GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Kotoriba · 4. kolovoza 2026. · KLASA 361-01/36-01/01 · URBROJ 2109-9-3-26-1

Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 43

Članak 2.

5.1. PODRUČJE OBUHVATA Područje obuhvata ove Strategije je cijelo administrativno područje općine Kotoriba. Kotoriba je smještena na samom jugo-istoku Međimurja. Susjedna mjesta jesu Donji Vidovec i Donja Dubrava. Kotoriba uz ostalo graniči i s Republikom Mađarskom. Smještena je uz rijeku Muru, u blizinu zaštićenog područja Veliki Pažut. Prema Nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija 2021. (HR-NUTS 2021.) (NN 125/19), Međimurska županija se po podjeli 2. razine (NUTS 2) nalazi u regiji HR06 – Sjeverna Hrvatska. Prema podjeli na 3. razini (NUTS 3) koja odgovara podjeli prema granicama županija, oznaka Međimurske županije je HR061–Međimurska županija. Slika 2. Položaj Međimurske županije u Republici Hrvatskoj Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Me%C4%91i murska_%C5%BEupanija_in_Croatia.svg Međimurska županija graniči s Republikom Mađarskom i Republikom Slovenijom te sa dvije županije u Republici Hrvatskoj: Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Slika 3. Položaj općine Kotoriba u Međimurskoj županiji Izvor: https://medjimurska-zupanija.hr/gradovi-i-opcine-u-mz/ Međimurska županija administrativno je podijeljena na tri grada i 22 općine. Gradovi su: Čakovec, Mursko Središće i Prelog. Općine su: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec.

Stranica 44

Članak 2.

Stranica 44 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Područje općine Kotoriba graniči južno s općinama Legrad, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija, te zapadno s općinom Goričan i Gradom Prelogom. U sastav Općine Kotoriba ulazi jedno samostalno naselje – Kotoriba. Općina Kotoriba je industrijsko središte krajnjeg istoka Međimurske Županije, granični prijelaz na međunarodnoj pruzi, gdje je smještena carinarnica, granična veterinarska inspekcija te nekoliko špedicija. Kotoriba je udaljena oko 40 kilometara od grada Čakovca, županijskog središta i najudaljenije je mjesto od županijskog središta u Međimurskoj županiji. Mjesto Kotoriba u povijesti se spominje u 16. stoljeću kao utvrda Zrinskih za obranu od Turaka. Razvoju mjesta najviše je doprinijela izgradnja željezničke pruge, koju je Kotoriba kao prvo mjesto u Hrvatskoj dobila 24. travnja 1860. godine. Kotoriba je jedno od najvažnijih mjesta u Međimurju: 1771. godine ima već preko tisuću stanovnika, a sto godina potom 2.633 stanovnika. Slika 4. Prikaz razlike granice JLS Kotoriba i K.O. Kotoriba prema podacima Državne geodetske uprave Izvor: III. Izmjena i dopune prostornog plana uređenja općine Kotoriba 5.2. STANOVNIŠTVO Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području općine Kotoriba živjelo je ukupno 3.224 stanovnika. Gustoća naseljenosti na području Općine Kotoriba bila je 121,29 stanovnika po km2. Prema najnovijim podacima (Popis stanovništva iz 2021. godine), na prostoru općine Kotoriba živi 2.938 stanovnika, što čini 8,87 % manje stanovnika u odnosu na 2011. godinu.

Članak 2.

Gustoća stanovništva prema podacima iz 2021. godine iznosi 110,26 stanovnika/km2. Pored gustoće naseljenosti potrebno je analizirati i sastav stanovništva prema dobi, što ukazuje na potencijalnu živost i biodinamiku stanovništva promatranog područja. Stanovništvo se prema dobi može podijeliti na: mlado stanovništvo, radno sposobno stanovništvo i starije stanovništvo. Od ukupnog broja stanovništva na području općine Kotoriba a prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, najviše ih pripada u radno sposobno stanovništvo koje se u desetogodišnjem razdoblju smanjio za 14,42 % u odnosu na Popis iz 2011. Uočava se i negativan prirast mladog stanovništva u dobi od 0-14 godina starosti za 13,37 %. Tablica 1. Dobna struktura stanovnika općine Kotoriba u 2011. i 2021. godini Promjena broja Dobna 2011. 2021. stanovnika 2011. – skupina 2021. 0 – 14 576 499 13,37 % ↓ 15 – 64 2081 1781 14,42 % ↓ 65 i više 567 658 13,83 %↑ 75 i više 262 269 2,60 % ↑ Izvor podataka: DZS. Tablica 2. Struktura stanovništva općine Kotoriba u odnosu na starost u 2021. godini 0-6 0-14 0-17 0-19 Spol Ukupno godina godina godina godina Ukupno 2938 230 499 607 664 Muško 1500 121 258 314 345 Žensko 1438 109 241 293 319 Izvor podataka: DZS. Tablica 3. Starosni pokazatelji stanovništva općine Kotoriba u 2021. godini Prosječna Indeks Koeficijent Spol starost starenja starosti Ukupno 43,2 133,1 30,1 Muško 41,8 118,8 27,3 Žensko 44,7 148,6 33,00 Izvor podataka: DZS. Državni zavod za statistiku u analizu razine obrazovanja obuhvaća stanovništvo starije od 15 godina, što prema pop- Radno sposobno 60 i više 65 i više 75 i više stanovništvo godina godina godina (15-64 godina)

Članak 2.

1781 884 658 269 942 410 300 108 839 474 358 161 isu stanovnika iz 2021. godine čini 1.781 stanovnika općine Kotoriba. Završeno osnovnoškolsko obrazovanje ima 22,30 % stanovnika, srednjoškolsko obrazovanje ima 56,75 % stanovnika, 10,45 % stanovnika ima visoko obrazovanje te je svega 1,19 % stanovnika bez završene škole. Tablica u nastavku prikazuje broj stanovnika prema razinama obrazovanja iz 2021. godine. Tablica 4. Broj stanovnika prema razinama obrazovanja za stanovništvo starije od 15 godina, općina Kotoriba, 2021. godina Broj stanovnika prema popisu Razina obrazovanja iz 2021. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 45 Bez škole 29 Završena osnovna škola 544 Završena srednja škola 1.385 Završeno visoko 255 obrazovanje Nepoznato 20 UKUPNO 2.439 Izvor podatka: DZS U 2021. godini nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva RH iznosila je 44,3 godine (muškarci 42,5 godina, žene 45,9 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. U općini Kotoriba prosječna starost ukupno popisanog stanovništva u 2021. godini niža je od prosjeka RH, 43,2 godina (muškarci 41,8 godina, žene 44,7 godina). Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2021. iznosio je 19,2 %, a to slijedi i općina Kotoriba s 14,21 % manje mladog stanovništva (0 – 19 godina) zabilježeno u desetogodišnjem razdoblju od 2011. godine do 2021. godine.

