Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

u N MEĐIMURSKE Godina XII. Broj 4 ISSN 1 3 3 2 - 7 0 9 7 A N ŽUPANIJE Godišnja pretplata za 2004. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na žiro račun broj 2392007-1800020004 Poziv na broj 21-7404 matični broj SADRŽAJ OPĆINA BELICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 8. Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica 9. 610 Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Sjever i dijela stambenog područja u Belici 660 im Stranica 610 tt SLUŽBENI 8. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/100. i 32/02.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa 350-01/04-01/12, ur. broj 2109-05-02-04-07, od 7. 4. 2004.), članka 16. Statuta Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/02.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98.), Općinsko vijeće Općine Belica na 26. sjednici, održanoj 12. 5. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. l) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Belica (u daljnjem tekstu: PPUO), izrađenog od tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. l) PPUO Belica sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Građevinska područja naselja /mj 1:5 000/ 4.1. Belica 4.2. Gardinovec Grafički prilozi kartogrami /mj 1:50 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj ?5 GLASNIK Broj 4 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Energetski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. i) Površine općine Belica se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju vrednovanja prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostome jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina općine. r

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području općine prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25 000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite. u Broj 4 SLUŽBENI

Članak 5.

Članak 5. ft 1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Općine Belica. 2) Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. 3) Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: - prijelazni ili urbanizirani tip naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, kojega karakterizira - manja stambena gustoća (okvirno 450 - 2 700 m stambene zone / stanovniku), manji broj i značaj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, manji udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i si.), prijelazni ili urbanizirani tip naselja manjeg stupnja urbaniziranosti, koje karakterizira mala stambena gustoća 2 (okvirno 700 - 1100) m stambene zone / stanovniku), mali broj društvenih funkcija uspostavljenih isključivo za razinu naselja, mali udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, velika zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, među kojima prevladava poljoprivredna djelatnost, korištenje dijelova stambene zone za kao obradivog tla, srednja razina komunalne uređenosti (sustavi elektroopskrbe, javne GLASNIK" Stranica 611 rasvjete, vodoopskrbe, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servis - zbrinjavanja otpada), mala razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, pješačke i biciklističke staze uređene uz glavne prometnice), mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i si.), 4) Na području općine Belica nalaze se sljedeća naselja, razvrstana po tipovima:

Članak 5.

- Belica, kao urbanizirano naselje većeg stupnja urbaniziranosti, uz koje postoji i jedno izdvojeno građevno područje namijenjeno stanovanju, na lokaciji Jandrašićek, uz županijsku prometnicu ŽC 2022, prema Maloj Subotici i Gardinovec, kao urbanizirano naselje manjeg stupnja urbaniziranosti.
Članak 6. 1) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostome ej eline izvan naselj a, namijenjene uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koj e nisu spoj ive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojeno područje gospodarskih djelatnosti na području općine je postojeća poljoprivrednogospodarska zona za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti, južno od naselja Belica /oznaka PG/. 3) Izdvojeno područje društvenih djelatnosti na području općine je prostor sportsko - rekreacijskog parka s rekreacijskim ribnjakom na lokaciji Berek, južno od Gardinovca /oznaka R9/. 4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja, i to: r - transformatorsko postrojenje 35/10(20) kV uz cestu prema Dekanovcu /oznaka IS/ i područje za izgradnju uređaj a za pročišćavanje otpadnih voda s pratećim sadržajima, koji se predviđa istočno od Belice, sukladno Studiji odvodnje Županije i u Stranica 612 SLUŽBENI - područje za uređenje čestice i gradnju građevine privremenog skupljanja i selektiranja komunalnog otpada, istočno od izdvojenog građevnog područja Belice, uz lokalnu cestu LC 20047, prema Palovcu /oznaka K3/ 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja.

Članak 6.

6) Izdvojena područja su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje: - za izdvojeno područj e gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih odredbi - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ovih odredbi i - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5.2.1. i 7. 7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područj a izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 7.

Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a izuzetno se unutar kultiviranih predjela, kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može organizirati stanovanje, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnost pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, te rekreativne i sportske aktivnosti. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je: - gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja i - formiranje novih izdvojenih područj a gospodarskih djelatnosti - poljoprivrednogospodarskih zona za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti, koje se mogu formirati za više od jednog korisnika, prema poglavlju 3.2.1., članku 94. ovih odredbi, isključivo na području * *5 Broj 4 GLASNIK obradivog tla u kartografskom prikazu br. 1 <.<. Korištenje i namjena površina" označenog kao područje pogodno za intenzivni uzgoj životinja. 3) Kultivirane predjele čini: poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine, vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima od 97. - 100. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 102. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Članak 7.

