Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XIII. V Broj 3 Čakovec, 6. travnja ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 A N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2005. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na 2005 žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj . - * 7¾ t _ . t r - ) , , - * • * . t t _ i SADRŽAJ . i r . * -•«•_•<_ • « i w a » . - 4 - r V ~ H OPĆINA MAL AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 7. ! i,IV. 2Ä) I . • --.-r__-_fer<4fl»-M* •-**»M-đft-»Wf^<t-*_.«^ f * ^ / * - * ' A SUBOTICA 378 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica 378 - Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica - Odredbe za provođenje 8. 414 Godišnji obračun Proračuna Općine Mala Subotica za 2004. godinu 9. Odluka o proračunskom višku iz 2004. godine 10. 420 Odluka o povjeravanju javnih ovlasti Međimurskim vodama d.o.o. Čakovec za komunalnu djelatnost: odvodnja otpadnih voda 11 420 421 Odluka o određivanju potpisnika financijskih dokumenata Općine Mala Subotica % 12. 422 Zaključak o izradi Projekta ukupnog razvoja Općine Mala Subotica 13. Detaljni plan uređenja Zone poduzetništva Mala Subotica - Odredbe za provođenje 14. 422 429 Preporuka o izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije 15. Preporuka o promjeni mreže školstva 16. Izvješće o stanju u prostoru 17. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru 18. 429 430 434 Program održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 19. Zakona o 439 komunalnom gospodarstvu u 2005. godini u Općini Mala Subotica * /i2Z/> Broj 3 Stranica 378 "SLUŽBENI GLASNIK" OPĆINA MALA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 7.

Na temelju Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94., 68/98., 61/01., 32/02. i 100/04.), Uredbe o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova ("Narodne novine" br. 101/98.) i članka 15. Statuta Općine Mala Subotica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94., 7/94., 2/97., 3/98., 2/01. i 3/01.), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 26. sjednici, održanoj 23. 3. 2005, godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica
Članak 1, Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Mala PROSTORNI PLAN OPČINE MALA IL ODREDBE ZA PROVOĐENJE OPĆE ODREDBE

Članak 3.

Članak 3. Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito * * korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. SUBOTICA Subotica, KLASA: 021-05/05-02/16, URBROJ 2109/10-05-02. y _
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Odluka se dostavlja nadležnim državnim tijelima i službama. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/05-02/16 URBROJ: 2109/10-05/01 Mala Subotica, 23. 3. 2005 PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Nikola Štampar, v.r UREĐENJA SUBOTICA Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 4.

Članak 4. Plan predstavlja elaborat "Prostorni plan uređenja Opčine Mala Subotica" koji se sastoji od registratora s uvezanom knjigom s tekstualnim dijelom Plana i plastičnim košuljicama s grafičkim dijelom Plana. Broj 3 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 379 Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela Plana kako slijedi: A/ tekstualni dio: I. O b r a z l o ž e n j e UVOD • 1. POLAZIŠTA 1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u Države 1 r 2 odnosu na prostor i sustave Županije i 2 i * 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2. prema pravilniku) 3 1.1.1.1. Površina, stanovništvo, naseljenost 3 1.1.2 Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Zemljopisna obilježja 1.1.2.2. 9 9 Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse 13 1.1.2.3. Komunalna infrastruktura 1.1.2.4. Društvena infrastruktura 1.1.2.5. Graditeljska i kulturna baština 1.1.2.6. Prirodna baština 1.1.3. 25 34 39 48 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena 54 postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz Programa i Strategije prostornog uređenja RH 54 1.1.3.2. Obveze iz prostornog uređenja Međimurske županije 59 1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova 65 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i 66 gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 2.1 Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. I UREĐENJA 72 72 Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 72 2.1.1.1.

Članak 4.

Razvoj naselja posebnih funkcija 72 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. 73 75 Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 77 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj - W a _____*- * _____/ • Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.2.1. Gospodarstvo Poljodjelstvo V Šumarstvo Rekreacija i turizam 80 80 82 83 83 83 84 2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 84 2.2.3.1. Razvoj naselja Z**sLt* *_J • - w - Razvoj društvene infrastrukture 2.2.3.3. 84 86 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture 87 2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 89 2.2.4.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 89 2.2.4.2. Zaštita kulturno povijesnih cjelina 91 Stranica 380 "SLUŽBENI 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Opć 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 2.3.3. GLASNIK" Broj 3 ine 92 92 92 94 Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općin strukturu Županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korište 3.2.1. Osnovna organizacija prostora 3.2.2. Građevinska područja naselja 3.2.3. 96 e u odnosu na prostornu i gospodarsku 96 nje površina 97 97 98 Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja 105 3.2.3.1. Postojeće namjene izgrađenih naselja 3.2.3.2.