Članak 2.

5.3. RELJEFNA I GEOLOŠKA OBILJEŽJA Područje Općine Kotoriba u cijelosti je nizinsko (pridravska ravnica Donjeg Međimurja) te je taj prostor zajednička tvorevina rijeka Drave i Mure– aluvija (naplavni nanosi) dviju rijeka. Teren blago pada u smjeru toka rijeke Mure, i to od zapadne visinske točke 138,0 m n.m. prema istoku 134,2 m n.m. Interesantno je da najniži tereni nisu uz samu obalu Mure, jer se njezina obala uzdigla vlastitom akumulacijom šljunka i pijeska, pa se najniži dijelovi nalaze južno uz potok Rakovnicu i Kotoripski kanal, najjužnije 132,6 m n.m. Cjelokupni međimurski krajobraz ima dvije glavne karakteristike i to blage brežuljke u Gornjem Međimurju te aluvijalnu ravnicu u Donjem Međimurju. Kako je već navedeno, općina je smještena u istočnom dijelu Međimurske županije, u reljefnoj mikroregiji Donje Međimurje. Donje Međimurje karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja glavnih tokova. Taj je prostor zajednička tvorevina Drave i Mure, odnosno lijep i rjeđi primjer zajedničkih terasa i aluvija dviju rijeka. Izvor: Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Kotoriba Mursko-Dravska nizina je po postanku aluvijalna (naplavni nanosi). Osnovna značajka geološke grane je prisutnost isključivo sedimentnih naslaga kvartne starosti. Širina ovog nekad često plavljenog prostora iznosi mjestimice i više od 5 km. Talog je predstavljen siltovima i pjeskovitim siltovima, bliže koritu i pijescima. Najvećim dijelom radi se o pretaložavanju starijeg aluvijalnog nanosa, a debljina sedimenata rijetko prelazi 1 m. Izgradnjom obrambenih nasipa, regulacijskih kanala i uređenjem korita Mure uvjeti za nastajanje ovog facijesa naglo iščezavaju. Osim prethodno navedenog, na širem predmetnom području mogu se još izdvojiti:

Članak 2.

• aluvijalni nanos Drave (Da)–ove naslage predstavljene su montonom serijom šljunaka unutar kojih se nalaze pijesci, uglavnom u obliku leća ili proslojaka. Granulometrijskom analizom šljunaka i pijesaka ustanovljeni su svi mogući varijeteti od šljunaka s 25% pjeskovite komponente preko jednakih postotaka do šljunkovitih pijesaka u kojima je pjeskovite komponente i do 75%. Prevladavaju obluci kvarca ali je prisutno i na desetke vrsta eruptivnih stijena, metamorfita, rožnjaka, klastita, karbonata i dr. Debljina naslaga vjerojatno je veća od 10 m. • facijes mrtvaja (am)–duž cijelog toka Mure od Križovca do Kotoribe i dalje prema ušću u Dravu nalazimo s obje strane rijeke mnoštvo širih i užih izduženih depresija dugačkih i po nekoliko kilometara koje predstavljaju ostatke starih korita i zajedno s tipičnim lučnim ostacima meandara predstavljaju sredinu u kojoj sedimentacija i danas traje. Takav je i stari tok koji je ostavila Drava u svom nanosu jugozapadno od Preloga. U navedenim napuštenim koritima rijeka taloži se mulj, glina i silt. Debljina sedimenata rijetko doseže 2 m. Iskopom odvodnih kanala broj mrtvaja se stalno smanjuje. U području Kotoribe obzirom na izgled i površinu nekih mrtvaja moglo se umjesto facijesa mrtvaja izdvojiti organogenobarske sedimente. Na području Općine Kotoriba, značajni su prirodni resursi naslage šljunka i pijeska, nastale taloženjem sedimenata rijeke Drave. Na području općine utvrđeni su različiti tipovi tala, pa je tako na području Općine Kotoriba, utvrđeno 7 glavnih tipova tla i to:

Članak 2.

• humusno silikatno tlo, • euterično smeđe tlo (euteričnikambisol), • umerizirano ili lesivirano tlo (luvisol), • fluvijalno ili aluvijalno tlo (fluvisol), • disterično smeđe tlo (distrčnikambisol), • fluvijalno livadsko (humofluvisol), • močvarno glejno (euglej). Najnižim položajima uz Dravu smatra se područje unutar nekadašnjeg korita rijeke Drave i kanala hidroelektrane. Na tom se recentnom aluviju razvilo aluvijalno karbonatno pjeskovito tlo. Matični supstrat čine šljunak, ilovača i praškasta ilovača, a površinski horizont ilovača. Na staroj povišenoj aluvijalnoj terasi (središnji dio Općine Kotoriba) – zastupljeni su ranker i distrično smeđe tlo te aluvijalno karbonatno i nekarbonatno oglejeno i neoglejeno tlo. Matični supstrat čine ilovača, pretaloženi les i pijesak. Ta su tla izrazito antropogenizirana, odnosno u cijelosti se nalaze pod intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom koju karakterizira sitna parcelacija. Slika 5. Općina Kotoriba Izvor: https://www.kotoriba.hr/ 5.4. HIDROLOŠKE ZNAČAJKE Područje Međimurja može se podijeliti u više hidrogeoloških cjelina koje se poklapaju s morfološkom podjelom i geološkom građom terena. Ukupno se mogu definirati četiri područja: Stranica 46 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. zapadni dio Međimurja, čakovečki praporni ravnjak, Dravska nizina i Murska nizina. Hidrogeološki odnos područja određeni su hidrogeološkim osobitostima naslaga, strukturnim sklopom i geomorfološkim položajem. Šljunci i pijesci zastupljeni na predmetnoj lokaciji pripadaju nevezanim klastičnim naslagama međuzrnske poroznosti i visoke vodopropusnosti, što im omogućuje dobru vertikalnu i horizontalnu vodopropusnost.

Članak 2.

Obzirom na to da je glinovito–siltozni pokrivač naslaga poplavnih ravnica Drave i Mure, relativno tanak i slabe vertikalne vodopropusnosti, može se smatrati da je vodonosnik nezaštićen i prema tome u otvorenom hidrogeološkom režimu. Podzemna voda obnavlja se infiltracijom padalina kroz tanki površinski sloj. Voda se akumulira u aluvijalnom vodonosniku međuzrnske poroznosti, u dolinskom predjelu sliva Drave i njezinih pritoka. Smjer toka podzemne vode prati tok rijeke Drave. Prema Hidrogeološkoj karti (Miošić, 1980) područje obuhvaća vodonosnike intergranulirane poroznosti i pretežno velike izdašnosti pod oznakom šljunkovite i aluvijalne naslage. U hidrogeološkom pogledu, šljunci ležišta pripadaju nevezanim naslagama s intergranularnim porozitetom i visokim permeabilitetom, što im omogućuje veliku i vertikalnu i horizontalnu transmisivnost. Izvor: Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš izgradnja sunčane elektrane “BERA KOTORIBA” snage 495 kW u Općini Kotoriba Na području Općine u hidrografskom smislu prisutne su podzemne vode i tekućice (rijeka Mura, potoci, kanali za meliracijsku odvodnju i stajačice: ribnjaci i stari meandri rijeke Mure). Dio oborinskih voda i dio voda iz površinskih vodotoka infiltrira se u podzemlje i tvori značajne zalihe podzemnih voda. Voda se akumulira u aluvijalnom vodonosniku međuzrnske poroznosti koji nadilazi regionalne okvire, to je prostor u međuriječju Mure i Drave koji seže od varaždinskih gorica do prekomurskih prostora u Mađarskoj. Voda je visoke kvalitete i izdašnosti, te predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti. Čitavo područje Općine je vodonosno područje.

Članak 2.

Izvor: Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Kotoriba Slika 6. Hidrološka karta općina Kotoriba Izvor: Geoportal. Slika 7. Regionalni park Mura-Drava Izvor: https://arhiva.sjever.hr/clanak/dvije-rijeke-kao-simbolmedimurja-regionalni-park-mura-drava-slavi-12-godina 5.5. KLIMATSKA OBILJEŽJA Opće klimatske značajke Općine određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – Panonskoj nizini, što se očituje vrućim ljetima i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10 °C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19 °C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1 ° C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0 ° C. Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa sa maksimumom u toplom djelu godine (travanj do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Sušnih razdoblja nema. Ukupne godišnje količine oborina iznose cca 900 mm. Tijekom godine snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana (od listopada do svibnja). U prosjeku se može očekivati da je 21-28 dana snježni pokrivač visine 10 cm i više. Ovo područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70 %. U godišnjem hodu minimum se javlja u travanj (69-74%), a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%).

Članak 2.

Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog, te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%). Područje Čakovca sa cca 2000 sati sijanja sunca godišnje (što otprilike odgovara i situaciji u Općini Kotoriba) spada u srednje osunčana područja Hrvatske. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno). Na području županije godišnje ima oko 40-60 dana s maglom, pri čemu se u siječnju javlja oko 10 dana s maglom, dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Mraz se javlja od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje, a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja. Izvor: Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Kotoriba 5.6. PRIKAZ POSTOJEĆIH RIZIKA I ZNAČAJNIH NEPOGODA U PRETHODNOM RAZDOBLJU 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 47 Klimatske promjene uzrokovane su globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike na Zemlji, primjerice temperaturu, razine mora i oborine, a glavna je posljedica klimatskih promjena povećanje globalne temperature planeta. Porast temperature utječe na topljenje ledene mase na polovima, što pak uzrokuje porast razine mora, što dovodi do poplava i ugrožava priobalna područja. Klimatske promjene pridonose i češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su oluje, suša, toplinski valovi i šumski požari.

Članak 2.

U nastavku napisan je pregled povijesnih pokazatelja (prijašnji događaji, štete uslijed prijašnjih događaja). U 2022. godini na području Općine Kotoriba proglašena je elementarna nepogoda „Suša“. Općinsko povjerenstvo Općine Kotoriba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, utvrdilo je štetu od suše u iznosu od 7.947.778,42 kuna temeljem prijava šteta žitelja Općine. U proglašenoj elementarnoj nepogodi nije bilo potrebe za pozivanjem snaga CZ navedenih u Planu. Odlukom Vlade RH o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica nepogoda nastalih u 2022.godini i dijelom u 2021. godini u Republici Hrvatskoj (KLASA: 022-03/22- 04/483, URBROJ: 50301-05/16-22-4) od 22. prosinca 2022. godine Općina Kotoriba nije dobila tražena sredstva. Tijekom 2022. godine nije bilo drugih prirodnih nepogoda u obimu zbog kojih bi bila proglašena elementarna nepogoda na području Općine Kotoriba te nije bilo potrebe za postupanja po Planu djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu. U 2024. godini na području Općine Kotoriba proglašena je elementarna nepogoda „Suša“ Općinsko povjerenstvo Općine Kotoriba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, utvrdilo je štetu od suše u iznosu od 283.165,35 eura temeljem prijava šteta žitelja Općine. Zatražena sredstva nisu odobrena od strane RH, Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. U proglašenoj elementarnoj nepogodi nije bilo potrebe za pozivanjem snaga CZ navedenih u Planu. Tijekom 2024. godine nije bilo drugih prirodnih nepogoda u obimu zbog kojih bi bila proglašena elementarna nepogoda na području Općine Kotoriba te nije bilo potrebe za postupanja po Planu djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu.

Članak 2.

6. ANALIZA ULAZNIH PODATAKA POVEZANIH S TEMOM ZELENE URBANE OBNOVE U ovom poglavlju analiziraju se dostupni kvalitativni i kvantitativni podaci vezani uz tematiku zelene infrastrukture i zelene urbane obnove za područje obuhvata, a koji su prikupljeni iz različitih pouzdanih izvora. Analizirani su strateško-planski i prostorno-planski dokumenti, dostupne baze podataka o zelenim površinama, podaci o postojećoj urbanoj strukturi, dostupni podaci temeljeni na prirodnim, kulturnim, povijesnim i društveno-gospodarskim elementima bitnima za razvoj predmetne Strategije. Radi uključivanja opće javnosti u proces strateškog planiranja razvoja provedena je anketa kojom su prikupljeni podaci vezani uz probleme, prepreke i mogućnosti razvoja. 6.1. ANALIZA STRATEŠKIH DOKUMENATA Strategija zelene urbane obnove Općine Kotoriba je planska podloga za strateško prostorno planiranje na teritoriju Općine Kotoriba, stoga treba biti usklađena sa strateško-planskim usmjerenjima razvoja koja su definirana postojećim strateškoplanskim dokumentima. U nastavku je analizirana usklađenost Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba s temeljnim strateško-planskim dokumentima: - Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027., - Provedbeni program Općine Kotoriba za razdoblje 2025. – 2029., - Strategija upravljanja imovinom Općine Kotoriba za razdoblje 2019.-2025. godine U prethodnom razdoblju izrađivan je Strateški razvojni program općine Kotoriba za razdoblje do 2020. godine, a nova strategija razvojnog programa na razini Općine nije izrađivana.

Članak 2.

Osim navedenih, analizirani su još: - Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Općine Kotoriba (Sustainable Energy AndClimateAction Plan –SECAP), - Procjena rizika Kotoriba 2021. 6.1.1. Plan razvoja međimurske županije za razdoblje do 2027. Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine (Plan razvoja) srednjoročni je akt strateškog planiranja od značaja za županiju kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije RH do kraja 2030. godine te sektorskih i višesektorskih strategija RH. Vizija razvoja županije glasi: „Međimurska županija– županija mogućnosti“. Međimurska županija je županija po mjeri svakog stanovnika, odnosno mogućnosti koje pruža udovoljavaju potrebama svih žitelja. Predvodnica je kontinuiranog razvoja koji se odražava na kvalitetu života u svim segmentima: počevši od obrazovanja, zdravstva i socijalnoj skrbi, očuvanja okoliša, sporta i kulture, očuvanja okoliša. Vodeća je regija u gospodarskom napretku i rastu te zelenoj i digitalnoj tranziciji, dok zdravo, uključivo i otporno društvo predstavlja temelj županije. Osnovni elementi koji stoje u pozadini vizije, a koji proizlaze iz strateškog usmjerenja te mjera koje se namjeravaju provesti kako bi se ostvarila predložena vizija sljedeći su: - Međimurje, županija mogućnosti za sve u gospodarstvu, društvenom i javnom životu; - Međimurje, županija za kvalitetan život zdravog, uključivog i otpornog društva; - Održivi razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma uz ulaganja u nove tehnologije, inovacije, kružno gospodarstvo, obnovljive izvore energije te kvalitetno i suvremeno obrazovanje;

Članak 2.

- Zeleno i digitalno Međimurje te razvoj pametnih sela i gradova uz očuvanu prirodu, razvijenu komunalnu i prometnu infrastrukturu. U Planu razvoja, strateškim okvirom definirana su tri prioriteta javne politike i ukupno trinaest posebnih ciljeva. 1. Prioritet javne politike Međimurske županije: ODRŽIVI RAZVOJ 2. Prioritet javne politike Međimurske županije: ZDRAVO, UKLJUČIVO I OTPORNO DRUŠTVO 3. Prioritet javne politike Međimurske županije: ZELENO I DIGITALNO MEĐIMURJE Za postizanje prioriteta javne politike Održivi razvoj postavljena su četiri posebna cilja: Stranica 48 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. • Posebni cilj 1.1 Konkurentno i inovativno gospodarstvo • Posebni cilj1.2 Suvremeno i otporno biogospodarstvo • Posebni cilj1.3 Održiv, inovativan i otporan turizam • Posebni cilj 1.4 Kvalitetno i suvremeno obrazovanje Za postizanje prioriteta javne politike koji se odnosi na Zdravo, uključivo i otporno društvo, postavljena su četiri posebna cilja i to: • Posebni cilj 2.5. Učinkovita i dostupna zdravstvena i socijalna skrb • Posebni cilj 2.6. Bogat i uključiv društveni život • Posebni cilj 2.7. Unaprijeđen sustav upravljanja rizicima • Posebni cilj 2.8. Dobro upravljanje u javnom sektoru. Ostvarenje prioriteta javne politike Zeleno i digitalno Međimurje postići će se kroz definirane posebne ciljeve: • Posebni cilj 3.9. Održivo korištenje prirode i okoliša • Posebni cilj 3.10. Energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije • Posebni cilj 3.11. Razvijena komunalna infrastruktura • Posebni cilj 3.12. Suvremena prometna infrastruktura • Posebni cilj 3.13. Kvalitetan urbani i ruralni prostor Strategija zelene urbane obnove Općine Kotoriba pridonijet će ostvarenju sljedećih razvojnih prioriteta/posebnih ciljeva:

Članak 2.

• Posebni cilj 1.1 Konkurentno i inovativno gospodarstvo - Mjera 1.1.3. Promicanje kružnog i održivog gospodarstva • Posebni cilj 1.3. Održiv, inovativan i otporan turizam - Mjera 1.3.1. Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih proizvoda i usluga vodeći računa o kulturi, zaštiti prirode i kvaliteti života stanovništva • Posebni cilj 1.4. Kvalitetno i suvremeno obrazovanje - Mjera 1.4.2. Osiguranje odgovarajućih ljudskih i materijalnih kapaciteta za predškolske i školske ustanove • Posebni cilj 2.6. Bogat i uključiv društveni život - Mjera 2.6.2. Razvoj sportske infrastrukture - Mjera 2.6.4. Zaštita, očuvanje, valorizacija i revitalizacija kulturne i povijesne baštine • Posebni cilj 3.9. Održivo korištenje prirode i okoliša - Mjera 3.9.1. Participativno i prilagodljivo upravljanje prirodom i okolišem Razvojni problemi i RAZVOJNI PROBLEMI potrebe RB. Česte i velike štete uslijed 5. - Mjera 3.9.2. Promicanje važnosti zaštite prirode i okoliša • Posebni cilj 3.10. Energetska učinkovitost i korištenje OIE - Mjera 3.10.1. Povećanje energetske učinkovitosti - Mjera 3.10.2. Korištenje obnovljivih izvora energije • Posebni cilj 3.11. Razvijena komunalna infrastruktura - Mjera 3.11.1. Povećanje učinkovitosti sustava gospodarenja otpadom • Posebni cilj 3.12. Suvremena prometna infrastruktura - Mjera 3.12.1. Unaprjeđenje prometne infrastrukture • Posebni cilj 3.13. Kvalitetan urbani i ruralni prostor - Mjera 3.13.1. Razvoj pametnih i održivih sela i gradova 6.1.2. Provedbeni program Općine Kotoriba za razdoblje 2025. do 2029. godine Provedbeni program je kratkoročni akt strateškog planiranja od značaja za Općinu Kotoriba, kojim se opisuju prioritetne mjere i aktivnosti za postizanje posebnih ciljeva iz Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.

Članak 2.

godine („Narodne novine“ broj 131/21), te koji sadrži poveznicu s višegodišnjim proračunom Općine Kotoriba. Strateški okvir Provedbenog programa Općine Kotoriba u skladu je sa strateškim okvirom hijerarhijski viših akata, odnosno s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.) te Planom razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine. Vizija Općine Kotoriba: poželjna sredina za život i rad s razvijenim gospodarstvom, očuvanom kulturom i prirodnom baštinom. Misija Općine Kotoriba je stalno djelovanje u smjeru unaprjeđenja kvalitete života svih mještana kao i jačanja konkurentnosti lokalnog gospodarstva. Općinska uprava svoj rad temelji na načelima dobrog upravljanja i održivog razvoja, a u fokus stavlja svakog pojedinca i razvojne potrebe područja općine. Analizom razvojnih problema i potreba definirana su 35 područja razvojnih problema i potreba općine, a grupirani su prema sljedećim područjima: gospodarstvo, poljoprivreda i turizam, društvene djelatnosti i društvena infrastruktura, osnovna infrastruktura te upravljanje razvojem i kvaliteta življenja, a ova Strategija najviše se odnosi na: RAZVOJNE POTREBE PODRUČJE Gospodarstvo, Izgradnja sustava za navodnjavanje elementarnih nepogoda Nedovoljno iskorišteno bogato poljoprivreda i turizam Očuvanje i promocija kulturne baštine s kulturno nasljeđe i turističkih ciljem jačanja kulturnog identiteta i turističke Gospodarstvo, 6. sadržaja povezanih s kulturnom prepoznatljive destinacije s naglaskom na poljoprivreda i turizam baštinom razvoju ciklo turizma Propadanje kulturno-etnološke Adaptacija stare škole u Etno muzej s aspekta Gospodarstvo, 7.

Članak 2.

baštine očuvanja i proširenja turističke ponude poljoprivreda i turizam Nedostatak prostora za djecu Društvene djelatnosti Izgradnja, rekonstrukcija i/ili uređenje 11. jasličke i vrtićke dobi i društvena prostora za djecu jasličke i vrtićke dobi infrastruktura 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 49 Uređenje prostora stare škole i stavljanje Nedovoljne mogućnosti stjecanja Društvene djelatnosti prostora škole u javnu funkciju i stvaranje dodatnih vještina i znanja te i društvena 12. preduvjeta za mogućnost stjecanja dodatnog neiskorištenost prostora postojeće infrastruktura znanja i vještina te poticati cjeloživotno stare škole obrazovanje Društvene djelatnosti Izgradnja staračkog doma ili rekonstrukcija Nedostatnost prostora namijenjenih i društvena 13. i adaptacija postojećih javnih i privatnih brizi o starijim i nemoćnim osobama infrastruktura prostora u funkciju staračkog doma Neadekvatna uređenost i Povećanje djelovanja udruga u domu za Društvene djelatnosti iskorištenost javnog otvorenog i kulturu i uređenje otvorenog i zatvorenog 14. i društvena zatvorenog prostora za društvena javnog prostora, koji se odnosi na uređenje događanja centra infrastruktura Urediti i modernizirati sportsko-rekreativnu Društvene djelatnosti Nedostatna uređenost sportsko- infrastrukturu i uvođenje novih sportsko- 15. i društvena rekreativnih prostora rekreativnih manifestacija i sadržaja za sve generacije infrastruktura Aktiviranje više sportsko-rekreativnih Društvene djelatnosti Slaba sportsko-rekreativna sadržaja i programa, osobito za djecu te 19.

Članak 2.

i društvena uključenost stanovnika podizanje razine svijesti o bavljenju sportom i infrastruktura rekreacijom i o zdravom načinu života Nedovoljna sigurnost u prometu uslijed nedovršene izgradnje Dovršiti izgradnju pješačko biciklističkih staze 23. pješačko biciklističkih staza po Osnovna infrastruktura po cijeloj općini cijeloj općini Nedovoljna opremljenost dječjih Poboljšati opremljenost dječjih igrališta i 24. igrališta i parkova parkova Osnovna infrastruktura Poticanje ulaganja u korištenje obnovljivih Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije i uspostava energetski Upravljanje razvojem i 29. izvora energije i niska energetska učinkovitih sustava u javnom i privatnom kvaliteta življenja učinkovitost u svim sektorima sektoru 35. Zapuštene mrtvice (bare-rukavci) Upravljanje razvojem i Revitalizacija mrtvica Strateški okvir Provedbenog programa Općine Kotoriba u skladu je sa strateškim okvirom hijerarhijski viših akata, odnosno s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine te Planom razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine. 6.1.3. Strategija upravljanja imovinom općine kotoriba za razdoblje 2019. do 2025. godine Strategija upravljanja imovinom Općine Kotoriba za razdoblje 2019. do 2025. godine određuje dugoročne ciljeve i smjernice za upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Općine Kotoriba za razdoblje od 7 godina. Strategijom se želi osigurati ekonomski svrhovito, učinkovito i transparentno upravljanje imovinom Općine Kotoriba, uz očuvanje i pronalaženje optimalnih rješenja za Općinu pri upravljanju i raspolaganju imovinom. Učinkovito upravljanje imovinom Općine Kotoriba treba pridonijeti što boljem iskorištenju imovine kao i kvalitetnije upravljanje.

Članak 2.

Strategijom upravljanja imovinom definiraju se pristup i nove polazne osnove za gospodarenje i upravljanje imovinom u vlasništvu Općine Kotoriba kroz jedan ključni, dugoročni strateški cilj: o održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Općine Kotoriba U razdoblju od 2019. do 2025. godine određuju se sljedeći prioritetni ciljevi: o učinkovito upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine Kotoriba kvaliteta življenja o učinkovito upravljanje vlasničkim udjelima u trgovačkim društvima u vlasništvu/suvlasništvu Općine Kotoriba, o sveobuhvatna evidencija imovine Općine Kotoriba. Vezano za Strategiju zelene urbane obnove, bitne su sljedeće smjernice za ostvarenje prioritetnih ciljeva u razdoblju od 2019. do 2025. godine: - konstantno ažuriranje postojećeg Registra imovine, - pronalaženje i uknjižba imovine u vlasništvu Općine Kotoriba koja do sada nije evidentirana kao općinska imovina, - usklađivati podatke u zemljišnim knjigama sa podacima u katastru radi utvrđivanja stvarnog stanja na terenu, - težiti da što veći dio nekretnina bude aktiviran te tako povećati prihode Proračuna i ostvariti veću djelotvornost, - stjecati vlasništvo nekretnina namijenjenih za gradnju komunalne infrastrukture, - rješavati imovinsko-pravne odnose na nekretninama, kao osnovni preduvjet realizacije investicijskih projekata, - odluke o upravljanju nekretninama u vlasništvu Općine Kotoriba temeljiti na najvećem mogućem ekonomskom učinku i održivom razvoju, - popisati sve nekretnine na kojima postoji suvlasništvo i gdje god je to moguće, zamijeniti suvlasničke omjere na pojedinim nekretninama ili provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice, Stranica 50 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026.

Članak 2.

- voditi brigu o interesima Općine Kotoriba kao vlasnika nekretnina prilikom izrade prostorno planske dokumentacije, - upisati sve nerazvrstane ceste kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Općine Kotoriba, - procjenu potencijala imovine Općine Kotoriba zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni realnog stanja, - na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima na način da oni poslovni prostori koji su potrebni Općini Kotoriba budu stavljeni u funkciju koja će služiti njezinu racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju, dok svi drugi poslovni prostori moraju biti ponuđeni na tržištu, bilo u formi najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natječajem, - provoditi nadzor nad stanjem imovine u vlasništvu Općine Kotoriba, - redovito pregledavati imovinu radi nadgledanja i planiranja održavanja, - kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom. 6.1.4. Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Općine Kotoriba (Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP) Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka, skraćeno SECAP (eng. Sustainable Energy and Climate Action Plan) strateški je dokument koji sadrži smjernice vezane uz energetsku učinkovitost i ublažavanje utjecaja na klimatske promjene. SECAP daje detaljni pregled potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova u lokalnoj samoupravi te definira mjerljive aktivnosti za smanjenje emisija, identificira mjere energetske učinkovitosti, uključuje ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije te se istovremeno cjelokupna situacija promatra i iz aspekta energetskog siromaštva. Također sadržava mjere za održivu prilagodbu klimatskim promjenama, orijentirajući se na lokalne rizike poput poplava ili toplinskih valova. Glavni cilj SECAP-a je definiranje mjera i radnji koje je potrebno provesti kako bi se omogućilo smanjenje emisija CO 2 za najmanje 55% do 2030. godine.

Članak 2.

Glavni ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana Općine Kotoriba su: • smanjiti emisije CO iz svih sektora provedbom iden- 2 tificiranih mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama; • u što većoj mjeri pridonijeti sigurnosti i diversifikaciji energetske opskrbe općine; • smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; • povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora; • omogućiti uspješnu transformaciju općine u ekološki održivo područje. S ciljem smanjenja emisija CO za minimalno 55 % do 2030. 2 godine, identificirane su mjere energetske učinkovitosti i implementacije OIE za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete, te su izrađena dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama. Za scenarij s primijenjenim mjerama za smanjenje emisija, ukupne emisije CO u 2030. godini iznose 3.251,24 t, 2 što je za 56,02 % manje u odnosu na stanje u 2014. godini. Mjere za smanjenje emisija CO podijeljene su u tri sek- 2 tora: - Sektor zgradarstva: • Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti i informiranje o učincima klimatskih promjena za građane • Edukacija zaposlenika i korisnika zgrada javnog sektora • Uvođenje sustava automatskog nadzora i individualnog mjerenja potrošnje energije i vode te kvalitete zraka i ugode u zgradama u vlasništvu općine Kotoriba • Zamjena postojećih žarulja s energetski učinkovitim žaruljama u zgradama javnog sektora • Provođenje programa integralne energetske obnove zgrada do nZEB kategorije • Energetska obnova javnih zgrada • Ugradnja fotonaponskih sustava na krovove zgrada javnog sektora • Instalacija solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode u zgradama javnog sektora • Provedba troškovno optimalnih aktivnosti male kapitalne intenzivnosti koje donose brze energetske uštede • Poticanje i primjena obnovljivih izvora energije u kućanstvima za grijanje/hlađenje i pripremu potrošne tople vode • Uvođenje sustava automatskog nadzora i individualnog mjerenja potrošnje energije i vode u zgrade stambenog sektora na području općine Kotoriba • Poticanje i provedba energetske obnove (fasada, krovišta i stolarije) stambenih objekata • Provođenje programa integralne energetske obnove zgrada stambenog sektora na području općine Kotoriba do nZEB kategorije • Poticanje i ugradnja štednih žarulja u svim kućanstvima • Instalacija malih fotonaponskih sustava u sektoru kućanstva • Poticanje i primjena obnovljivih izvora energije u komercijalnom i uslužnom sektoru • Uvođenje sustava automatskog nadzora i individualnog mjerenja potrošnje energije i vode u zgrade komercijalnog i uslužnog sektora na području općine Kotoriba • Poticanje i korištenje štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor • Energetska obnova (fasada, krovišta i stolarije) zgrada komercijalnog i uslužnog sektora • Provođenje programa integralne energetske obnove zgrada komercijalne i uslužne djelatnosti općine Kotoriba do nZEB kategorije • Uvođenje fotonaponskih sustava na zgrada komercijalne i uslužne djelatnosti općine Kotoriba • Uvođenje ostalih obnovljivih izvora u zgrade komercijalne i uslužne djelatnosti općine Kotoriba - Sektor prometa:

Članak 2.

• Promicanje integriranog i inteligentnog prometa i razvoja infrastrukture za alternativna goriva • Izgradnja i modernizacija biciklističko-pješačkih staza 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 51 • Strateško planiranje razvoja prometna infrastrukture u općini Kotoriba - Sektor javne rasvjete: • Modernizacija sustava javne rasvjete Procijenjeno je da je u 2030. godini ukupna emisija CO u 2 scenariju s mjerama za 58,46 % manja od emisije iz 2014. godine. Prilagodba klimatskim promjenama predstavlja obvezan sadržaj SECAP-a. Aktivnosti vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama usmjerene su prema smanjenju ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene i povećanju njihove otpornosti na utjecaje klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Prilagodba klimatskim promjenama je unutar Akcijskog plana razrađena kroz plan mjera prilagodbe na klimatske promjene. Mjere prilagodbe na klimatske promjene odgovor su na izrađenu Analizu klime i klimatskih promjena u Općini Kotoriba te Analizu rizika i procjene ranjivosti pojedinih sektora na utjecaje klimatskih promjena. Nakon izvršenih procjena i analiza, izdvojena je procijenjena ranjivost i rizici od klimatskih promjena unutar sektora najrelevantnijih za područje Općine Kotoriba: - poljoprivreda, - šumarstvo, - hidrologija i vodni resursi, - ljudsko zdravlje, - turizam. Za sektor poljoprivrede predlažu se 3 mjere:

Članak 2.

- Edukacija poljoprivrednika u domeni financijske podrške razvoja projekata i poduzetničkih znanja - Izgradnja mini i mikro akumulacija za navodnjavanje - Nastavak sufinanciranja premija osiguranja usjeva, životinja i biljaka Za sektor šumarstva predlažu se 4 mjere: - Prilagodba planova zaštite od požara učincima klimatskih promjena - Akcije dijeljenja sadnica za pošumljavanje - Edukacije vlasnika šuma i građana o važnosti zaštite šuma, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa te mogućnostima fondova EU - Izrada preporuka za ublažavanje negativnog utjecaja štetnih organizama pod utjecajem klimatskih promjena Za sektor hidrologije i vodnih resursa predlažu se 4 mjere: - Rekonstrukcija vodoopskrbne mreže - Provedba edukativnih programa o učinkovitoj potrošnji vode - Ušteda potrošnje vode u zgradama JLS-a - Izgradnja cjelovitog javnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda uključujući pročišćavanje Za sektor zdravstva predlažu se 4 mjere: - Implementacija Protokola o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućina - Postavljanje zelenih i pametnih nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza i javnim parkiralištima - Integriranje zelene infrastrukture u prostorne planove - Modeliranje mikroklime na području Općine Kotoriba Za sektor turizma predlažu se 6 mjera: - Integriranje domene klimatskih promjena u strateškoplanske dokumente razvoja turizma - Poticanje razvoja kulturnog turizma - Poticanje razvoja sportsko-rekreacijskog turizma - Poticanje razvoja agroturizma - Edukacija turističkih djelatnika po pitanju klimatskih promjena - Izrada jedinstvenog Marketinškog plana za razvoj turizma te bolje korištenje EU fondova Provedba predloženih mjera omogućit će izravne energetske i financijske uštede, smanjiti štetni utjecaj na okoliš, poboljšati ukupnu kvalitetu života te podići razinu odgovornosti i svijesti građana što je strateško opredjeljenje i cilj politike odgovorne uprave Općine.

Članak 2.

6.1.5. Procjena rizika od velikih nesreća Obveza izrade procjene rizika od velikih nesreća regulirana člankom 17. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), a pravilnikom o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 65/16) u članku 8. stavak 2. određeno je da se Procjene rizika pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju svake tri godine. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije temelj su izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Kotoriba. Procjena rizika definira tri kriterija za procjenu utjecaja prijetnji na kategoriju društvenih vrijednosti: život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, i društvena stabilnost i politika. Međimurska županija u svojim Smjernicama napravila je popis identificiranih prijetnji i rizika koji mogu imati značajne utjecaje na područje Međimurske županije pa tako i na Općinu Kotoriba. To su slijedeći rizici: potres, poplava, ekstremne vremenske pojave, epidemije i pandemije, degradacija tla, požari, suša, štetni organizmi biljaka i životinja, tehničkotehnološke nesreće s opasnim tvarima i tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu. Iz navedenog popisa identificiranih prijetnji-registra rizika, Općina Kotoriba je obrađivala rizike koji spadaju u red visokih i vrlo visokih rizika, a to su: - potres, - poplava, - ekstremne temperature, - epidemije i pandemije.

Članak 2.

Od ostalih rizika (osim četiri–obavezna) za procjenu rizika Općine Kotoriba obrađivala je još rizike: - od tehničko-tehnološke katastrofe s opasnim tvarima i - od poplave izazvane pucanjem brane HE Dubrava Od svih navedenih, u nastavku dajemo kratak pregled onih rizika koji su vezani uz klimatske promjene, zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Poplava: Glavni vodotoci na području općine su rijeka Mura i potok Bistrec Rakovnica, a opasnost za općinu također predstavlja i rušenje HE Dubrava. Sjevernim dijelom Općine Kotoriba teče rijeka Mura a njenim južnim dijelom potok Bistrec Rakovica. Melioracijska odvodnja (kanalska mreža) je dio sustava, koji služi za poboljšanje svojstava i sposobnosti tala za poljoprivrednu proizvodnju. Izvedeni sustav kanalske mreže na Stranica 52 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. području Općine zadovoljava potrebe odvodnje poljoprivrednog zemljišta i oborinskih voda iz dijelova naselja, pa bi za daljnju izgradnju melioracijskih kanala bilo potrebno izvršiti ekspertnu analizu sa strane ekoloških, ekonomskih, a i drugih kriterija. Redovitim održavanjem, tehničkim čišćenjem i košnjom vodotoka može vodni sustav funkcionirati bez ikakvih opasnosti od poplava te time i bez ugrožavanja stanovništva, gospodarskih objekata i prometnica. Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite za područje Općine Kotoriba u području reagiranja i aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu svih kategorija društvene vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika) koje su potencijalno izložene velikoj nesreći, ocjenjuje se sa vrlo visokom spremnošću.

Članak 2.

Poplave izazvane pucanjem brane hidroelektrane(HE) Dubrava: Na području Republike Hrvatske, na dionici toka rijeke Drave od granice s Republikom Slovenijom do ušća rijeke Mure u Dravu izgrađene su tri hidroelektrane: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava ukupne instalirane snage 237 MW i srednje godišnje proizvodnje električne energije 1279 GWh. Hidroelektrane su derivacijske i niskotlačne s akumulacijama za potpuno dnevno i djelomično tjedno uređenje dotoka. Osim za proizvodnju električne energije hidroelektrane služe u zaštiti od poplava, vodoopskrbi, te u rekreativne i športske svrhe. Područje reagiranja „Poplave izazvane pucanjem brane ili nasipa HE Dubrava“–Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite za područje Općine Kotoriba u području reagiranja i aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu svih kategorija društvene vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika) koje su potencijalno izložene velikoj nesreći, ocjenjuje se sa visokom spremnošću. Ekstremne temperature: Sukladno Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku prag pojave toplinskog vala je prekoračenje temperature od 30°C. Takve temperature su primjerene kasnom proljetnom i ljetnom periodu od 15. svibnja do 15. rujna. Toplinski val je prijetnja koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi, a može uzrokovati i smrtne posljedice. Rizik multiplicira utjecaj pojave visoke relativne vlage, koja onemogućava isparavanje vode iz tijela, pa je za hlađenje tijela nužno povećanje unutarnje temperature, a vanjska je ionako relativno visoka. Intenzivnim znojenjem koje nastaje kao posljedica izlučuje se elektroliti iz tijela, što također negativno utječe na opće zdravstveno stanje tijela.

Članak 2.

Sukladno istom izvoru, toplinskom valu je izloženo cijelo područje Republike Hrvatske. Pri tome se prosječno godišnje pojavljuje oko 13 dana s umjerenim, 9 dana s jakim i do 6 dana s ekstremnim toplinskim valom. Najveći broj štetnih posljedica toplinskog vala pojavljuje se u prva dva dana nakon pojave visoke temperature kada tijelo (i ostali živi organizmi) nisu prilagođeni toj promjeni i kada razdoblje opasnih razina rizika od posljedica toplinskog vala traje dulje vrijeme. Najrizičnije skupine stanovnika glede toplinskog vala su djeca i mladež do 19 godina, kronični bolesnici (posebno hipertoničari, dijabetičari, bubrežni bolesnici i mentalno/ depresivni), osobe starije od 60 godina, te sve osobe koje rade na otvorenom prostoru (poljoprivrednici, građevinski radnici i sl.). Područje reagiranja „ekstremne temperature“–Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite za područje Općine Kotoriba u području reagiranja i aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu svih kategorija društvene vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika) koje su potencijalno izložene velikoj nesreći, ocjenjuje se sa vrlo visokom spremnošću. 6.2. ANALIZA PROSTORNO PLANSKIH DOKUMENATA U ovom poglavlju analizira se prostorno-planska dokumentacija Općine Kotoriba: Prostorni plan uređenja općine Kotoriba (III. izmjene i dopune) i Urbanistički plan uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi, 2022.). Analizom važećih prostornih planova iščitavaju se glavne smjernice razvoja općine. Unutar analize prostornih planova, poseban naglasak stavlja se na elemente koji mogu utjecati na mogućnosti i prepreke za razvoj zelene infrastrukture i kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Analizirane su odredbe koje definiraju postojeće i planirane zaštićene dijelove prirode, ekološku mrežu Natura 2000 te zaštićene, preventivno zaštićene i evidentirane lokalitete i zone kulturne baštine. Navedena područja imaju značajnu ulogu u determinaciji zelene infrastrukture područja jedinice lokalne samouprave.

Članak 2.

6.2.1. Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba III. izmjene i dopune Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba (u daljnjem tekstu PPUO Kotoriba) izrađen je 2006. godine. Odluka o donošenju PPUO Kotoriba kao i II. Odredbe za provođenje usvojeni su na 14. sjednici Općinskog vijeća Općine Kotoriba, održanoj 28. studenog 2006. godine. Odluka o donošenju PPUO Kotoriba i II. Odredbe za provođenje objavljeni su u „Službenom glasniku Međimurske županije“ broj 16/06. I. izmjene i dopune PPUO Kotoriba pokrenute su temeljem Odluke o izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba, objavljenoj u „Službenom glasniku Međimurske županije“ br. 20/10. Odluka o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba usvojena je na 28. sjednici Općinskog vijeća održanoj 06. 08. 2012. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Međimurske županije“ broj 9/12. II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine pokrenute su Odlukom o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba, objavljenoj u „Službenom glasniku Međimurske županije“ broj 2/18. Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba usvojena je na 12. sjednici Općinskog vijeća održanoj 10. 09. 2018. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Međimurske županije“ broj 14/18. Pročišćeni tekst Odluke o donošenju PPUO Kotoriba objavljen je u „Službenom glasniku Međimurske županije“ broj 18/18. Na temelju članka 109. stavka 4.i članka 198. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19.), članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/21) i Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 18/20), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 29. sjednici održanoj 30.

Članak 2.

ožujka 2021. godine donijelo je odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Kotoriba. Prostorni plan uređenja općine Kotoriba, njegove III. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KOTORIBA (u daljnjem tekstu PPUO) („Službeni glasnik 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 53 Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18-pročišćeni tekst), odluka je objavljena 2. travnja 2021. u Službenom glasniku Međimurske županije br. 7 /2021. Cilj izrade III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba je omogućavanje promjene namjene u dijelovima općinskog područja temeljem zahtjeva poduzetnika i građana, kao i usklađenje s PPUO s II. izmjenama i dopunama PP Međimurske županije iz 2019. godine. Programska polazišta za Izmjene i dopune Prostornog plana zasnovana su na važećim nacionalnim propisima, Strategiji razvoja Republike Hrvatske, Međimurske županije i Općine. Kao razlog izmjena i dopuna u Odluci je navedeno sljedeće: - proširenje građevinskog područja naselja Kotoriba iza Ulice P. Krešimira IV. - prenamjena građevinskog područja naselja planiranog za proizvodnu namjenu na kat. čest. br. 5674/1 k.o. Kotoriba u zonu za rekreaciju i turizam s mogućnošću gradnje bungalova - prenamjena područja planiranog za razvoj u javnoj i društvenoj namjeni kod groblja u zonu mješovite namjene - prenamjena kat. čest. br. 1497 k.o. Kotoriba iz parkovne površine u površinu za sportsko - rekreacijsku namjenu radi izvedbe otvorenog sportskog igrališta - prenamjena izdvojenog građevinskog područja izvan naselja poljoprivrednog gospodarstva u IGPIN namijenjeno proizvodnji energije na obnovljive izvore - za sunčanu energanu - usklađenje grafičkog dijela Plana s izvedenim prometnicama i drugom izvedenom infrastrukturom - usklađenje Plana s II. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Međimurske županije - usklađenje Plana s drugim važećim propisima.

Članak 2.

Veći broj propisa je od usvajanja Odluke o II. izmjenama i dopunama PPUO Kotoriba izmijenjen ili su stupile na snagu neke odredbe važećih propisa koje u trenutku usvajanja II. izmjena i dopuna još nisu. Među propisima koji neposredno utječu na prostorno rješenje ove III. izmjene i dopune PPUO su najznačajniji: - Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19), kojom su izmijenjene neke površine i pojedini nazivi područja ekološke mreže; - S danom 1. siječnja 2021. stupila je na snagu odredba članka 43. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju prema kojem izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku od 7 godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje. U slučaju Općine Kotoriba samo je jedno takvo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja – planirana turistička zona „Varijadov“. Slika 8. Korištenje i namjena prostora/površina Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba, III. Izmjene i dopune (travanj 2021.) Analizom planiranih sadržaja i postojećih površina, u PPUO-u se ne spominju pojmovi zelena urbana obnova odnosno ciljevi razvoja zelene infrastrukture, unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ali se u pojedinim dijelovima Plana obrađuju teme koje se mogu povezati sa pojmovima zelene urbane obnove. Pojmovi zelene urbane infrastrukture možemo povezati sa uvjetima i mjerama zaštite propisanih za planiranje, izgradnju i/ili rekonstrukciju pojedinih infrastrukturnih zahvata odnosno građevina različitih namjena.

Ostali akti u ovom izdanju (29)