4) Uvjeti za korištenje iuređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom. s 6) Pod zahvatima bespravne gradnje, iz prethodnog stavka, smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene. Broj 4 "SLUŽBENI

Članak 8.

Članak 8. l) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: površine gospodarskih šuma koje se pretežito nalaze na prostoru južno od naselja Belica i Gardinovec /oznaka Šl/, površine šuma posebne namjene s obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselja /oznaka Š3/, i to: postojeća šuma uz sportsko rekreacijski park, južno od naselja Gardinovec, planirana šuma južno od naselja Belica, šuma posebne namjene u odnosu na ocuvanj e staništa divljači i ambijentalnog značenja unutar veće površine obradivog tla - šuma Danci /oznaka S3/, - vodene površine rekreacijskog ribnjaka na lokaciji Berek u Gardinovcu /oznaka RI/ i - regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori /linijska oznaka/. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja, neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom gospodarskom osnovom područja, GLASNIK" Stranica 613 neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja.

Članak 8.

6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 9. i) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, obradive površine, osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela. 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. i) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Međimurske županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na području općine: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - proširenje postojećeg zračnog pristaništa u tercijarnu zračnu luku 2C/1A kategorije Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske cestovne prometnice ŽC2018 Dekanovec (Ž2003) - Belica - Čakovec (D20) i ŽC2022 Belica (Ž2018) - M. Subotica - Orehovica - D20 - postojeće lokalne ceste - LC 20030 Gardinovec - Domašinec i LC 20047 Belica - Palovec, te - odašiljači mobilnih telekomunikacijskih sustava Stranica 614 "SLUŽBENI

Članak 11.

Članak 11. 1) Lokacije i trase, odnosno koridori, postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina" i br. 2. "Infrastrukturni sustavi", u mjerilu 1:25 000. 2) Rekonstrukciju postojećih županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. 3) Županijskoj cesti ŽC2018 Dekanovec (Ž2003)» Belica - Čakovec (D20) dugoročno se predviđa u dijelu između Belice i Gardinovca korekcija trase u dužini od cea 500,0 m, a širina koridora određuje se sa 60,0 m. 4) Proširenje postojećeg zračnog pristaništa u tercij arnu zračnu luku 2C/1A kategorije, na području općine Belica ne može se povećavati u duljini, a za proširenje u širinu osigurava se koridor od 300,0 m. 5) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaj i više raznovrsnih operatera.

Članak 12.

Članak 12. 1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori 2) koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena 3) prostornim planom šireg područja, • V ograničenja koja uvjetuju postoj eče infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u 4) prometu, a posebno unutar građevinskih područja, iz članka 11., stavka 2. ovih odredbi, 5) - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te - mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2 Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. i) Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja određenih ovim PPUO-om, a razgraničavaju se na 6) izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja. 55 GLASNIK Broj 4 2) Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2. "Građevinska područja naselja", na katastarskim kartama u mjerilu 1:5 000. 3) Granice građevinskih područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak koj im zemljište unutar građevinskog područj a naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi), odnosno prema mjesnim prilikama. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područj a naselj a, odnosno izdvojenog građevinskog područja naselja. Izuzetno se zemljišnoj čestici, koja površinom većom od 70 % ulazi u građevinsko područje, može priključiti dio potreban za formiranje, koji se nalazi izvan utvrđenih granica građevinskog područj a naselja. U stambenoj zoni, dio građevne čestice koji se nalazi izvan građevinskog područja naselja, ne z može biti veći od 300,0 m , a u zoni gospodarske 2 namjene 1000,0 m . Izuzetno od stavaka 3. i 4. ovog članka, čestice u stambenim zonama ruralne matrice, mogu se protezati i više od 300,0 m izvan granica građevinskog područja naselja, isključivo na površinu obradivog tla /oznake Pl, P2 ili P3/, ukoliko je navedena površina, bilo temeljem dozvoljene transformacije ruralne matrice naselja, prema poglavlju 2.2.3., članku 44., stavku 1, alineji 7, bilo planom uređenja užeg područja, prema poglavlju 2.2.5., članku 69., stavku 3., definirana kao pojas izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje.

Članak 14.

Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. Broj 4 "SLUŽBENI 7) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacijevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarnofekalnih ili oborinskih voda naselja.
Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određene prema kartografskim prikazima 4.1. i 4.2. "Građevinska područja naselja", i ovih odredbi za provođenje, i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavlj anj e djelatnosti, koje prema ovom PPUOu nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. i) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična i namjeni građevne čestice, a određuje se: 59 Stranica 615 GLASNIK - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. - 35. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, te - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. - 35. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom-građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 2 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 2 stambene jedinice.
Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno-servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, te - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, u Stranica 616 SLUŽBENI turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), kiosci do 12,0 m , za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, određenih prema posebnom propisu, obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si.), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih 4)

Članak 19.

proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i si.), mini mljekare, kapaciteta do 10.000,0 l/dnevno, 2 mini pekare, površine do 150,0 m , 2 - silaže stočne hrane do 100,0 m i - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i 1) zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. 3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primame poljoprivredne proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično), 1) tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.), građevinarstva (armiračke, tesarske, 2) stolarske i slične radionice), rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i 1) skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i si.), * • prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti 2) (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i si.), ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja « GLASNIK Broj 4 razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si.), odnosno - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m i - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100,0 m .
Članak 20. Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavlj anj e djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoj a, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela izvršne vlasti i - građevine za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno - gospodarskom sustavu. Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, 2 najviše jedan bazen površine do 60,0 m po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu. U SLUŽBENI Broj 4 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), 2 u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m , koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni
Članak 23. i) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područj a naselj a, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. i) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); GLASNIK *5 Stranica 617 uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i si.); uređene površine urbanog zelenila (parkovi, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji ili rubni dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica) iz ovog PPUO-a, ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano j e granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima br. 4.1.

Članak 24.

i 4.2. - "Građevinska područja naselja".
Članak 25. 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih prostornih planova užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO-om. s 2) Potreba izrade prostornih planova užih područja iz prethodnog stavka, ukoliko nije utvrđena kao obveza u poglavlju 9.1. ovih odredbi, utvrđuje se općinskim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. 3) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, potreba izrade prostornih planova užih područja izgrađenih dijelova naselja, utvrđuje se samo ukoliko se radi o: - prostoru od značaja u kulturološkom, ili funkcionalnom smislu, a posebno za povijesne jezgre, središta naselja, područja od ambijentalnog značaja za naselje, prostore kompleksnih funkcija i područja na kojima uslijed razvoja naselja dolazi do transformacije građevne strukture ili namjene dijela naselja ili - izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područj a. Stranica 618 tt SLUŽBENI

Članak 26.

Članak 26. 1) Na područjima za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana užeg područja (ZJPU i DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi. 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj naselj a Belica, uvjeti zauređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje namijenjeno za razvoj stambene zone na kartografskom prikazu 4.1. "Građevinsko područje naselja Belica" označeno kao područje bez obveze uređenja užeg područja, moguće ga je urediti priključenjem na postojeće mreže infrastrukture ili uz minimalne zahvate na njima, te ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone.

Članak 27.

Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za oba naselja u općini, prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.2. "Građevinska područja naselja". 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - mješovite - stambene zone s većim udjelom gospodarskih funkcija /žuto s narančastim okvirom/, zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, gospodarske zone /ljubičasto/, zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/ i groblja unutar naselja /oznaka groblja/. 3) Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU, DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili ?5 GLASNIK Broj 4 jedna stambeno poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko j e osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini za 50 % većoj od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne više od 400,0 m po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), ukoliko to omogućava karakterističan uzorak naselja, na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, gdje se može formirati pojas izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, mogu se kao prateće dodatno graditi i građevine za uzgoj životinja do kapaciteta 30 kom goveda ili 80 kom svinja ili 8.500 kom peradi i jedino u tom slučaju ukupna površina pratećih građevina može prelaziti površinu građevine osnovne namjene više od 50 %, 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti:

Članak 28.

pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. Broj 4 "SLUŽBENI
Članak 29. i) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju, i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samouprave, odgoj a, öbrazovanj a, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje. uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva
(2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bara, ukupne neto površine građevine do 2 60,0 m , uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te uređenjem pojedinačnih građevnih čestica za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način koji poštuje karakterističan uzorak naselja, posebno u pogledu visine građevine i -m • • • • njenog smještaja na građevnoj liniji stambenih čestica.