Članak 4.

struktura izvan građevinskog područja 105 Planirane namjene izvan građevinskih područja naselja 105 3.2.4. Neizgrađene površine van građevinskog područja naselja 108 3.2.4.1. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene 109 3.2.4.2. Šume isključivo osnovne namjene 109 3.2.4.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 109 3.2.4.4. Vodne površine 3.2.5. Tablica 3a prema pravilniku - 109 iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 110 (naselja i izgrađene strukture van naselja) 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 3.3.2. Društvene djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 3.4.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.4.3. 111 111 114 118 119 123 124 Područja primjene posebnih mjera uređenja i.zaštite 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustavi 3.5.2. Energetski sustavi 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš PREGLED KORIŠTENJ 127 127 131 134 138 140 A RELEVANTNIH DOKUMENATA II. O d r e d b e za p r o v o đ e n j e OPĆE ODREDBE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJ 1 ENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 5 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju 7 7 7 7 Broj 3 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 381 2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije 2.2.3.

Članak 4.

8 9 25 Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja 26 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područj 2.3.1. a 26 Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 27 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina 31 2.3.3. Sportsko-rekreacijske i prateće ugostiteljsko-turističke građevine 32 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici « 2.3.5. 33 Postojeća gradnja izvan građevinskog područja 33 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJ 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 34 ELATNOSTI 36 5 . UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA / TRASA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I POVRŠINA PROMETNI HI DRUGIH 3 9 I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 48 POVIJESNIH CJELINA 6.1. Zaštićeni dijelovi prirode 6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti 6.3. Kulturna baština r 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJ 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih 9.4. Postupanje s bespravnom izgradnjom 9.5. Rekonstrukcija građevina čija je 48 49 49 53 ECAJA NA OKOLIŠ 54 58 58 60 i nepogoda 61 62 namjena protivna planiranoj namjeni 63 ZAVRŠNE ODREDBE B/ grafički dio; III. G r a f i č k i d i o - k a r t o g r a f s k i 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.a. Prometna infrastruktura - promet 2.b. 64 p r i k a z i Prometna infrastruktura - pošta i telekomunikacije 2.C.

Članak 4.

Energetski sustav - plinoopskrba i cijevni transport nafte 2.d. Energetski sustav - elektroopskrba 2.e. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 4.a. Građevinsko područje naselja Držimurec i naselja Strelec 4.b. Građevinsko područje naselja Mala Subotica - 4.C. Građevinsko područje naselja Palovec 4.d. Građevinsko područje naselja Piskorovec 4.e. Građevinsko područje naselja Sveti Križ V 4.f. Građevinsko područje naselja Stefanec * Broj 3 Stranica 382 "SLUŽBENI GLASNIK" 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. Uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.
Članak 6. Ovim Planom (Prostornim planom uređenja Općine Mala Subotica) određene su slijedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Zona mješovite - pretežito stambene namjene - Zona centralnih sadržaja - Zone zelenila, športa i rekreacije - Gospodarske zone malo i srednje poduzetništvo b/ IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA 1/ Gospodarska namjena - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ratarske farme, stočarske farme i tovilišta 2/ Sportsko-rekreacijska namjena - športski centar i rekreacija na vodi 3/ Groblje 4/ Manje vjerske građevine 5/ Infrastrukturni sustavi 6/ Postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja II Lovni turizam c/ NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo, - ostalo obradivo tlo V Sume isključivo osnovne namjene: - šume gospodarske namjene Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Vodne površine i vodotoci. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz i stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 25000, s time da zone pod točkom a/ nisu razgraničene, kao ni pod točkom b/ - prva, četvrta, peta » » i šesta podtočka.

Članak 6.

Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je u kartografskim prikazima br. 4a-f/ Građevinska područja naselja, u mjerilu 1 : 5000. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u L kojoj se zemljišna čestica nalazi. Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 7.

Članak 7. Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskim prikazima hv.4.a-f/ "Građevinska područja naselja", na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (na prilozima 4. a-f ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je 4 t moguće obostrano formirati građevne čestice. Obzirom da za područje Općine Mala Subotica » > ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja niti jednog naselja, ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (na kartografskim prikazima br. 4a-f) "rezervirane zone": - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - ostali prostor mješovite, pretežito stambene r namjene, <i Broj 3 SLUŽBENI - gospodarske zone malo i srednje poduzetništvo, - prostor infrastrukture - prometne.

Članak 8.

Članak 8. Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana iz članka 24. Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3m. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su Prostornim planom Županije. Ovim Planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 10.

Članak 10. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Državna cesta br. D.-20 Cakovec-Prelog- Donja Dubrava-Đelekovec-Drnje, s pripadajućim građevinama i uređajima - Magistralna željeznička pruga Kotoriba- Cakovec-Zagreb (Pragersko) - Dalekovodi i transformatorska postrojenja napona HOkV. 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju
Članak 11. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - županijskp ceste br. Ž-2022, Ž-2024, Z-2032, Z-2038 - lokalne ceste br. L-20028, L-20035, L-20047 GLASNIK " Stranica 383 - Dalekovodi napona 10/20kV i 35kV - Važniji vodoopskrbni cjevovodi - dio 't vodoopskrbnog sustava Županije - magistralni vod. - §rednjetlačni plinovod (prsten) - dio prstena Županije. b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE * I - Sustavi i uređaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda Općine Mala Subotica r - Podzemni elektro kabel Držimurec-Turčisće 20kV • » - Srednjetlačni plinovod (dio prstena) Držimurec-Turčisće - Vodoopskrbni magistralni cjevovod 0 200mmMala Subotica-Stefanec - Odašiljači operatera GSM sustava Područja planiranih, još neizgrađenih koridora V i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. w Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. w Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim Planom. V

Članak 13.

