osnovne hidrauličko-morfološke značajke rijeke Drave i one su smanjene na male dionice prirodnog korita, dok je t cijelo promatrano područje dobilo novo hidrauličkomorfološko obilježje. Područje uz rijeku Muru proglašeno je 2001. godine zaštićenim u kategoriji Značajni krajobraz, zbog prirodnih i kulturnih vrijednosti (dinamika rijeke, fluvij ano močvarni lokaliteti, poplavne šume i livade, poljske živice, poljoprivredne površine, nasipi, naselja) s bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta te visokim stupnjem vizualnog sklada kako bi se očuvale lokalne posebnosti i identitet čitavog prostora.

Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1581 Slika 4.: Zaštićeni dijelovi prirode na području Međimurske županije « t IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije (2001) U Međimurskoj županiji temeljem Zakona o zaštiti prirode uz Značajan krajobraz rijeke Mure u kategoriji Spomenik prirode zaštićene su vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u općini Sveti Juraj na Bregu i stablo hrasta lužnjaka u naselju Donji Vidovec. U kategoriji Spomenik parkovne arhitekture zaštićena su: dva stabla glicinije ispred Visoke učiteljske škole u gradu Čakovcu, dva stabla platane u naselju Sveti Urban na privatnom posjedu obitelji Lovrec, stablo ginka u naselju Donja Dubrava, stablo tulipanovca u naselju Vučetinec, stablo magnolije u naselju Pribislavec, stablo platane u naselju Nedelišće, stablo lipe u naselju Strelec te Perivoj Zrinski u gradu Čakovcu. U Međimurskoj županiji nalazi se niz objekata koji pripadaju kulturno - spomeničkoj baštini iz različitih razdoblja i različitog značaj a od pojedinačnih spomenika nulte kategorije do evidentiranih spomenika te od arheoloških nalazišta do urbano ruralnih cjelina. U krajoliku Međimurja uočava se da je njegov istočni dio isključivo ravnica, dok je zapadni kombinirano područje, sastavljeno iz brežuljaka i rubnih nizina duž Drave i Mure. Gusto naseljeni prostor Međimurske županije izrazito karakteriziraju dvije skupine naselja, a to su velike aglomeracije stanovništva u nizinskom centralnom i donjomeđimurskom prostoru te disperzna naselja briježnog područja Gornjeg Međimurja. Velika naseljenost Međimurja i relativno laka pristupačnost šuma imale su za posljedicu drastično smanjenje šumskih površina, tako da je danas Međimurje siromašno područje u pogledu šumskih površina.

Unatoč slaboj zastupljenosti u površini, šumske površine imaju značajnu ulogu u stvaranju biološke i krajobrazne raznolikosti područj a, a na strmim padinama u Gornjem Međimurju nezamjenjiva je njihova uloga u zaštiti tla od erozije. Poljoprivredne površine zauzimaju 69% ukupnog teritorija Županije. Temeljno opredeljenje na razini cijele države je zaštita i očuvanje tla s ciljem da se omogući njegovo korištenje na održiv način. Prostor Međimurja predstavlja značajan podzemni rezervoar pitke vode, koji nadilazi regionalne okvire. To je prostor aluvijalnih nanosa u međurječju Mure i Drave koji seže od Varaždinskih gorica do prekomurskih prostora u Mađarskoj. Voda je visoke kvalitete i izdašnosti, te predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti ovog kraja. Stranica 1582 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13A Slika 5.: Vodne površine i resursi u Međimurskoj županiji IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije Javni vodoopskrbni sustav na području Međimurja počeo se izgrađivati 1960. godine kada je pušten u pogon vodovod užeg dijela grada Čakovca i najstarije crpilište u Međimurju - Savska Ves. Zbog intenzivne urbanizacije te pogoršanja kvalitete podzemne vode crpilište u Savskoj Vesi zatvoreno je 1988. godine. Za vodoopskrbu naselja u Gornjem Međimurju, puštanjem u eksploataciju prvog zdenca 1977. godine otvoreno je crpilište "Nedelišće". Zatvaranjem crpilišta Savska Ves 1988. godine na crpilištu "Nedelišće" u funkciju su stavljena još dva zdenca. Danas je na crpilištu "Nedelišće" u funkciji pet zdenaca iz kojih je moguće crpiti 500 1/sek. vode.

Vodoopskrba Međimurja prema usmjerenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone od kojih se tri opskrbljuju iz pet bunara crpilišta "Nedelišće" (zone L, II., III.), a četvrta iz jednog bunara crpilišta Prelog (zona IV.). U IV. vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište "Sveta Marija" kapaciteta 22 1/sek. vode koje se ne koristi. 2.2. Glavne gospodarske djelatnosti, njihova obilježja i poslovni subjekti u Međimurskoj županiji Zemljopisni položaj Međimurja, širovinska osnova te značajni ljudski potencijal odavno je određivao razvoj cjelokupnog gospodarstva, pa onda i industrije, ovog kraja. Iako je proces industrijalizacije u Međimurju počeo relativno rano zahvaljujući prometnoj povezanosti ovog područja s gospodarski prosperitetni)im krajevima, industrija se nije mogla snažnije razviti, zbog pograničnog položaja Međimurja što je odbijalo potencijalne strane ulagače da otvaraju industrijske pogone. Industrija se počela tek snažnije razvijati nakon drugog svjetskog rata. Gospodarstvo Međimurske županije godinama su nosile velike tvrtke, i to tekstilna, obućarska, metalna industrija i graditeljstvo. Kroz njihov rast i razvoj otvarala su se nova radna mjesta koja su osiguravala egzistenciju i napredak žitelja. Danas na području Međimurske županije aktivno djeluje 1700 trgovačkih društava, od čega je 1617 malih poduzetnika, 58 srednje velikih, 25 velikih poduzetnika i oko 2000 obrtnika. Uz grad Čakovec u kojem se tradicionalno osniva najveći broj novih tvrtki, najinteresantnija poduzetnička područja su i Nedelišće gdje posluje 163 trgovačkih društava i 195 obrtnika, Prelog sa 88 tvrtki i 139 obrtnika, Donji Kraljevec sa 50 trgovačkih društava i 83 obrtnika.

Sto se tiče financijskog rezultata gospodarstva, prema podacima FINE međimurski poduzetnici su 2002. godinu završili sa pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom te spadaju u skupinu od 8 županija gdje je konsolidirani rezultat bio pozitivan. Međimurski poduzetnici ostvarili su u 2002. godini ukupne prihode u iznosu od 7,2 milijarde kuna, što je porast od 10% u odnosu na isto razdoblje 2001. Istovremeno ukupni rashodi iskazani su u iznosu od 7,1 milijardi kuna ili 10,7% više nego u usporednom razdoblju 2001. godine. Ostvarena dobit bila je, prije oporezivanja 192 milijuna kuna. Uključivanjem poreza na dobit, dobit se smanjuje na 157 milijuna kuna, te je još uvijek za 43 milijuna kuna veća od ukupnih gubitaka onog dijela međimurskog gospodarstva koji je a Broj 13A SLUŽBENI poslovnu 2002. godinu zaključio negativnim rezultatom. Istovremeno obrtnici bilježe primitke u iznosu od 879 milijuna kuna, što čini porast od 10,1% u odnosu na 2001. godinu i izdatke u iznosu od 787 milijuna kuna. Obrtnici su 2002. godinu zaključili sa 102 miljuna kuna dohotka, a prosječni dohodak bio je oko 39 tisuća kuna, stoje neznatno više nego godinu dana ranije. Promatramo li zaposlenost po gospodarskim djelatnostima, najveći broj radnika, 54% zaposlen je u prerađivačkoj industriji. U trgovini na veliko i malo zaposleno je 18%, u građevinarstvu zaposleno je 11% radnika, dok je u ostalih deset gospodarskih djelatnosti zaposleno preostalih 17%. Najveći broj radnika, njih 40% bilo je zaposleno kod malih poduzetnika (isto kao i u 2001. godini), zatim 22% kod srednjih poduzetnika, a 38% radnika kod velikih poduzetnika.

Područje trgovine i nadalje je ona gospodarska djelatnost u kojoj djeluje najveći broj poduzetnika (37,6% od ukupnog broja aktivnih), dok se daljnjih 12,2% odnosi na djelatnost poslovanja nekretninama i iznajmljivanje. Kada govorimo o pravnim i fizičkim osobama koje se bave trgovinom moramo spomenuti Trgohit d.o.o. Čakovec, Betex d.o.o. Belica, METSS d.o.o. Čakovec, Tekstilpromet Mačkovec, Stacunek Čakovec, Ida D. Kraljevec. Značajan je i udio poduzetnika iz - djelatnosti prerađivačke industrije, kao najvažnijeg stvaraoca domaćeg bruto proizvoda. Tako, u prerađivačkoj industriji djeluje 20,4% od ukupnog broja poduzetnika ili petina od ukupnog broja gospodarskih subjekata. Osim toga u ovoj je djelatnosti koncentriran i najveći broj velikih poduzetnika (68% od ukupnog broja). Najznačajnije djelatnosti u prerađivačkoj industriji su proizvodnja hrane i pića koja je ostavarila dobit u 2002. godini u iznosu od 26 milijuna kuna te proizvodnja metala i metalnih proizvoda sa 12,5 milijuna kuna dobiti, zatim proizvodnja tekstila i odjeće, prerada drva i proizvoda od drva, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja kože i kožnih proizvoda, proizvodnja plastike i predmeta od plastičnih masa. Dosadašnji razvoj gospodarstva Međimurske županije temeljen je na nastavljanju tradicije obrta i pojedinih grana industrije iz konca 19. stoljeća, te dvadesetih i pedesetih godina 20. stoljeća. Tako tekstilna industrija "Cateks" vuče svoje korijene od manufakturne radionice koju je 1874. godine osnovao Samuel Neuman. Kroz više od 120 godina ovo je poduzeće preraslo u modemu industriju proizvodnje i dorade gotovih tkanina, umjetne kože, koagulata i politeksa te danas zapošljava oko 600 djelatnika. Prerada tekstila na industrijski način započela je 1923. godine kao dionička tvrtka braće Graner za proizvodnju čarapa. U našoj županiji registrirano je 40-tak firmi i obrta koji se GLASNIK " Stranica 1583 bave proizvodnjom tekstila. Najznačajnije firme uz već spomenuti Cateks, su MTČ tvornica čarapa d.o.o.

Čakovec, Modeks d.o.o. M. Središće, Betex d.o.o. Belica, Angel d.o.o. Belica, Horvat-tex d.o.o. v Dekanovec, Tubla tekstil d.o.o. Čakovec te obrtnici V V Prospektus Čakovec, Matex Čakovec. Graditeljstvo je oduvijek zauzimalo posebno mjesto među djelatnostima važnim za gospodarski razvoj županije. U početku, bazirano na tradiciji graditeljskog umijeća, a kasnije primjenom suvremenih tehnologija, graditeljstvo je postalo najvažnija djelatnost u Međimurju u vremenu sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, tako da je 1980. godine u graditeljstvu bilo zaposleno oko 8.000 zaposlenih, a krajem 2000.-te godine taj broj smanjio se na oko 2100 radnika. Danas uspješno djeluju i bore se na tržištu sljedeće firme koje se bave graditeljstvom i završnim radovima u graditeljstvu Međimurje Tegra d.d. Čakovec, TEAM d.d. Čakovec, Međimurje graditeljstvo d.o.o. Čakovec, Đurkin d.o.o. Belica, Izgradnja d.o.o. Čakovec, Ladić Franjo Strahoninec, Goricaj Nedelišće, Klimatehnika Čakovec, Mara-kop Draškovec, Pavlic-asfalt-beton Goričan, Autometal- Leško G. Kraljevec. Obućarska djelatnost pretežno je izvozno orjentirana radeći lohn poslove za strane partnere. Najveći proizvođači obuće na području naše županije su Jelen d.d. Čakovec i Meiso d.d. Goričan. Poduzeća EKO Međimurje d.d. Senkovec ima svoj razvojni put od ciglane, u vlasništvu porodice Morandini koja je radila pred 100 godina, preko uvođenja metalne proizvodnje. U tehnologiji proizvodnje koriste se visoko produktivni kompjuterizirani strojevi i danas je to jedna od najjačih firmi u proizvodnji opekarskih proizvoda, betonskih konstrukcija i elemenata, gredica, nadvoja, raznih vrsta betonskih cijevi, betonske galanterije i si. Uz EKO Međimurje značajniji proizvođači proizvoda od betona i betonske galanterije su i Beton d.d. Prelog, Međimurje beton d.d. Čakovec, Betaplast d.o.o. D.

Kraljevec, Quadro d.o.o. Križovec, David-trans Krizovec. Razvoj metalske industrije u Međimurju počinje pedesetih godina dvadesetog stoljeća, osnivanjen V poduzeća Metalac Čakovec. Danas metalna industrija obuhvaća proizvodnju lijevanog željeza (Feiro-Preis d.o.o. Čakovec), metalnih konstrukcija, ambalaže, kotlova, proizvoda od inox čelika, proizvoda od kovanog željeza, te proizvodnja strojeva, uređaja za razne namjene i si. Najznačajniji proizvođači na tom području su Letina-inox d.o.o. Čakovec, Radionica v _ željezničkih vozila d.o.o. Čakovec, Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec, Centrometal d.o.o. Macinec, Dohomont d.o.o. Goričan, Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec. Stranica 1584 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13A Na području Međimurske županije u zadnjih petnaestak godina izuzetno jako se razvila kemijska industrija i to prerada plastičnih masa i proizvodnja finalnih proizvoda (građevinska stolarija od plastičnih masa). Najznačajniji predstavnici prerađivača plastičnih masa su Aluel-PVC d.o.o. Pribislavec, Alpro V Sardi d.o.o. Selnica, Heplast-pipe d.o.o. Prelog, Zadol v d.o.o. D. Kraljevec, Sestan-Busch d.o.o. Prelog (proizvođač zaštitnih kaciga), Meplast d.d. Kotoriba. U industriji namještaja i proizvodnji predmeta od drva međimurski gospodarstvenici zauzimaju značajno mjesto u Republici Hrvatskoj, a pogotovo proizvodnja madraca i oprema za poslovne i turističke objekte. Posebno se ističu Hespo d.o.o. Prelog, Bernarda d.o.o. Pušćine, Promming d.o.o. Čakovec, Međimurjeplet d.o.o. Čakovec, Linea cod d.o.o. Čakovec, v Metalmodelarstvo FILO Ivanovec, pilana Slibar Sveta Marija.

Razvitak komunalnih djelatnosti i unapređenje komunalne infrastrukture, te zaštita i očuvanje okoliša, prioritene su zadaće Međimurske županije, sa svrhom postizanja komunalnog standarda življenja stanovnika. Pružanje komunalnih djelatnosti osigurano je putem slijedećih trgovačkih društava HEP Elektra Čakovec, Međimurje plin d.d. Čakovec, Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Cakom d.o.o. Čakovec, Prekom d.o.o. Prelog, Murs-ekom d.o.o. M. Središće. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske ima nekoliko prirodnih izvora termalne vode. Na području Županije, termalni izvor u Vučkovcu s temperaturom vode od oko 40° C, od davnine se koristio u zdravstvene i rekreacijske svrhe. Novo pronađeni izvor vode u Merhatovcu s temperaturom od 120° C jedan je od najperspektivnijih u Republici Hrvatskoj, kako za razvoj zdravstvenog i rekreacijskog turizma, tako i za pretvorbu geometrijske u električnu energiju. Umjerena kontinentalna klima (sa znatnim ljetnozimskim amplitudama) i sastav tla pogodni su za uzgoj ratarskih kultura (najviše kukuruz, pšenica i krumpir), te voćarstva i vinogradarstva. Pod oranicama se nalazi oko 37.000 hektara površine Međimurja, pod voćnjacima 3.000 ha, a pod vinogradima 1.000 ha. Livade se prostiru na površini od 10.500 ha, a šume na 9.000 ha. U Međimurskoj županiji imamo 12,7% poljoprivrednog stanovništva Mali posjed i veliki broj parcela osnovno je obilježje posjedovne strukture poljoprivrednog zemljišta i jedan od glavnih faktora ograničenja poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Dok s jedne strane imamo primjere opremljenosti poljoprivrednim strojevima kao u zapadnoj Europi, s druge strane imamo sasvim sitne posjede staračkih domaćinstava, koji su bez mehanizacije i koriste usluge drugih.

U županiji je evidentirano 59.803 posjednika poljoprivrednog zemljišta. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Međimurskoj županiji je 53.541 ha, od čega je 51.516 ha obradivih površina. Izraženo u postocima, to iznosi 96% što u velikoj mjeri nadmašuje republički prosjek od oko 65%. U strukturi oraničnih površina 92% obrađuju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a 8% poslovni subjekti i to pretežno Agromeđimurje d.d. Čakovec. Najveći udio oraničnih površina je pod žitaricama, 70,8% od kojih su najzastupljenije kukuruz i pšenica. Uz žitarice / najviše se uzgaja krumpir 10,9%, a značajne površine zauzimaju i kulture pod šećernom repom, krmnim biljem i povrćem. U Međimurju trebamo težiti veličini posjeda od 15 do 60 ha za žitarice, šećernu repu i uljarice, a manji posjed od 5 do 10 ha samo za intenzivnu proizvodnju: povrće, cvijeće, staklenička proizvodnja. U primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji značajno * • mjesto zauzima svinjogojstvo, peradarstvo, proizvodnja krumpira, pšenice, kukuruza i šećerne repe, a u prerađivačkoj industriji prerada i konzerviranje mesa, mlinsko-pekarska proizvodnja, proizvodnja stočne hrane i proizvodnja vina. Agromeđimurje d.d. Čakovec je najvažnije poljoprivredno poduzeće na području županije jer se bave gotovo svim granama primarne poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna zadruga Čakovec jedna je od rijetkih takovog tipa pravog zadružnog u Hrvatskoj. Bave se prvenstveno organizacijom poljoprivredne proizvodnje i to na bazi kooperativnog odnosa.

Firma Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec prvenstveno se bavi tovom brojlera, te posjeduje valionicu pilića kapaciteta do 10 milijuna komada. Galivet d.o.o. Prelog bavi se stočarskom proizvodnjom i kooperacijom u stočarstvu. Osnovna djelatnost im je proizvodnja rasplodnih jaja. Promatrano po djdatostima prerađivačke industrije na području međimurske županije posluju sljedeća poduzeća: Proizvodnja stočne hrane - Tvornica stočne hrane d.d. Čakovec, Veterinarska stanica Čakovec, Agromeđimurje d.d. Čakovec (za vlastite potrebe) a Broj 13A SLUŽBENI Klanje stoke (prerada i konzerviranje mesa) - mesna industrija Vajda Čakovec, Perutnina Ptuj - Pipo Čakovec, Mlinarsko pekarska industrija Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Pekara Cvek Donji Kraljevec, Zdolec d.o.o. M. Središće, Šercer d.o.o. D.Kraljevec Prerada mlijeka mljekara Sirko Krištanovec, čakovečka mjekara Hamer d.o.o. Čakovec, Proizvodnja vina - Agromeđimurje d.d. Čakovec. Prema dostavljenom popisu gospodarskih subjekata na području Županije, identificirane su grane djelatnosti u kojima se mogu naći obveznici izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša. Mogući obveznici izrade Operativnih planova su gospodarski subjekti unutar sljedećih djelatnosti, odnosno grana industrije: tekstilna industrija, graditeljstvo, obućarska industrija, proizvodnja kože i kožnih proizvoda proizvodnja opekarskih proizvoda, - betona F » i betonske galanterije, metalska industrija, kemijska industrija - prerada plastičnih masa, industrija namještaja i proizvodnja w predmeta od drva, komunalne djelatnosti, turizam - hoteli, kupališta, proizvodnja i skladištenje hrane, transport opasnih tvari transport nafte skladištenje opasnih tvari bolnice proizvodnja električne energije Od 70 identificiranih obveznika izrade Operativnog plana u zaštiti okoliša, svoje Operativne planove dostavila su 25 gospodarska subjekta ili oko 36 %.

Točnu identifikaciju obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša provodi GLASNIK JJ Stranica 1585 inspekcija zaštite okoliša, čije su dužnosti i obveze navedene u Poglavlju 7. Plana. 3. ANALIZA OPASNOSTI I ANALIZA RIZIKA 3.1. Analiza opasnosti Analiza opasnosti uključuje postupke određivanja osjetljivosti zemljopisnog područja na ispuštanje opasnih tvari, utvrđivanja mogućih izvora ispuštanja opasnih tvari iz nepokretnih objekata koji proizvode, obrađuju ili na neki drugi način koriste, skladište ili odlažu tvari koje se općenito smatraju opasnim u nezaštićenom okolišu. Ovdje je također uključena analiza moguće ili vjerojatne opasnosti provoza opasnih tvari kroz određeno područje. Za analizu opasnosti općenito se smatra kako se sastoji od određivanja mogućih opasnosti, utvrđivanja osjetljivosti područja zbog postojećih opasnosti i ocjene rizika od ispuštanja ili izlijevanja opasnih tvari. Analiza opasnosti napravljena je prema podacima iz Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša koji su dostavljeni u Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo. Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša dužne su izraditi pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju radnje s opasnim tvarima iz Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01). Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima, navedenim u Prilogu 2. Plana tr intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine broj 82/99, 86/99, 12/01), dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skuplj anj a ili obavlj anj a drugih radnji s opasnim tvarima na određenoj lokaciji količina te opasne tvari jednaka ili veća od 1 granične količine (D=3) za tu opasnu tvar.

Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s naftom i njezinim derivatima, dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s naftom i njezinim derivatima moguće istjecanje tih tvari u okoliš iz postrojenja, spremnika, prijevoznog sredstva ili odsjeka cjevovoda između dva blok ventila, u količini većoj ili jednakoj 0,1 granične količine (D=2) za tu opasnu tvar. Stranica 1586 "SLUŽBENI Sukladno s lokalnim posebnostima i obilježjima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima gradovi i općine s područja Međimurske županije dužni su izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša, u skladu s APELL procesom. Sukladno Prilogu 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01), Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša ima sljedeći sadržaj: 1. Popis opasnih tvari, maksimalna očekivana količina opasnih tvari, opis lokacije i okruženja, popis mogućih izvora opasnosti i opasnosti od izvanrednog događaja 2 Preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja uključujući obvezno izvješćivanje (brojevi, adrese, prioriteti) 3. Procjena posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. "Worst-case", EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti 4. Ustroj i provedba mjera u slučaju od izvanrednog događaj a PRILOG 1.: P o p i s z a p r i m l j e n i h O p e r a t i v n i h p l a n o v a GLASNIK" Broj 13A 5. Odgovorne osobe i potrebni stručni djelatnici u provedbi mjera 6. Sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba na osnovi ugovora o provedbi intervencija (prema potrebi)

7. Način zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša 8. Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša 9. Program održavanja vježbi (jedanput godišnje) 10. Informiranje javnosti o slučajevima onečišćenja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora fizičke ili pravne osobe 1 1 . P r i l o z i - o d l u k e o o s n i v a n j u i r e v i z i j i , s h e m e , t a b e l e , p r o r a č u n i , a d r e s a r i , p o p i s i , p r o c e d u r e , v e z a s a d r u g i m p l a n o v i m a i s i . P o p i s p r a v n i h o s o b a k o j e s u d o s t a v i l e O p e r a t i v n e p l a n o v e i n t e r v e n c i j a u z a š t i t i o k o l i š a u U r e d d r ž a v n e u p r a v e u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i , S l u ž b u z a p r o s t o r n o u r e đ e n j e , z a š t i t u o k o l i š a i g r a d i t e l j s t v o n a v e d e n j e u P r i l o g u 1. P o s e b n o j e u P r i l o g u 2 . P l a n a p r i k a z a n p o p i s o n e č i š ć i v a č a n a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e , t a k o đ e r z a p r i m l j e n o d s t r a n e g o r e n a v e d e n e S l u ž b e . o d s t r a n e p r a v n i h i f i z i č k i h o s o b a u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i d o 1 9 . v e l j a č e 2 0 0 4 . g o d i n e Red. TVRTKA ADRESA MJESTO broj 1. HEP Proizvodnja Sveta Marija Sveta d.o.o« Marija Pogon HE Dubrava 2. HEP Proizvodnja N.Tesla bb Orehovica d.o.o. Pogon HE Čakovec 3. Jelen d.d. Zagrebačka 93 Čakovec 4. Ferro-preis d.o.o Tome Čakovec Bratkovića 2 5. Ferokotao d.o.o. Kolodvorska, Donji b.b. Kraljevec 6. Tegra d.d. Mihovljanska Čakovec 70 7 Međimurje beton d.d Zrinsko- Čakovec frankopanska bb 8 Eko Međimurje d.d. B. Radića 37 Šenkovec, Čakovec 9. HEP distibucija d.o.o. Žrtava fašizma Čakovec DP Elektra Čakovec bb ISKAZANA OPASNA DJELATNOST TVAR U OP proizvodnja turbinsko ulje, električne energije transformatorsko ulje, sulfatna kiselina, dizel gorivo proizvodnja turbinsko ulje, električne energije transformatorsko ulje, sulfatna kiselina, dizel gorivo proizvodnja obuće lož ulje proizvodnja sivog kisik lijeva metalurški procesi proizvodnja lož ulje transformator-skih kotlova i metalnih konstrukcija niskogradnja i dizel gorivo, hidrogradnja, lož ulje, asfaltna baza, benzin i druga goriva šljunčare proizvodnja dizel gorivo betonskih elemenata proizvodnja dizel gorivo opekarskih acetilen ft proizvoda i manjih kisik metalnih elemenata distribucija el. dizel gorivo, * * energije motorni benzin, lož ulje tt Broj 13A SLUŽBENI Red.

TVRTKA ADRESA broj 10. Beton d.d. Prelog Kaimana Prelog Mesarića 38 11. Meplast d.d. Kotoriba Kotoriba 12. Međimurske vode sjedište: Čakovec d.o.o. - Izvorište Mihovljanska Nedelišće 68 13. Međimurske vode sjedište: Čakovec d.o.o. - postrojenje za Mihovljanska čišćenje otpadne vode 68 14. Plinacro d.o.o., Pogon sjedište: Đurđevac transporta plina Besaričekova Podravina b.b. 15. Hrvatske GLASNIK" Stranica 1587 ISKAZANA OPASNA MJESTO DJELATNOST TVAR U OP proizvodnja nafta betonskih elemenata plastični proizvodi lož ulje vodocrpilište klor Pročišćavanje otpadna voda otpadnih voda Grada Čakovca i okolnih naselja transport plina prirodni plin 6 naftne bušotine INA Naftaplin, Okrug Koprivnica Podravina, Pogon državnosti 8 Koprivnica, Naftno plinsko pilje Mihovljan 16. INA d.d. Odsjek sjedište: Zagreb Čakovec, trgovine benzinske Donja crpke Dubrava, Goričan, Prelog, Štrigova, Mursko Središće 17. Agroamerika d.o.o. Glavna 47 Mala Subotica 18. Euro petrol sjedište: Rijeka Martinkovac 143 b 19. Matić - benzinska Preloška bb Čakovec pumpa d.o.o. 20. Cateks d.d. Zrinsko - Čakovec Frankopanska 25 21. Perutnina Ptuj Pipo R. Steinera 7 Čakovec d.o.o. 22. Agromeđimurje d.d. sjedište: R. Čakovec Boškovića 10 23. Meiso d.d. Vrtna 14 Goričan 24. Jadranski naftovod Ulica grada Zagreb d.d. Vukovara 14 25. Čakovečki mlinovi d.d. Mlinska 1 Čakovec ■ CPS Mihovljan benzinske crpke u dizel gorivo MŽ motorni benzin lož ulje benzinska crpka benzinska crpka u motorni benzin, Pušćinama dizel gorivo Benzinska crpka u dizel gorivo, V Čakovcu motorni benzin, lož ulje proizvodnja tkanine, umjetne kože, rublja klaonica, amonij ak prerada, hladnjača, poljoprivreda, lož-ulje, hladnjača amonijak dizel gorivo skladište lož ulje kotlovnica transport nafte nafta spremnici lož ulje, dizel gorivo U Stranica 1588 SLUŽBENI GLASNIK" Broj 13A ručju Međimurske emisija u okoliš Međimurske \j v—r ONEČIŠĆIVAČ Agromeđimurje d.d.

Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Donja Dubrava • • Agromeđimurje d.d. Čakovec, Po Krali Agromeđimurje d.d. Čakovec,Pogon Buzovec-Čakovec Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Hodošan d.d. Čakovec, Pogon Sveta Marija Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Štrigova Agromeđimurje d.d. Čakovec, Voćnjak Cehovec Agromeđimurje d.d. Čakovec, Voćnjak Nedelišće Ambijenti d.o.o. Ast-Auto d.o.o. Auto-centar Baumgartner d.o.o Autobusni prijevoz d.o.o. Auto-centar Knez d.o.o. Auto klub Auto Krehula, vi. Astrid Kovačić Automehaničarski obrt Ivek Automehaničarski obrt Štefan Automehaničarski obrt Zdravko Autopraonica i vulkanizacija Kračun Auto otpad Grandy, vi. M. Matić Auto Rosić, d.o.o. Auto shop Varga d.o.o. Auto shop d.o.o. Betex d.o.o. Beton d.d. Bravarija Ciglar Bravarski obrt Biber Centar za kulturu Čakovec Chinchilla d.o.o. Čakovečki mlinovi d.d. RJ Mlin Čakovec RJ Trgovina Čakovec RZ Zajednički poslovi Čateks d.d. Domjanić tekstil d.o.o. Dom zdravlja Čakovec Eko Međimurje d.d. Ferokotao d.o.o. Ferro-Preis d.o.o. GKP Cakom d.o.o. GP Ekom d.o.o. HEP d.o.o. Zagreb, DP Elektra Čakovec HEP d.o.o. Zagreb, PP HE Sjever, V Pogon HE Cakovec-Orehovica HEP d.o.o. Zagreb, PP HE Sjever, Pogon HE Donja Dubrava-Sveta Marija Hespo d.o.o. ^ HP d.d. Zagreb, Poštansko središe Čakovec Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Podružnica Koprivnica, S umarija Čakovec ^ ^ ^ ADRESA Čakovec, Ruđera Boškovića 10 Donja Dubrava, Ul. 3. travnja 62 • * Kraljevec, Kolodvorska 76 Čakovec, Trnavska 4 Hodošan, Ul. 1. maja 44 Sveta Marija, Omladinska 14 Štrigova 71 Cehovec bb Nedelišće, Varaždinska bb Čakovec, Istarska 6 Nedelišće, Čakovečka 62 Čakovec, B. Graner 2 Čakovec, Zagrebačka 38 Čakovec, Globetka 8 Čakovec, Športska 8 G. Kuršanec, Čakovečka 5 Pušćine, Ljudevita Gaja 7 Prelog, Prvomajska 5 Prelog, Jug 118 Nedelišće, Varaždinska 65 Strelec, 82 Čakovec, J. Bedekovića 8 Ivanovec, J. Slavenskog 78 Čakovec, Braće Graner 5 Belica, Braće Radić 48 Prelog, Kalmana Mesarića 38 Čakovec, Dravska 34 Čakovec, Tina Ujevica 45 Čakovec, Trg Republike bb Čakovec, Putijane 77 Čakovec, Mlinska ulica 1 Čakovec, Mlinska ulica 1 Čakovec, Mlinska ulica 1 Čakovec, Mlinska ulica 1 Čakovec, Zrinsko-frankopanska 25 Slemenice Čakovec, I.G. Kovačića le Šenkovec, Braće Radić 37 Donji Kraljevec, Kolodvorska bb Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2 Čakovec, Mihovljanska bb Čakovec, Športska 2 Čakovec, Žrtava fašizma 2 Orehovica, Nikole Tesle bb Sveta Marija Prelog, Ul. kralja Zvonimira 38 Čakovec, Tome Masaryka 28 Čakovec, Dr. A. Starčevića 57 Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1589 ONEČIŠĆIVAČ Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb, Regija-Sjever, GP Čakovec HZ d.o.o. Zagreb, Prometna sekcija Varaždin, Kolodvor Čakovec INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja 1 Čakovec INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja 2, Čakovec INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Goričan INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Donja Dubrava INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Mursko Sredisce INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Prelog INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Štrigova INA d.d. Zagreb, Plinska stanica Mihovljan Jelen d.d.

JEL sokovi d.o.o. J.V.M. Metalik, Bravarski obrt Komet d.d. Konzum d.d. Zagreb, Prodavaonica br. 530 Čakovec Linix d.o.o. L&P tehnologije d.o.o MATIČ, Benzinska pumpa d.o.o. Međimurska banka d.d. Međimurske vode d.o.o Pročistač otpadnih voda Meiso d.d. Meolast d.d. Mesna industrija - Vajda d.d. Metaloproduct, vi. Husnija Bajrić Metex, vi. Zlatko Zdolec Miss caffe d.o.o. Mobenz d.o.o. Moharić Commerce d.o.o. ■ ^ MTC Tvornica čarapa d.d. MTČ Tvornica dječje odjeće d.d. Međimurska trikotaža d.d. Čakovec MTC Tvornica trikotaže d.d MTK d.o.o. MURS-EKOM d.o.o Nostro d.o.o. Novi Feromont d.d. Ordinacija opće medicine, Zeljko Kovač Osnovna škola Belica Osnovna škola Donja Dubrava Osnovna škola Ivanovec Osnovna škola Pribislavec Panda d.o.o. Panex-tirex d.o.o. Pavlic-asfalt-beton, vi. Zvonimir Pavlic Goričan Pekara Cvek d.o.o. Pekama Srećko Gabaj Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Piramida d.o.o. Plinacro d.o.o. Zagreb MRS Donja Dubrava Plinacro d.o.o. Zagreb, MRS Mursko Sredisce Plinacro d.o.o. Zagreb, MRS Mihovljan Policijska uprava međimurska ADRESA Čakovec, Zavnoh-a 2a Čakovec, Kolodvorska 2 Čakovec, Novakova 34 Čakovec, Zrinsko-frankopanska bb Goričan, granični iielaz Donja Dubrava, Koprivnička bb Cesta M. Središće-Čakovec Prelog, Trg sv. Florijana bb Cesta Štrigova - Čakovec Mihovljan Čakovec, Zagrebačka 93 ^ Donja Dubrava, Brodarska 53 Ivanovec, Vladimira Nazora 22 a Prelog, Kalmana Mesarića 26 Čakovec, Dr. I. Novaka 44 Kuršanec, Glavna 123 Prelog, Ul. kralja Zvonimira 40 Čakovec Čakovec, V. Morandinija 37 Čakovec, Mihovlianska 68 Čakovec, Mihovljanska 68 Goričan, Vrtna 14 Čakovec, I. Mažuranića 2 Čakovec, Zagrebačka 4 Belica, Ljudevita Gaja 19 Ivanovec, Vladimira Nazora 31 Čakovec, J. Slavenskog 6 Šenkovec, M. Tita bb Nedelišće, Čakovečka 119 Čakovec, Neumannova 2 Prelog, V. Nazora 37 Čakovec, Matice Hrvatske 10 Štrigova bb Nedelišće, Žarkovice 15 Mursko Središće, Frankopanska 8 Slemenice 23 Donji Kraljevec, Kolodvorska bb Donji Kraljevec, Čakovečka 5 Belica, Lj. Gajabb Donja Dubrava, Krublja 21 Ivanovec, B. Jelačića bb Pribislavec, Kaštelska 12 Čakovec, Zrinsko-frankopanska bb Čakovec, dr. Tome Bratkovića 1 Goričan, Dravska 18 Donji Kraljevec, Kolodvorska 19 Čakovec, Zrinsko-frankopanska 8 Čakovec, Rudolfa Steinera 7 Lopatinec, Vladimira Nazora 18/a Donja Dubrava Mursko Središće Mihovljan Čakovec, Jakova Gotovca Stranica 1590 " SLUŽBENI ■V—T ONEČIŠĆIVAČ Promming d.o.o.

Reprom d.o.o. RM - Trgohit d.o.o. R.Ž.V. Radionica željezničkih vozila d.o.o. Saubermacher-CRO d.o.o. Sava osiguranje d.d. Rijeka, Filijala Čakovec Stomatološka ordinacija Dragutin Makovec Stomatološka ordinacija Snježana Kopasić Stomatološka ordinacija Vladimir Mađarić Stomatološka ordinacija Verona Štebih Strojarstvo Branilović Strojobravarsko-trgovački obrt Ljudevit Golub Šavora d.o.o. Šestan-Busch d.o.o. Tapetar d.d. Team d.d. Pivnica i Pivovara Pilka Čakovec Tegra d.d. Asfaltna baza Ivanovec-Tegra TMT d.o.o. Transport Novak Triglav osiguranje d.d. Podružnica Čakovec Trio Leonardo d.o.o. Tubla d.o.o. Tvornica stočne hrane d.d. Unimer d.d. Varaždinska banka d.d. PJ Čakovec Wiston-Vizer d.o.o. Zrinski d.d. Županijska bolnica GLASNIK " Broj 13A ADRESA Čakovec, Dr. I. Novaka 48 v Čakovec, Poljska 14 Čakovec, Zagrebačka 87 Čakovec, Kolodvorska 6 Nedelišće, Varaždinska 25/a Čakovec, Žrtava fašizma 1 v Čakovec, R. Boškovića 25 Donji Kraljevec, Čakovečka 5 Mala Subotica, Glavna 31 Nedelišće, Radnička 1 Čakovec, Neumannova 1 Stanetinec 17 Hodošan, Glavna 17 A Prelog, Industrijska zona 3 Čakovec, Ruđera Boškovića 17 Čakovec, Preloška 33 Čakovec, Josipa Kozarca 15 Čakovec, Mihovljanska 70 Čakovec, Kalnička bb Donji Hrašćan 1 -Tj * „ Čakovec, Žrtava fašizma 1 Goričan, Donja 15 Čakovec, Ul. R. Italije 3 Čakovec, Dr. I. Novaka 11 Čakovec, Rudlofa Steinera 3 Čakovec Prelog, Čakovečka 14 Čakovec, Dr. I. Novaka 13 Čakovec, I. G. Kovačića le IZVOR: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo N a t e m e l j u O k v i r n o g s a d r ž a j a n a p r a v l j e n a j e a n a l i z a d o s t a v l j e n i h u t v r đ e n i s l j e d e ć i n e d o s t a c i :

R e d . TVRTKA b r o j 1 . Jelen d.d. Nije napravljena O p e r a t i v n i h p l a n o v a t e s u n j i h o v i m p r e g l e d o m NEDOSTACI analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti za sve opasne tvari nevedene u Operativnom planu ("Worstcase", EPA 40 CFR 68) 2. Ferokotao d.o.o. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti za sve opasne tvari nevedene u Operativnom planu ("Worstcase", EPA 40 CFR 68) 3 Međimurje beton d.d. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti za sve opasne tvari nevedene u Operativnom planu ("Worstcase", EPA 40 CFR 68) 4 Eko Međimurje d.d. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68) 5 HEP Distibucija Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona DP Elektra Čakovec ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68) 6 Međimurske vode d.o.o. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona - Izvorište Nedelišće ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68) Međimurske vode d.o.o. 7 Prema procjeni Ekspertne jedinice na nivou Ministarstva zaštite okoliša, - Postrojenje za čišćenje prostornog uređenja i graditeljstva, otpadna voda nije na popisu opasnih otpadne vode tvari Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) Broj 13A "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1591 Red. TVRTKA broj NEDOSTACI 8. INA Naftaplin, Okrug Plan je djelomično napravljen sukladno okvirnom sadržaju Operativnog Podravina, Pogon plana intervencija u zaštiti okoliša, ali nisu opisane lokacije (posebno Koprivnica, Naftno bušotine, posebno cjevovodi) te za njih napravljena analiza najgoreg plinsko polje Mihovljan mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68 ili neka druga raspoloživa metoda) te Operativni plan sadrži u tom dijelu nedovoljan broj podataka da bi ga se uvrstilo u analizu, uz to dostavljene su 3 različite verzije plana, pa se predlaže nadopuna i ponovna izrada plana 9. INA d.d. Odsjek Nisu opisane lokacije benzinskih postaja te za njih napravljena analiza trgovine benzinske najgoreg mogućeg slučaja ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)