Članak 13. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskim područjima naselja nalaze se: • \ ^ - mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim Planom definirane su slijedeće rezervirane zone: Stranica 384 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 3 - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - gospodarske zone malo i srednje poduzetništvo, a prikazane su na kartografskim prikazima 4af/'Građevinskapodručja naselja, u mjerilu 1 : 5000. U zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone "rezervirane" za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. "Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti" ovih Odredbi. U poglavlju 4. "Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti" ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. "Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" ovih Odredbi.

Članak 13.

2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene
Članak 14. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a/ GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE - Stambenih (obiteljskih i višestambenih) - Poslovnih - Stambeno-poslovnih b/ GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA - Pomoćnih - Gospodarskih (vezano uz poljoprivredu) - Društvenih djelatnosti - Sportsko-rekreacijskih sadržaja - Prometne i komunalne infrastrukture - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine. Uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je odgovarajuće uređenje površina čestica, te uređenje javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 15.

Članak 15. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 19. i 22. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stana koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska (bruto) površina ne prelazi 400m , a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i si.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana.

Članak 17.

Članak 17. U zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: Broj 3 " SLUŽBENI - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i si.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i si.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma) - montažne privremene građevine Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i si. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine i dr.) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš.

Članak 17.

Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 24. u Odredbama ovog Plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice. GLASNIK" Stranica 385

Članak 18.

Članak 18. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen rubni položaj u naseliu to omogućavam.
Članak 19. r Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. . Takvim građevinama smatraju se: a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i si. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i si.

Članak 20.

Članak 20. L - Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 komada, - tovne teladi i junadi do 10 komada, - ovaca i koza do 20 komada, - konja do 4 komada, - odraslih svinja krmača do 5 komada, - töv svinja do 10 komada, - peradi do 100 komada, - sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.
Članak 21. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. Stranica 386 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 3 Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije 2 prelaziti veličinu od 90m tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i si.) mogu biti maksimalno 50m tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine.

Članak 22.

Članak 22. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 23. - Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih Naj manj a Način gradnje građevina širina čestice površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; - biciklističkih staza; - parkirališta; i - športsko-rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 202. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 24.

Članak 24. L Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone - pretežito stambene namjene na područjima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Najmanja Naj manj a Koeficijent izgrađenosti površina čestice građevne čestice Kig* dubina čestice a/ za gradnju na slobodnostojeći način - slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m - katne 18 m b/ za gradnju na poluotvoreni način - dvojne građevine - prizemne 12 m F - katne 14 m *Kig - maksimalna bruto izgrađenost čestice U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do 2 najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m , vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame 2 tlocrtne površine do 4m ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od _' 2 25 m 400 m 0,3 2 30 m 540 m 0,3 2 25 m 300 m 0,4 2 30 m 420 m 0,4 navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10m, nova se građevina može graditi pod uvjetom daje veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 24.

\ Broj 3 "SLUŽBENI Prostornim planovima užeg područja (DPU) mo pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti interpolacije i rekonstrukcije Iznimno se u prostornim planovima užeg područja (DPU) za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.
Članak 25. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m . Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa 2 stambenom građevinom je 30m . Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m , a višestambene i 2 poslovne ili stambeno-poslovne 800m . Pod pojmom "tlocrtna površina" u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 26.

Članak 26. Na području Općine Mala Subotica građevine povremenog stanovanja ("vikendice") mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 27. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+l, a mogu sadržavati i poslovne prostore.

Članak 28.

Članak 28. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati * GLASNIK " Stranica 387 zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor prema članku 129 ovih Odredbi.
Članak 29. Radi zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja, u najstarijim dijelovima naselja, unutar postojećih zona već izgrađene individualne stambene gradnje nije dozvoljeno objedinjavanje građevnih čestica. Ova zona određena je u naselju Drzimurec na kartografskom prikazu br. 4a, a odnosi se na površine unutar označenih linija (granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja). Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena parcelacija i stvorili uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije seoskog naselja. Unutar zone iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne 2 tlocrtne površine najveće etaže veće od 300m . Postojeće poslovne građevine unutar navedene zone čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA CESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice
Članak 30, Građevine koje se izgrađuju na mo manjoj od 3,Om od susjedne međe imaju orijentirane otvore. r Jednom om stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 3,0m između građevina.

Članak 29.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x J» Broj 3 Stranica 388 "SLUŽBENI GLASNIK 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 31.

Članak 31. Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz om mora kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 32. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena.
Članak 33. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namj mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka 31- ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,Om. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se orno -^ući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od l,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,Om, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,Om ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 33.

Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.
Članak 34. Pomoćne građevine mo od slijedećih načina: stambenu, stambeno ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susiedne čestice. - unutar stambene, stambeno ili i vnom samo na garaže i spremišta slične pomoćne sadržaje. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6m. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca