Odluku o donošenju Plana upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 17
Članak 3.
• Slovenija kao ključno strano tržište: Sa skoro 15% udjela, Slovenci su uvjerljivo najbrojniji strani turisti. To je logičan rezultat blizine granice, ali i sličnog mentaliteta te interesa za eno-gastronomiju i wellness sadržaje (posebice u Svetom Martinu na Muri). • Srednjoeuropski krug: Njemačka, Poljska i Austrija zajedno čine oko 15% tržišta. Ovi gosti obično traže visoku kvalitetu usluge i aktivni odmor (biciklizam, pješačenje), što se podudara s resursima poput 34 turističke staze i puta koji su međunarodnog značaja. • Potencijal susjednih tržišta: Zanimljivo je da su Mađarska i Italija na relativno niskim postocima (ispod 2%). S obzirom na to da Međimurje ima 41 resurs međunarodnog značaja, ovdje postoji značajan prostor za marketinški iskorak. • Poveznica s atrakcijama: Visok udio stranih gostiju (ukupno preko 50%) opravdan je bogatom ponudom – destinacija nudi čak 19 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara (od kojih su 4 pod UNESCO zaštitom) i 36 tradicionalnih događanja, što su ključni motivi dolaska za zahtjevnija europska tržišta. Tablica 10: Matrica strukturnih izazova turističkog prometa Strateško područje Ključni razvojni izazovi Prilika za produljenje sezone: Kada razmatramo pojavu sezonalnosti u destinaciji vidljivo je odskakanje broja noćenja srpanj-kolovozu u odnosu na ostatak turističke godine. Mjesec s najmanjim brojem noćenja 2024. godine bio je siječanj s 13.635, a mjesec s najvećim brojem noćenja kolovoz 36.700. S obzirom na to da je u kolovozu ukupna popunjenost svih kapaciteta iznosila 48,96% konstatiramo da postoji značajan prostor i potreba rast broja dolazaka i noćenja u destinaciju čak i u vršnim mjesecima da bi se osigurala bolja iskoristivost kapaciteta. Unatoč ljetnom vrhuncu, destinacija održava solidnu bazu popunjenosti iznad 20% tijekom cijele godine. Nakon ljetne špice u kolovozu, u rujnu dolazi do naglog pada popunjenosti na otprilike 22%.
Članak 3.
Najniža popunjenost zabilježena je u siječnju, kada iznosi nešto više od 20%. Linija trenda pokazuje blagi, ali stabilan uzlazni trend prosječne popunjenosti tijekom godine, krećući se od početnih 26% prema 29% na kraju promatranog razdoblja. Figure 4: Postotak popunjenosti smještajnih kapaciteta I-XII 2024. Regenerativni imperativ c Iako promet pokazuje jelogodišnja destinacija: Razvoj specifičnih stabilnost, postoji prostor za snažnije aktiviranje razdo- “off-season” proizvoda 1. dinamika popunblja izvan glavnih sezonskih vrhunaca kako bi se osigujenosti rala cjelogodišnja održivost. Potencijal za duljinu boravka: koji motiviraju dolazak tijekom cijele godine, osiguravajući stabilne prihode i stalnu zaposlenost lokalnog stanovništva. Strategija “boravak +1”: Implementacija Trenutačni prosjek paketa doživljaja koji produljuju zadržavanje 2. Struktura boravka pruža osnovu koju je moguće nadograditi gosta, sadržajima koji potiču goste na višednevno istraživanje noćenja cijele županije. Proširenje emitivnih tržišta: smanjujući pritom ekološki pritisak čestih izmjena i povećavajući lokalnu potrošnju. Ovisnost o nekoliko Svjesni putnici: Ciljano pozicioniranje prema 3. tržišna ključnih tržišta predstavlja priliku za sustavno diverzifikacija tržištima koja vrednuju privlačenje novih segmenata gostiju visoke ekološke i održivost i biodinamiku, čime se privlače gosti društvene svijesti. Uravnoteženje prometa: veće platežne moći i manjeg utjecaja na okoliš. Integralni razvoj: Poticanje Koncentracija prometa u 4. Geografska disturističkih tokova prema ruralnim područjima određenim centrima otvara mogućnost za jače brendiranperzija je manje posjećenih ruralnih dijelova županije.
Članak 3.
Analiza turističkog prometa u razdoblju 2024/25. ukazuje na stabilnu i zrelu bazu na kojoj Međimurje može graditi svoju premium održivu budućnost. Trenutačni pokazatelji potvrđuju da destinacija ima vjerne goste, ali i značajan prostor za kvalitativni iskorak. Glavni fokus u idućem razdoblju bit će na optimizaciji, a ne samo na rastu volumena. Naglasak se stavlja na produljenje boravka i povećanje potrošnje po gostu kroz razvoj autentičnih doživljaja izvan glavnih turističkih žarišta. Ovakav pristup omogućuje destinaciji da raste unutar svojih kroz mrežu Ekomuzeja i OPG-ova, čime se osigurava ravnomjerna raspodjela ekonomske koristi. ekoloških i društvenih kapaciteta, pretvarajući turistički promet u motor općeg razvoja županije, uz istovremeno očuvanje mira i kvalitete života lokalne zajednice. 3.7. Profil gostiju, motivi dolaska i zadovoljstvo ponudom U okviru nacionalnog istraživanja TOMAS HRVATSKA 2022/2023. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizma Zagreb proveo je za potrebe TZMŽ istraživanje za MŽ koje pokazuje: Stranica 18 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. • Profil i motivi: Prosječni posjetitelj Međimurja je osoba zrele dobi (45 godina), visokoobrazovana i ekonomski stabilna. Destinaciju primarno posjećuju parovi (44%) i obitelji s djecom (30%). Glavni magnet je wellness i spa sadržaj (52,2%), dok su mir, opuštanje i boravak u prirodi ključni sekundarni motivi. Gosti se informiraju putem interneta i društvenih mreža, ali izrazito visoku ulogu igraju ponovni dolasci i osobne preporuke, što svjedoči o snažnoj emocionalnoj vezi s destinacijom.
Članak 3.
• Analiza potrošnje: Prosječna dnevna potrošnja turista u Međimurju iznosi 145,59 €, što je značajno više od prosjeka Kontinentalne Hrvatske (135,62 €) te Sjeverne Hrvatske (130,17 €). Iako su ove brojke ekonomski pozitivne, struktura izdataka otkriva duboke regenerativne izazove: Dominacija smještaja: Gotovo polovica iznosa, 72,01 € (49,5%), troši se na uslugu smještaja (koja često uključuje hranu u okviru polupansiona/pansiona). Ugostiteljstvo i trgovina: Na hranu i piće u restoranima i barovima troši se 29,26 € (20,1%), dok kupnja (shopping) iznosi 26,43 € (18,2 %). Kulturni i izletnički deficit: Najkritičnija točka je zanemariva potrošnja na kulturu i zabavu (0,51 €) te izlete (0,16 €). • Usporedba s Kontinentalnom Hrvatskom Usporedba s prosjekom Kontinentalne Hrvatske jasno ocrtava profil Međimurja kao „wellness enklave“: Ukupna potrošnja: Međimurje prednjači (145 € vs. 135 €), što je rezultat visoke kvalitete hotelskog smještaja. • Zadovoljstvo i smetnje Gosti su iznimno zadovoljni osobnom sigurnošću (90,9%) te ljepotom mjesta i prirode. Međutim, niska potrošnja na izlete i kulturu korelira s činjenicom da gosti rijetko napuštaju resort. Glavni regenerativni izazov nije niska potrošnja, već njezina koncentracija. Tablica 11: Matrica strukturnih izazova strukture i zadovoljstva gostiju Strateško područje Ključni razvojni izazovi ominacija domaćeg gosta: Regenerativni imperativ d Domaći posjetitelji čine gotovo polovicu prometa (49,32%), što je 1. Struktura i temelj stabilnosti, ali otvara prostor za jačanje lojalnost prisutnosti na stranim tržištima izvan Slovenije.
Članak 3.
Primarna uloga wellnessa: Ambasadori destinacije: Iskorištavanje visoke stope spremnosti na preporuku (NPS 72%) za pretvaranje lojalnih gostiju u aktivne promotore koji privlače nove segmente “svjesnih putnika”. Healthness proizvod Integrirani itinerari: Kreiranje paketa koji wellness je vodeći motiv za 52% gostiju. Izazov je ostale 2. Motivi dolaska proizvode (kulturu, enogastro) podići na razinu primarnog motiva. 3. Održavanje izvrsnosti: spajaju s edukativnim i regenerativnim iskustvima, čime se motiv dolaska diversificira i potiče dublje istraživanje destinacije. transformacija iskustva: Pomak s pukog Visoka stopa zadovoljstva Zadovoljstvo zadovoljstva uslugom na emocionalnu transformaciju (89%) i prosjek boravka od 2,26 dana pružaju bazu ponudom za daljnji kvalitativni rast. Profil gostiju Međimurja otkriva destinaciju koja uživa iznimno povjerenje i lojalnost domaćeg i regionalnog tržišta. Status „vikend-oaze“ s iznimno visokom stopom zadovoljstva boravkom (89%) pruža savršen temelj za uvođenje premium, regenerativnih sadržaja. Glavna strateška prilika leži u produljenju boravka kroz diversifikaciju motiva dolaska – nadograđujući snažni wellness segment inovativnom kulturnom i prirodnom ponudom. Tablica 12: Pregled javne turističke infrastrukture 31.12.2024. vrsta resursa Naziv i lokalitet gosta kroz “Međimursko etičko obećanje” i aktivno sudjelovanje u očuvanju lokalnih resursa. 3.8. Javna turistička infrastruktura (JtI) Poglavlje sadrži zbirni pregled JTI po vrstama, lokaciji i vlasništvu odnosno upravljačkim ovlastima, trenutno stanju obzirom na kriterije: funkcionalnosti, održavanja, fizičke i informacijske dostupnosti. Detaljan pregled JTI dostupan je na službenim stranicama TZMŽ: www.tzm.hr/statistika.
Članak 3.
Upravljanje / trenutačno stanje vlasništvo Mreža „Međimurje Cyclist Welcome“ (888 km); biciklističke međunarodne rute: EV 13, R1 Drava, R2 Mura, Potrebna obnova rute R3 Cyclist network, Happy bike (15 km) te 10 lokalnih ruta. Mreža „S cipelcugom“ i Camino (11 staza, 230 Pješačke staze km). Stari grad Čakovec; Kaštel dvorci i kurije Feštetić (Pribislavec); Palača Hischeler (Donja Dubrava). vidikovci Vidikovac Mađerkin breg. Ekomuzej Međimurje centri za posjetitelje (Čakovec); Med dvemi vodami (Križovec); Centar dr. Rudolf Steiner (D. Kraljevec). TZMŽ, LTZ, JLS-i znakova i odmorišta. PD Bundek M. Zadovoljavajuće Središće, TZMŽ MMČ; MŽ; Općina Čakovec zadovoljavajuće, Donja Dubrava ostalo u rekonstrukciji Općina štrigova – JP Zadovoljavajuće (osim štrikom regulacije prometa) TZMŽ; JU Zadovoljavajuće - osim Međimurska priroda; Centar R.Steiner zahtijeva Ustanova dr. R. Steiner opremanje i parking 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 19 TZO Centar Pušipel; Mlin na Muri i Mlinarska hiža; štrigova; Grad Interpretacijski Zadovoljavajuće -osim IC Skelarska kuća; Željeznička stanica Dunjkovec; M. Središće; centri Spomen dom rudarstva „Cimper“; Rudarska hiža. turistička 1504 cestovna putokaza; 10 info tabli; 14 signalizacija pozdravnih tabli. vrsta resursa Naziv i lokalitet Riječne skele na Muri: Sv. Martin, Žabnik, M. Plovila Središće, Križovec, Podturen, Novakovec Nekropola pod tumulima Goričan (starije Arheološka nalazišta željezno doba). MMČ (Čakovec); Mlin na Muri (Žabnik);
Članak 3.
Parkirališta Marina Prelog. Javni sanitarni čvorovi: š Cimper - toalet, dostupnost Općine Sv. Martin i OSI Nedelišće Potrebna analiza i obnova po TZMŽ; LTZ fazama Upravljanje / trenutačno stanje vlasništvo JLS Zadovoljavajuće Općina Goričan Potrebna izgradnja IC MMČ; Grad Prelog; Općina Sv. Zadovoljavajuće Martin Općina š trigova (kod CZK); M. trigova; Sanitarni Središće čvorovi (šetnica); Marina Prelog. Gradovi M. Zadovoljavajuće Središće i Prelog SRC Mladost Čakovec; SRC Gornji Mihaljevec, JGP Čakom općine Sportski objekti Kotoriba Rodna kuća dr. Rudolfa Steinera (Donji Rodne kuće Kraljevec). Zadovoljavajuće G. Mihaljevec, Kot. Ustanova dr. R. Steiner Potrebna obnova fasade Tablica 13: Matrica strukturnih izazova javne turističke infrastrukture Strateško područje Ključni razvojni izazovi Integracija sustava: Regenerativni imperativ Iako postoji impresivnih 888 km Eko-kapilarni sustav: Razvoj inteligentne biciklističkih i 230 km pješačkih ruta, postoji prostor mreže staza koja usmjerava posjetitelje prema 1. Aktivna mobilnost za snažnije povezivanje tih staza s lokalnim OPG- lokalnim proizvođačima, pretvarajući kretanje i staze ovima i manje poznatim kulturnim točkama. Povezanost narativa: u izravnu ekonomsku potporu ruralnim zajednicama. digitalni kustos destinacije: Implementacija Vrhunski centri (Riznica, jedinstvene platforme koja kroz proširenu Pušipel, Med dvemi vodami) funkcioniraju kao 2. izvrsne pojedinačne točke; izazov je stvoriti Interpretacijski centri stvarnost (AR) vodi gosta iz jednog centra u drugi, jedinstveni “digitalni i fizički prsten” koji ih povezuje u cjelovitu priču o Međimurju.
Članak 3.
Zelena tranzicija: stvarajući neprekinuti doživljaj baštine i prirode. destinacija nulte emisije: širenje Izrazita cestovna povezanost 3. Prometna mreže e-punionica i uvođenje solarnih odmorišta (594 km cesta) predstavlja bazu koju je poželjno dostupnost te promicanje intermodalnog prijevoza (vlak + nadograditi sustavima koji smanjuju ovisnost o klasičnim vozilima unutar zaštićenih područja. Upravljanje popularnošću: Atrakcije poput vidikovca na 4. vidikovci i javni bicikl) kao standarda za dolazak i kretanje regijom. Prostorna harmonija: Korištenje biomimetičkog dizajna u opremanju javnih prostora i uvođenje sustava za praćenje Mađerkinom bregu privlače velik broj posjetitelja, prostori opterećenja u realnom vremenu, čime se što otvara priliku za primjenu modela pametnog osigurava premium iskustvo bez narušavanja upravljanja tokovima radi očuvanja mira i ambijenta. Fragmentacija staništa: ekosustava. Intenziviranje turističke Plavo-zelena integracija: Transformacija i stambene gradnje u rubnim zonama naselja 5. Urbana i parkovnih i javnih površina u “funkcionalne (periurbani pojas) stvara rizik od izolacije zelenih ekosustave” uvođenjem autohtonih medonosnih periurbana otoka i degradacije autohtonih ekosustava unutar vrsta, urbanih šuma i sustava za retenciju kišnice. bioraznolikost urbanih jezgri (npr. Čakovec, Prelog, M. Središće). Javna turistička infrastruktura Međimurske županije predstavlja zreli resursni sustav koji je spreman za regenerativnu nadogradnju. Umjesto ekstenzivnog širenja, fokus se prebacuje Cilj je stvoriti neprekinute biološke koridore koji povezuju urbanu jezgru s prirodnim zaleđem.
Članak 3.
na „inteligentnu“ infrastrukturu koja spaja digitalizaciju, zelenu energiju i dubinsku interpretaciju baštine, čineći prostor ne samo prohodnim, već i inspirativnim za suvremenog, odgovornog putnika. Stranica 20 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. 3.9. Komunalna infrastruktura5 Komunalna infrastruktura (voda, otpad, energija…) temelj je održivosti. Učinkovito upravljanje resursima minimizira ekološki otisak, dok kvalitetne prometnice i digitalna mreža osiguravaju kvalitetan suživot lokalne zajednice i turista. Ona sprječava preopterećenje sustava i jamči dugoročnu stabilnost destinacije. • Gospodarenje otpadom Međimurska županija ostvaruje najvišu stopu odvajanja otpada u Hrvatskoj – 57,2%, dok je stopa recikliranja 45%. Time daleko nadilazi nacionalni prosjek od 49% oporabe i 37% recikliranja. Sustav uključuje prikupljanje, prijevoz, razvrstavanje i nadzor nad otpadom.. Ključna javna poduzeća: Čakom, Prekom i Murs-ekom svojom djelatnošću pokrivaju cijelo područje MŽ. Sustav je usklađen s važećim zakonodavstvom i programima sanacije, dok se nadzorne aktivnosti provode kontinuirano. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivničkokriževačkoj županiji (RCGO) bit će od 2027. okosnica kružne 5 Izvori: Prostorni plan MŽ (III dopune 2025.), Izvješće o stanju u prosturu MŽ 2014-2021., izvješća na web stranicama javnih poduzeća, ekonomije za cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku. Za Međimurje, ovaj sustav osigurava sigurnu tranziciju prema „Zero Waste“ konceptu. Učinkovitost cijelog procesa jamče lokalni operateri koji kroz visoku stopu primarne selekcije osiguravaju da u regionalni centar na odlaganje odlazi samo minimalna količina neiskoristivog otpada.
Članak 3.
• Odvodnja Sustav javne odvodnje pokriva 47 naselja i oko 33.000 priključaka (67% kućanstava), odnosno 58% priključenosti u obuhvaćenim područjima. Organiziran je kroz sedam aglomeracija, među kojima su Čakovec i Novo Selo na Dravi u potpunosti izgrađeni. Ostale aglomeracije djelomično su funkcionalne, dok su u gornjem Međimurju radovi u tijeku na aglomeracijom Toplice Sv. Martin-Bogdanovec. Ova mreža u relativno visokom stupnju omogućuje učinkovito prikupljanje i obradu otpadnih voda te štiti vodne resurse. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu podzemnih i površinskih voda, osobito u osjetljivim krajobrazima uz Muru i Dravu. Modernizacija sustava se provodi kroz EU projekte, a dodatni prioriteti su izgradnja pročistača i širenje mreže. Sustav odvodnje ima ključnu ulogu u zaštiti zdravlja lokalne zajednice i kvalitete okoliša, čime se podupire održivost turističke infrastrukture. • Vodoopskrba Međimurski vodoopskrbni sustav obuhvaća 131 (99%) naselja postotak priključenosti je 84%, a opskrbljuje sve gospodarske subjekte. Glavni izvori su crpilišta Nedelišće i Prelog, dok Sveti Marija služi kao pričuvni izvor. Godišnje se koristi 8,5% dostupnih obnovljivih zaliha, uz aktivnu zaštitu izvorišta – uključujući otkup zemljišta i pošumljavanje u I. zoni zaštite. Kvaliteta vode je visoka, zahtijeva samo dezinfekciju, a kontrolu provodi akreditirani laboratorij. Planirana je modernizacija mreže: zamjena dotrajalih cijevi, smanjenje gubitaka vode ispod 20%, i proširenje nadzornoupravljačkog sustava. Rast potrošnje zahtijeva dugoročnu kontrolu, osobito u turizmu. Uspješno očuvanje količine i kvalitete vode ključno je za održive oblike turizma – posebno wellness, prirodni i zdravstveni turizam – koji ovise o sigurnim i čistim vodoopskrbnim sustavima.
Članak 3.
l Električna mreža Elektrifikacija u MŽ je započela u Čakovcu još 1893. godine, što je tradicija duža od 130 godina. HEP ODS Elektra Čakovec opskrbljuje oko 49.500 kućanstava i 4.500 gospodarskih korisnika električnom energijom preko stabilne i izgrađene mreže što znači 100% pokrivenosti područja MŽ. Održivost sustava povećava se korištenjem obnovljivih izvora: hidroelektrane Čakovec i Dubrava (160 MW) i solarna elektrana kod Svete Marije osiguravaju regionalnu pokrivenost zelenom energijom. Svi turistički objekti u MŽ već sada imaju pristup električnoj energiji iz obnovljivih izvora što je rijetkost u Europi. Sustav podržava daljnji razvoj održivog smještaja, osobito u kontekstu ekocertificiranih objekata i smanjenja emisija CO₂. Uvođenje naprednih mreža, lokalne proizvodnje i skladištenja energije može dodatno poboljšati otpornost destinacije. • Plinoopskrba Međimurska županija ima najrazvijeniju plinsku mrežu u Hrvatskoj – s najvećim brojem priključaka (31.500) i modernom infrastrukturom. Glavni dovodi dolaze iz pravca Varaždina i Koprivnice, a mreža pokriva većinu naselja i industrijskih zona. Sustav osigurava stabilnu i sigurnu distribuciju plina za kućanstva, poduzetnike i turističke objekte. Iako plin kao fosilno gorivo nije u potpunosti usklađen s klimatskim ciljevima, njegova učinkovitija i čišća primjena u odnosu na lož ulje ili ugljen čini relativno održivim prijelaznim rješenjem. • Geotermalna energija Međimurje raspolaže značajnim geotermalnim potencijalima, potvrđenima istražnim bušotinama Vučkovec-2 i Draškovec-1. Iako se geotermalna energija zasad ne koristi za električnu ili toplinsku energiju, u Prostornom planu MŽ predviđena je izgradnja elektrane do 20 MW u Draškovcu.
Članak 3.
Projekt je u pripremnoj fazi, što predstavlja ključnu stratešku priliku za razvoj MŽ kao niskougljične destinacije. Investicija je nadležnosti privatnog sektora te trenutačno stagnira što predstavlja ogroman, u ovom trenutku, neiskorišteni energetski i turistički resurs. • Monitoring stanja okoliša Međimurska županija provodi sustavni nadzor okoliša putem Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO), obuhvaćajući zrak, vode, tlo i otpad. Godine 2024. provedena su mjerenja emisija i sanacije odlagališta–sanirano je 59 lokacija, a na 33 traju radovi. Naglasak je na monitoringu nitrata u ranjivim područjima (42,8% županije). Također se prati nelegalno ispuštanje tekućeg otpada, na što se promptno reagira inspekcijama. Sustav nadzora omogućuje ranu identifikaciju problema i planiranje sanacijskih mjera koje su važne za turizam temeljen na prirodi i kvaliteti okoliša. Fokus za iduće razdoblje je poboljšanje kvalitete zraka i vode, posebno u zaštićenim područjima. Monitoring osigurava transparentnost, jača povjerenje lokalnog stanovništva i posjetitelja, te je temelj za odlučivanje o održivom kapacitetu turističkog razvoja. • Svjetlosno onečišćenje Međimurska županija pojačava kontrolu svjetlosnog zagađenja u skladu s prostornim planovima i ekološkim 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 21 prioritetima. Posebna pažnja posvećuje se zonama osjetljivima na faunu – poput staništa ptica i šišmiša – gdje se uvode mjere za minimiziranje svjetlosnih emisija.
Članak 3.
Mjerenja intenziteta svjetla i analiza utjecaja na okoliš ne provodi se sustavno. • Zagađenje bukom Zagađenje bukom prati se u okviru Programa zaštite okoliša 2022.–2025., posebno uz prometnice i gradska čvorišta poput autoceste A4. Mjerenja pokazuju povišene razine buke u urbanim zonama, što je potaknulo uvođenje mjera – smanjenje brzine, zaštitne barijere i prostorno planiranje. Predviđa se dodatno umrežavanje mjernih točaka i edukacija stanovništva o učincima buke. • Cestovni promet Međimurska županija ima strateški prometni položaj – graniči s Mađarskom i Slovenijom te je presijecana autocestom A4 (Zagreb–Goričan), što je ključna veza sjeveroistočne Europe s Jadranom. Na području županije nalaze se važni čvorovi Čakovec i Goričan. Cestovna mreža duga je 594 km, pretežno suvremenog kolnika i omogućuje učinkovito povezivanje unutar županije te sa susjednim regijama. Kvaliteta mreže svrstava se u gornji nacionalni prosjek, što osigurava visoku vanjsku dostupnost. Međutim, unutarnja povezanost još ima izazove: slab javni prijevoz, nedovoljna mreža između manjih naselja i lošije održavanje dijela lokalnih cesta u nadležnosti JLS-a. • Željeznice Područjem Međimurske županije prolaze tri željezničke pruge: M501 (međunarodni promet), R201 (regionalni) i L101 (lokalni), koje povezuju Čakovec s Mađarskom, Slovenijom i hrvatskim centrima. Čakovec i Kotoriba su stalni međunarodni željeznički granični prijelazi, dok stanica u Čakovcu ima važnu funkciju u regionalnom sustavu. Unatoč strateškom položaju, lokalna zajednica izražava nezadovoljstvo brojem putničkih linija, niskom dnevnom frekvencijom i nedovoljnom povezanošću s većim centrima u RH i susjednim državama. Modernizacija pruge M501 završena je 2024., povećavajući brzinu i udobnost putovanja, a planovi uključuju elektrifikaciju i obnovu lokalnih pruga te integraciju u šire europske prometne koridore. Željeznički sustav ima stratešku važnost za daljnji održivi i regenerativni turistički razvoj Međimurske županije.
Članak 3.
• Zračni i riječni promet Međimurska županija nema međunarodnu zračnu luku, ali posjeduje zračno pristanište u Pribislavcu za opću i povremenu zrakoplovnu upotrebu, koje se planira unaprijediti u tercijarnu (2C) kategoriju. Glavno zračno središte za regiju je Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, udaljena 99 km od Čakovca, s kojom županija ima kvalitetnu povezanost autocestom. Time je osigurana dostupnost međunarodnim gostima, no nedostaje intermodalni javni promet (aerodrom – vlak/bus) s destinacijom. Rijeke Drava i Mura nisu klasificirane kao plovne prema EU standardima; plovidba je ograničena na čamce, što isključuje teretni i redovni prijevoz. Međutim, ove rijeke imaju potencijal za rekreativni i turistički riječki promet niskog intenziteta s obzirom na to da se radi o područjima međunarodnog rezervata biosfere i regionalnog parka. Tablica 14: Matrica strukturnih izazova javne komunalne infrastrukture Strateško područje Ključni razvojni izazovi visoka pokrivenost i zaštita voda: Sustav 1. vodoopskrba i Regenerativni imperative Kružno korištenje voda: Implementacija sustava za recikliranje “sive vode” u velikim turističkim vodoopskrbe je izvrsno razvijen, dok odvodnja prati odvodnja objektima i korištenje kišnice za navodnjavanje visoke standarde zaštite podzemnih voda, što je zelenih površina, čime se čuva dragocjeni resurs temelj za razvoj bazenskih i wellness kompleksa. Učinkovitost odvojenog prikupljanja: 2. Gospodarenje pitke vode. Međimurje Zero Waste destinacija: Poticanje turističkih je nacionalni lider u odvajanju otpada, što pruža subjekata na postizanje “Zero Waste” certifikata otpadom izvrsnu bazu za smanjenje ekološkog otiska turističkog sektora.
Članak 3.
Potencijal obnovljivih izvora: kroz eliminaciju jednokratne plastike i sustavno kompostiranje organskog otpada iz restorana. Energetska neovisnost zona: Razvoj turističkih Stabilna mreža 3. Energetska naselja kao “energetskih plus” zona koje proizvode pruža sigurnost, no postoji značajan prostor za veću infrastruktura više energije nego što troše, koristeći krovne upotrebu solarne i geotermalne energije (Draškovec) Očuvanje noćnog krajobraza: širenje javne 4. Svjetlosno rasvjete u turističkimpodručjima zahtijeva onečišćenje solarne panele i dizalice topline. Parkovi tamnog neba: Uvođenje pametne, ekološke LED rasvjete koja smanjuje emisiju balansiranje sigurnosti i zaštite prirodnog ambijenta nepotrebnog svjetla, otvarajući mogućnost za noćnog neba. tranzitni pritisak i interna nepovezanost: 5. Prometna razvoj “astroturizma” kao specifičnog doživljaja. Visoka Zaokret prema intermodalnom transportu (e bike opterećenost pravca A4 (Goričan-Zagreb) stvara infrastruktura i sharing sustava, hop on hop off e bus, željeznica) buku i emisije, dok slaba mreža javnog prijevoza mobilnost čime se značajno smanjuje pritisak na tešku ruralnu između manjih naselja prisiljava turiste i lokalce na isključivo korištenje automobila. Kad sagledavamo dolje navedene pokazatelje komunalne infrastrukture možemo konstatirati da se MŽ u EU okvirima više ne može promatrati kao „regija u razvoju“, već kao regija predvodnica (Frontrunner) u digitalnoj i zelenoj tranziciji. Tablica 15: Pokazatelji komunalne infrastrukture infrastrukturu.
Članak 3.
Indikator MŽ EU Prosjek Status MŽ Optički internet 95% 56% Lider (Elite) (pokrivenost) Obnovljiva struja ~100% 44% Lider (Top) (proizvodnja) Stranica 22 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Stopa recikliranja U rangu 45% 49% otpada prosjeka Bolje od Gubici vode u mreži 22,8% ~25% prosjeka Komunalna infrastruktura Međimurja predstavlja stabilnu kralježnicu destinacije. Njezina daljnja nadogradnja u smjeru kružnog gospodarstva i energetske neovisnosti izravno podupire strateški cilj transformacije u najnapredniju zelenu regiju. Ovakva “nevidljiva” kvaliteta sustava ključna je za dugoročni mir lokalne zajednice i vrhunski doživljaj ekološki svjesnog gosta. 3.10. digitalizacija6 Digitalna transformacija Međimurske županije ne tretira se kao izolirani tehnološki cilj, već kao integralni alat za postizanje standarda održivosti. Sustavnim ulaganjem u infrastrukturu, inovacije i edukaciju, županija izravno odgovara na zahtjeve suvremenog tržišta uz istovremeno poštivanje socioekonomskih i ekoloških načela. Infrastrukturni temelji i prostorna inkluzivnost: Osnova svake digitalne tranzicije je fizička dostupnost mreže. Završetkom projekata razvoja širokopojasne infrastrukture (PRšI) u općinama Nedelišće, Pribislavec te na području Gornjeg Međimurja, županija je dosegnula impresivnu razinu od 95% pokrivenosti optičkom mrežom. U kontekstu GSTC kriterija A9 (Prostorno planiranje), ovo postignuće eliminira digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina. Visoka propusnost podataka u ruralnim dijelovima izravno podupire razvoj ruralnog turizma i digitalnog nomadstva, omogućujući disperziju gostiju izvan glavnih centara bez gubitka kvalitete digitalne usluge. Pametne tehnologije u službi očuvanja resursa: Inovacijski centar Metalska Tablica 16: Matrica strukturnih izazova digitalne transformacije Strateško područje Ključni razvojni izazovi 6 Izvori: web stranicae Hrvatskog tlekoma, MŽ, TICM, Metalska jezgra.
Članak 3.
jezgra pozicionirao je Međimurje na kartu „Smart Agriculture“ rješenja. Primjena IoT (Internet of Things) senzora za praćenje mikroklimatskih uvjeta u vinogradima predstavlja napredan oblik zaštite prirodnih resursa i podrške enogastronomiji. Ova tehnologija omogućuje precizno praćenje vlage, temperature i stanja tla, što smanjuje potrebu za tretiranjem resursa i optimizira prinose. Prema GSTC kriteriju D1 (Zaštita resursa), ovakav znanstveni pristup osigurava dugovječnost autohtonih sorti (poput Pušipela) i jača otpornost vinogradarstva na klimatske promjene, čineći ga stabilnim turističkim proizvodom. Pametna mobilnost i digitalna dostupnost: Digitalizacija transportnog sustava ključna je za smanjenje ugljičnog otiska destinacije. Integracija sustava e-punionica u centralnu aplikaciju Destinacijskog informacijskog sustava (DIS) omogućuje turistima uvid u zauzetost punjača u realnom vremenu. Ovaj zahvat izravno podupire kriterij C1 (Dostupnost), jer olakšava kretanje posjetiteljima koji koriste električna vozila i e-bicikle. Povezivanjem digitalnih informacija s fizičkom infrastrukturom, Međimurje smanjuje barijere za ekološki osviještene putnike i potiče niskougljičnu mobilnost unutar županije. Jačanje ljudskog kapitala i digitalna zrelost MSP-ova: Digitalna tranzicija nije potpuna bez edukacije onih koji je provode. TICM-ov program “Digitalna transformacija MSP-ova” fokusiran je na osposobljavanje malih i srednjih poduzetnika za korištenje umjetne inteligencije (AI) u turističkom marketingu i operacijama. Edukacije su usmjerene na povećanje ekonomske učinkovitosti lokalnih subjekata, što je u skladu s kriterijem B1 (Ekonomski doprinos). Osnaživanjem lokalnih iznajmljivača i ugostitelja da koriste AI alate za personalizaciju ponude, povećava se njihova konkurentnost na globalnom tržištu, dok se istovremeno zadržava autentičnost lokalnog doživljaj.
Članak 3.
Regenerativni imperativ Potencijal za ujednačavanje: Dok veliki sustavi Digitalna inkluzija: Osiguravanje pristupa (npr. Terme) koriste napredne alate, kod malih iznajmljivača i OPG-ova postoji prostor za 1. digitalna prisutnost jednostavnim i zajedničkim alatima za digitalni marketing i prodaju svim dionicima, čime se jača snažniju primjenu sustava za izravnu prodaju i dionika online vidljivost. Integracija informacija: Podaci o gostima i njihova tržišna otpornost i vidljivost. Big Data za održivost: Korištenje analitike podataka prometu prikupljaju se u više sustava; izazov 2. Pametno upravljanje u realnom vremenu za praćenje ekološkog otiska je njihova potpuna integracija u jedinstvenu podacima "nadzornu ploču" destinacije radi bržeg strateškog odlučivanja. i opterećenja atrakcija, omogućujući proaktivno upravljanje tokovima posjetitelja. Phygital destinacija: Spajanje fizičkog i digitalnog Interaktivnost na terenu: Postoji izvrsna osnovna svijeta kroz inovativne aplikacije koje gosta vode informiranost, ali se nudi prilika za širu primjenu kroz priču o Međimurju, nudeći personalizirane 3. digitalni proširene stvarnosti (AR) i gamifikacije kako bi preporuke temeljene na njegovim interesima i doživljaj gosta se baština "oživjela" kroz mobilne uređaje gosta. održivim preferencijama. Pokrivenost i standardi: Visoka razina osnovne Smart Green Županija: Implementacija IoT (Internet pokrivenosti internetskom mrežom pruža bazu of Things) rješenja koja optimiziraju potrošnju za razvoj naprednih rješenja poput pametne 4. tehnološka energije i vode u turističkim zonama, izravno rasvjete ili digitalnih info-točaka u ruralnim infrastruktura područjima.
Članak 3.
Digitalizacija u Međimurskoj županiji predstavlja snažan polazni temelj koji je spreman za prelazak u fazu “Smart & Green”. Umjesto izoliranih digitalnih projekata, fokus do 2030. godine treba biti na stvaranju integriranog ekosustava koji pridonoseći statusu najnaprednije zelene regije. dionicima olakšava poslovanje, a gostima pruža dublji, personalizirani uvid u srž Međimurja, istovremeno štiteći resurse kroz precizno upravljanje podacima. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 23 3.11. Pristupačnost destinacije osobama s invalidnošću 7 Analiza pristupačnosti turizma u Međimurskoj županiji ukazuje na značajan potencijal, ali i na potrebu za sustavnim unapređenjem kako bi se zadovoljili GSTC kriteriji održivosti i inkluzivnosti. U Međimurju je 2024. živjelo 16.689 osoba s invaliditetom (OSI), što čini 15,9% ukupnog stanovništva, s prevalencijom u dječjoj i radnoaktivnoj dobi koja je iznad prosjeka RH. Unatoč brojnosti ove populacije, dubinska analiza pokazuje da je tek 45% turističkih atrakcija u cijelosti dostupno, što ukazuje na ozbiljne infrastrukturne i komunikacijske barijere. Stanje na terenu je polarizirano između izvrsnih pojedinačnih primjera i općeg nedostatka standardizacije. hotel Panorama Prelog s 30 adaptiranih soba predstavlja lidera u inkluzivnosti i regionalni centar za paraolimpijce. Riznica Međimurja u Čakovcu vrhunski je primjer kulturne institucije koja koristi taktilne tragove i zvučne vodiče. Terme Sveti Martin imaju premali broj soba za prilagođen smještaj, a ni bazenski kompleks nije dostupan OSI. Ruralni turizam (vinske ceste, OPG-ovi, vidikovci) i objekti Ekomuzeja Međimurje uglavnom su neprilagođeni zbog strmih pristupa i nedostatka rukohvata.
Članak 3.
Mobilnost: Javni prijevoz u ruralnim područjima nije standardiziran, što otežava kretanje posjetiteljima s invaliditetom. Digitalni kanali su u fazi prilagodbe. Web stranice TZ-a su djelomično usklađene s WCAG standardima (nedostatak alt-tekstova i loša navigacija). Pozitivan iskorak je projekt CE Spaces4All, koji razvija digitalne alate za mapiranje barijera u ruralnim regijama, potičući transparentnost informacija. Najveći deficit vidljiv je u edukaciji osoblja i strateškom vođenju. Ne postoji strukturirani program obuke za rad s OSI, a svijest o specifičnim potrebama gostiju je niska. Dosadašnje inicijative bile su fragmentirane i temeljene na projektima, a ne na integralnoj strategiji destinacije. Analiza pristupačnosti Međimurja otkriva destinaciju na prekretnici. Dok postoci pokazuju duboki infrastrukturni jaz, izolirani „otoci izvrsnosti“ dokazuju da regija ima znanje za transformaciju u inkluzivnog lidera kontinentalne Hrvatske. 7 Izvori: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj HZJZ, Registar resurosno-atrakcijske osnove TZMŽ, Tablica 17: Matrica strukturnih izazova pristupačnosti i inkluzivni turizam Strateško područje Ključni razvojni izazovi djelomična prilagođenost: Većina novih 1. Fizička Regenerativni imperativ Univerzalni dizajn: Implementacija rješenja interpretacijskih centara i javnih objekata prati visoke koja omogućuju neometan pristup svim ključnim pristupačnost standarde, no kod povijesne baštine i specifičnih atrakcijama bez narušavanja njihove atrakcija prirodnih lokaliteta postoji prostor za znatan napredak i autentičnosti, osiguravajući da Međimurje bude inovativna rješenja prilagodbe.
Članak 3.
dostupnost specifičnih informacija: 2. invalidnošću često se suočavaju s nedostatkom Informacijska destinacija bez barijera. digitalni vodič bez barijera: Razvoj Gosti s specijalizirane interaktivne karte s “verified” informacijama o pristupačnosti smještaja, preciznih informacija o razini pristupačnosti pojedinih pristupačnost restorana i staza, omogućujući gostima sigurno i objekata na digitalnim kanalima prije samog dolaska. Potencijal za multisenzornu interpretaciju: Trenutačni fokus je primarno na motoričkoj 3. Senzorna i pristupačnosti; otvara se prilika za kognitivna inkluzija samostalno planiranje putovanja. destinacija svih osjetila: Uvođenje taktilnih modela, audio-deskripcija i “easy-to-read” materijala u sve dionike ekomuzeja i centre, razvoj sadržaja prilagođenih osobama s oštećenjem čime se stvara bogato iskustvo za sve kategorije vida, sluha ili kognitivnim poteškoćama. Potreba za specifičnim vještinama: posjetitelja. Pružatelji Inkluzivna gostoljubivost: Sustavna edukacija usluga (konobari, vodiči, recepcionari) imaju visoku dionika o standardima pristupačnosti, čime 4. ljudski resursi i razinu gostoljubivosti, koju je potrebno nadograditi Međimurje postaje prepoznatljivo ne samo po edukacija specifičnim znanjima o komunikaciji i podršci gostima infrastrukturi, već i po visokoj razini empatije i s invalidnošću. Pristupačnost u Međimurskoj županiji predstavlja stratešku prednost koja izravno podupire viziju regenerativnog turizma. Fokus do 2030. godine treba biti na uklanjanju preostalih informacijskih i senzornih barijera, pretvarajući destinaciju u prostor gdje je svatko dobrodošao i gdje svatko može doživjeti srž Međimurja bez ograničenja.
Članak 3.
3.12. Organiziranost i dostupnost usluga u destinaciji8 • Usluge zdravstvene zaštite Županijska bolnica i Dom zdravlja Čakovec ključne su javnozdravstvene ustanove s najširim spektrom usluga. Zdravstvena mreža Međimurske županije odlično je teritorijalno 8 Izvori: web stranice pružatelja javnih usluga raspoređena te uključuje 54 ordinacije obiteljske medicine i 50 ordinacija dentalne medicine. Za najsloženije zahvate tercijarne medicine županija se oslanja na kliničke bolnice u Zagrebu. 30-ak ljekarni dobro je raspoređeno po cijelom teritoriju MŽ. Na području županije nije organizirana posebna turistička ambulanta. U slučaju potrebe za neodložnom stručnosti kadra. medicinskom pomoći, turisti ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod jednakim uvjetima kao hrvatski osiguranici, uz uvjet da imaju važeću europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO). Domaći turisti zdravstvenu zaštitu ostvaruju na temelju važeće iskaznice HZZO-a. Takav sustav odgovara zahtjevima GSTC kriterija B5 (sigurnost posjetitelja) i B6 (zdravlje i dobrobit), čime se podiže razina ukupne spremnosti destinacije na odgovorno i održivo upravljanje. • Poštanske i telekom usluge Hrvatska pošta s 20 poslovnica i tri glavna teleoperatera (A1, HT, Telemach) čine osnovu komunikacijske i logističke infrastrukture županije. Poštanski uredi nude usluge dostave pisama, paketa, računa i financijskih transakcija, a sve više se koristi dostava putem paketomata. Telekom mreže pokrivaju sve gradove i ruralna naselja te nude 5G i širokopojasni pristup internetu. EU projekti dodatno ubrzavaju digitalnu povezanost.
Članak 3.
Ove usluge ključne su za komunikaciju turista, digitalnu interpretaciju sadržaja, e-prodaju i sigurnost. Time Međimurje ispunjava zahtjeve GSTC kriterija A6 (informacije za posjetitelje) i A9 (pristup informacijama i tehnologiji), Stranica 24 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. osiguravajući ravnotežu između funkcionalnosti, pristupačnosti i održivosti destinacije. • Platni promet Platni sustavi u Međimurskoj županiji uključuju visoku pokrivenost bankomatima, poslovnicama banaka i poštanskim uredima. Uvođenje eura pojednostavilo je novčano poslovanje, dok konverzija stranih valuta ostaje dostupna u bankama i pošti. Digitalna plaćanja, mobilno bankarstvo i aplikacije široko su prihvaćeni, čime se povećava brzina, sigurnost i transparentnost transakcija. Mreža podržava lokalno stanovništvo i posjetitelje te omogućuje lakše korištenje usluga tijekom boravka. Kvalitetan financijski servis povećava razinu zadovoljstva posjetitelja i ispunjava GSTC kriterij B1, koji naglašava dostupnost osnovnih usluga u destinaciji. • Obrazovne i sportske ustanove Županija ima razvijenu mrežu škola i vrtića, a mnoge osnovne škole će uskoro prijeći na jednosmjensku nastavu. U Prelogu djeluje Srednja škola Prelog, a u Čakovcu ekonomska i trgovačka škola koje školuju turistički i ekonomski kadar, dok Međimursko veleučilište obrazuje stručnjake u sportu i turizmu. Sportska infrastruktura dostupna je i u urbanim i ruralnim sredinama, uključujući dvorane, bazene, staze i igrališta.
Članak 3.
Županija nosi titulu Europske regije sporta, što potvrđuje strateško usmjerenje prema zdravom načinu života i turizmu. Ove usluge podržavaju GSTC kriterije B3 (lokalni razvoj) i B6 (dobrobit zajednice i zdravlje). • Sigurnost Policijska uprava međimurska osigurava visoku razinu sigurnosti u županiji. Generalno Međimurska županija spada u red najsigurnijih regija u RH. Statistički podaci pokazuju vrlo nisku učestalost kaznenih djela među turistima. Na terenu djeluje pet policijskih postaja koje provode preventivne i edukativne aktivnosti, posebno u suradnji s lokalnim institucijama. PUM se prilagođava novim sigurnosnim izazovima poput kibernetičkog kriminala i migracijskih pritisaka. Ocjena zadovoljstva osnovnom sigurnosti gostiju prema TOMAS istraživanju bilo je 9,1 od 10 što je izuzetno visoko. Za turizam je ključna brza reakcija i prepoznatljivost policije, što pozitivno utječe na osjećaj sigurnosti posjetitelja. Sustav pridonosi ukupnom dojmu destinacije kao sigurne i pouzdane, što je u skladu s GSTC kriterijem B5 koji zahtijeva mjere za zaštitu turista, lokalnog stanovništva i imovine. • Vatrogastvo i spašavanje Sustav zaštite od požara u Međimurju temelji se na suradnji Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i mreže dobrovoljnih Tablica 18: Matrica strukturnih izazova javnih usluga Strateško područje Ključni razvojni izazovi 1. Zdravlje i dostupnost sustava: Zdravstvena i sigurnosna sigurnost vatrogasnih društava (DVD). JVP Čakovec opremljena je suvremenom tehnikom i osigurava 24-satnu pripravnost. Sustav je funkcionalan i prostorno ravnomjerno raspoređen. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) stanica Čakovec ima sve veću ulogu zbog rasta aktivnog turizma i sigurnosti u prirodi.
Članak 3.
Novi operativni centar HGSS-a dodatno osnažuje kapacitete za hitne intervencije. Sustav reagira brzo i stručno, što povećava povjerenje posjetitelja i zajednice. Požarni incidenti i potreba spašavanja turista u destinaciji su do sada bili izrazito rijetki. Funkcionalnost i pripravnost ove službe ispunjavaju zahtjeve GSTC kriterija B5 (sigurnost) i D2 (upravljanje na prirodnim lokalitetima). • Vjerske usluge Međimurje je većinski katolička, ali otvorena i tolerantna sredina. Vjerski objekti dostupni su i turistima, a najposjećenije su crkve u štrigovi, Čakovcu i Maloj Subotici. Vjerske zajednice redovito organiziraju mise, kulturne i duhovne događaje otvorene posjetiteljima. Duhovna komponenta i kulturna vrijednost sakralnih objekata predstavljaju važan dio identiteta destinacije. Ovi sadržaji upotpunjuju kulturnu i emocionalnu dimenziju turističkog doživljaja. Aktivna vjerska infrastruktura doprinosi inkluziji i multikulturalnosti, u skladu s GSTC kriterijem C1 koji naglašava važnost očuvanja lokalnih vrijednosti, običaja i kulturne raznolikosti u turizmu. • Javne površine i čistoća Međimurska naselja sustavno ulažu u održavanje i uređenje javnih prostora: trgova, parkova, šetnica i biciklističkih staza. Čistoća i hortikultura prepoznatljive su značajke regije, a javni prostori doprinose estetici i kvaliteti boravka. Uređenost i dostupnost prostora podržava rekreaciju, boravak na otvorenom i cjelokupni dojam destinacije. Takva briga o prostoru odgovara GSTC kriterijima D1 (očuvanje krajolika) i A5 (praćenje iskustva posjetitelja). Kroz vizualni red, čistoću i zelene površine, Međimurje jača svoju prepoznatljivost kao uredna, kvalitetno upravljana i održiva destinacija.
Članak 3.
• Trgovine i prometna opskrba Trgovine mješovite robe i specijalizirane prodavaonice dostupne su u svim gradovima i većini općinskih središta, što osigurava opskrbu lokalnog stanovništva i posjetitelja. Trgovački centri nalaze se u Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću. Mreža benzinskih crpki dobro je razvijena i većina radi 24/7. Sustav punionica za električna vozila i e-bicikle u razvoju je, no zadovoljava sadašnje potrebe. Trgovine nedjeljom rade prema unaprijed određenom rasporedu. Ova funkcionalna infrastruktura osigurava pouzdanu svakodnevnu dostupnost roba i usluga, u skladu s GSTC kriterijima B1 (osnovne usluge) i D2 (pristupačnost). Regenerativni imperativ destinacija povjerenja: Integracija zdravstvenih i sigurnosnih protokola u mreža (policija, vatrogastvo, HGSS) je na iznimno visokoj razini (ocjena 9,1/10), no postoji prostor za još specifičniju prilagodbu potrebama turista (npr. turističke ambulante). digitalna tranzicija: Odlična pokrivenost telekom uslugama (5G) i bankomatima pruža bazu koju je moguće dodatno iskoristiti za 2. logistika i jedinstvenu digitalnu mapu pristupačnosti, čime se jača osjećaj sigurnosti "svjesnog putnika" i ispunjavaju najviši GSTC standardi. transparentna ekonomija: Razvoj rješenja koja gostima olakšavaju izravno digitalno plaćanje lokalnih usluga i proizvoda, bezgotovinsko plaćanje i podršku malim lokalnim smanjujući transakcijske troškove i platni promet proizvođačima. povećavajući dobit lokalne zajednice. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 25 Sinergija s turizmom: Razvijena mreža Inovacijski inkubator: Transformacija obrazovnih ustanova u centre izvrsnosti za obrazovnih ustanova (MEV, Srednja škola Prelog)
Članak 3.
3. nudi solidnu bazu, no otvara se prilika za još Obrazovanje i snažnije povezivanje obrazovanja s potrebama sport regenerativnog turizma. Uređenost kao identitet: Međimurje je prepoznato po hortikulturnoj urednosti i čistoći, 4. Javne površine i što je veliki kapital. Izazov je te dekorativne čistoća prostore pretvoriti u funkcionalne, edukativne pejzaže. Organiziranost i dostupnost usluga u Međimurju predstavljaju „nevidljivu snagu“ destinacije. Status najsigurnije i najurednije regije u Hrvatskoj izvrsna je platforma za privlačenje premium gostiju koji traže pouzdanost i autentičnost. Nastavak ulaganja u pametna rješenja i međusektorsku suradnju osigurat će da ove usluge ostanu jamac dugoročne održivosti i konkurentnosti županije. 3.13. ljudski resursi 9 Trenutačno stanje ljudskih resursa u turizmu Međimurske županije obilježeno je snažnim kontrastom između rastućeg gospodarskog značaja sektora i dubokih strukturnih izazova. Međimurje ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Rh, što paradoksalno otežava potragu za radnicima u turizmu. Ključni ograničavajući faktor danas je dostupnost kvalificirane lokalne radne snage, ugrožena demografskim padom i kontinuiranim emgriranjem radno sposobnih, prvenstveno mladih osoba. Evidentna je neusklađenost obrazovnog sustava sa stvarnim potrebama tržišta. U 2024. godini registrirana je 2.061 nezaposlena osoba. Istodobno, udio nezaposlenih sa srednjom ili višom spremom od 55,9% najniži je u zemlji, što Tablica 19: Matrica strukturnih izazova ljudskih resursa u turizmu Strateško područje Ključni razvojni izazovi Sustavna nevidljivost i barijere:
Članak 3.
održivost i biodinamiku, gdje učenici i studenti postaju sukreatori novih turističkih proizvoda visoke vrijednosti. Edukativni pejzaži: Transformacija javnih parkova i trgova u prostore koji kroz interaktivnu interpretaciju educiraju o lokalnoj prirodi, biodinamici i povijesti, pružajući gostu dublji smisao boravka. 9 Izvori: Izvještaji: Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Državni za voda za statistiku (DSZ) Min. znanosti, obrazovanja i mladih RH ukazuje na nisku obrazovnu razinu trenutačno dostupnog kadra. Iako bilježimo opći porast zaposlenosti od 9,5%, turistički sektor pati od akutnog manjka radne snage, posebno u niže plaćenim operativnim zanimanjima poput kuhara, konobara sobarica i sl. Obrazovna infrastruktura nudi solidnu bazu jer je 14,5% srednjoškolaca u turističkim programima, a Međimursko veleučilište producira menadžerski kadar. Međutim, tržište je danas prezasićeno općim profilima, dok je nedostatak specijalista za gastronomiju, wellness, animaciju i interpretaciju baštine kritičan. Programi cjeloživotnog učenja trenutačno služe kao jedini brzi kanal za nužne prekvalifikacije i usavršavanja. Pozitivna specifičnost trenutačnog stanja je niska sezonalnost; većina radnih mjesta, posebno u wellness segmentu, nudi stabilno cjelogodišnje zaposlenje. Ipak, taj se potencijal gubi zbog niskih primanja. Prosječna neto plaća u MŽ od 1.217 € destimulira radnike, a situacija je najteža u djelatnosti usluživanja hrane i pića gdje su primanja okvirno 23% niža od županijskog prosjeka.
Članak 3.
Regenerativni imperativ Osobe s Inkluzivni ekosustav rada: Razvoj invalidnošću, umirovljenici i teško zapošljivi specifičnih uloga (npr. umirovljenici kao dionici često su izvan fokusa tržišta rada zbog „mentori baštine“, osobe s invalidnošću 1. Integracija ranjivih nedostatka prilagođenih modela angažmana, u segmentu digitalne podrške) kojima se skupina (R) čime se gubi dragocjen društveni i iskustveni osigurava ekonomsko dostojanstvo i aktivan kapital. Strukturni deficit i emigracija: nezaposlenosti u županiji otežava potragu doprinos zajednici. Niska stopa turizam kao karijerni izbor: Pozicioniranje sektora kao stabilnog polja za profesionalni za radnicima, dok demografski pad i odlazak mladih stručnjaka 2. dostupnost i ugrožavaju stabilnost operativnih i zadržavanje kadra menadžerskih funkcija. Jaz specifičnih vještina: rast kroz cjelogodišnja radna mjesta, stimulativna primanja i programe privlačenja mladih talenata natrag u lokalnu zajednicu. Akademija regeneracije: Razvoj programa Postojeći obrazovni cjeloživotnog učenja i certifikacije koji sustav primarno producira opće profile, dok postoji kritična potreba za specijalistima 3. Kvalifikacije i u visokovrijednim nišama (biodinamika, specijalizacija operativne radnike transformiraju u visoko stručne ambasadore destinacije, sposobne prenijeti dubinsku vrijednost wellness, storytelling, interpretacija baštine). disproporcija primanja: Jaz u plaćama u uslužnim djelatnostima (oko Međimurja svakom gostu. vrijednost rada kroz kvalitetu: Povećanje profitabilnosti kroz razvoj premium 23% niže od prosjeka županije) destimulira 4. Ekonomska proizvoda, što omogućuje pravednije radnike i stvara percepciju turizma kao manje dostojanstvenost poželjnog sektora za rad.
Članak 3.
nagrađivanje rada i transformaciju turizma u granu koja nudi visoku kvalitetu života zaposlenicima. Stranica 26 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Usklađenost s potrebama tržišta: Postoji potreba za još tješnjom suradnjom Sustav prijenosa znanja: Uspostava formalnih mentorskih mreža gdje iskusni dionici i obrazovnih institucija i realnog sektora kako 5. Obrazovna vertikala i bi kurikulumi izravno odgovarali na brze mentorstvo stručnjaci izravno obučavaju mlade kadrove, čuvajući "institucionalno pamćenje" i promjene u tehnologiji i zahtjevima održivosti. Analiza tržišta rada u Međimurju ukazuje na potrebu za jačanjem sinergije između obrazovnog sustava i realnog sektora. Postojeći „jaz od 23%“ u primanjima predstavljaju stratešku priliku za redefiniranje turizma iz „uslužne djelatnosti“ u „platformu za osobni i profesionalni razvoj“. Iako županija posjeduje izvrsnu obrazovnu vertikalu (Sš Prelog, ETš, MEV), ključni izazov ostaje zadržavanje specijaliziranog kadra. Odljev stručnjaka nije samo ekonomski gubitak, već rizik za gubitak „institucionalnog pamćenja“ i autentičnosti destinacije. Regenerativni zaokret podrazumijeva transformaciju radne snage iz operativnih izvršitelja u ambasadore i čuvare baštine. Povećanje ekonomske dostojanstvenosti i usmjeravanje mladih prema visokovrijednim nišama (wellness specijalisti, interpretatori) osigurat će da Međimurje ostane „živa destinacija“ u kojoj lokalno stanovništvo ne samo da radi, već aktivno sudjeluje u kreiranju i uživanju plodova turističkog razvoja.
Ostali akti u ovom izdanju (63)
- Statutarnu Odluku o Izmjenama i dopunama statuta Međimurske županije
- Odluku o osnivanju ustanove „Zipka Međimurja
- Odluku o donošenju Plana upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine
- Odluku o davanju nekretnina (TICM1/22B, TICM2/22C i TICM3/22N) na korištenje Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje d.o.o.
- Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluku o kupnji nekretnine za Međimursku županiju
- Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora „Sustav javnog navodnjavanja Belica I. faza“
- Odluku o dugoročnom zaduživanju Međimurske županije za realizaciju kapitalnih projekata Centra za palijativnu skrbzgrada Feštetić i Zelene oaze
- Odluku o dugoročnom zaduživanju Međimurske županije za realizaciju kapitalnih projekata rekonstrukcije i prenamjene Kaštela Feštetić u interpretacijski centar, izgradnje i opremanja Centra za starije osobe Međimurske županije u Nedelišću te dogradnje škole i izgradnje školske dvorane Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec
- Odluku o dugoročnom zaduživanju Međimurske županije za realizaciju kapitalnih projekata dogradnje škole i izgradnje školske sportske dvorane Osnovne škole Gornji Mihaljevec, dogradnje Osnovne škole Selnica, izgradnje dvorane Osnovne škole Domašinec, izgradnje dvorane Osnovne škole Sveti Martin na Muri, dogradnje škole i izgradnje školske sportske dvorane Osnovne škole „Petar Zrinski“ šenkovec, dogradnje škole i izgradnje školske sportske dvorane Osnovne škole Macinec i rekonstrukcije Poslovnog parka Međimurje III. faza
- Odluku o dugoročnom zaduživanju Međimurske županije za realizaciju kapitalnih projekata dogradnje Oš Dr. Vinka Žganca Vratišinec i izgradnje školske sportske dvorane, izgradnje nove Oš Nedelišće i izgradnje školske sportske dvorane Pš Dunjkovec
- Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec o rasporedu dobiti
- Rješenje o imenovanju ravnateljice Županijske uprave za ceste Međimurske županije
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova 55. Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o provedbi Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine za 2025. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-31.03.2026. godine
- Zaključak o prodaji linije za površinsko polaganje elektroničkih komponenti – SMT Linija
- Zaključak o prodaji nekretnina na području gospodarske zone istok – sjeverni dio u Čakovcu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju Ljekarne Čakovec za razdoblje od 1.siječnja 2025. do 31. prosina 2025. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu društva Tehnološko – inovacijski centar Međimurje d.o.o. za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu društva MIN – Međimurje, investicije, nekretnine d.o.o. za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o radu Županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na I. izmjene i dopune Financijskog plana Županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2026. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na I. izmjene i dopune Godišnjeg plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2026. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o poslovanju Međimurske energetske agencije d.o.o. u 2025. godini
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o ostvarivanju Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja Međimurske županije za 2026. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju društva Piškornica d.o.o. za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg financijskog izvještaja i izvještaja o stanju društva Piškornica-sanacijsko odlagalište d.o.o. za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Međimurskoj županiji za 2025. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o davanju u zakup poslovnog prostora zdravstvenoj radnici Josipi Belovari Žuljić, dr. med. dent.
- Zaključak o usvajanju Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Belica za 2025. godinu
- Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Belica
- Odluku o osnivanju vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti
- Odluku o načinu i uvjetima obavljanja komunalne djelatnosti održavanja groblja Belica i Gardinovec
- Odluku o raspodjeli rezultata poslovanja za 2025 godinu
- Zaključak o usvajanju Program rada i Financijskog plana za 2026. godinu Savjeta mladih Općine Belica
- Zaključak o davanju suglasnosti na Sporazum o sufinanciranju i potpori zdravstvenim djelatnicima
- Izvještaj o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Općine Belica u 2025. godini
- Izvještaj o izvršenju Programa javnih potreba u sportu Općine Belica u 2025. godini
- Izvještaj o izvršenju socijalnog programa Općine Belica u 2025. godini
- Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića „Dekanovec“
- Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Statut Dječjeg vrtića „Dekanovec“
- Odluku o upravljanju grobljem na području Općine Dekanovec
- Odluku o visini ekonomske cijene usluga za Dječji vrtić „Dekanovec“ i omjer sufinanciranja roditelja
- Izmjena i dopuna Plana mreže dječjih vrtića na području Općine Dekanovec
- I. Izmjenu Plana prijma u službu u upravne odjele Općine Donji Kraljevec za 2026. godinu
- Odluku o prihvaćanju izvješća o obavljenoj provjeri provedbe naloga i preporuka danih u reviziji učinkovitosti Upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave na području Međimurske županije u 2019. i 2020. godini (za Općinu Nedelišće)
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Orehovica za 2025. godinu
- Odluku o donošenju godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2025. godinu
- Odluku o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Orehovica za 2025. godinu
- Odluku o prihvaćanju Izvješća o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture Općine Orehovica za 2025. godinu
- Odluku o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa financiranja javnih potreba u kulturi i športu Općine Orehovica za 2025. godinu
- Odluku o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Odluke o sredstvima za ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga građana i kućanstava u 2025. godini
- Odluku o utvrđivanju i raspodjeli rezultata poslovanja Općine Orehovica za 2025. godinu
- Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Plan o upisima i mjerilima za upis djece u programe Dječjeg vrtića “Reheki” Orehovica
- Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Plan upisa Dječjeg vrtića “Reheki” Orehovica za pedagošku godinu 2026./2027.
- Odluku o davanju prethodne suglasnosti na I. izmjenu i dopunu Pravilnika o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću “Reheki” Orehovica
- Odluku o davanju prethodne suglasnosti na II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića “Reheki”
- Odluka o odabiru programskih sadržaja elektroničkih medija koji će se financirati u 2026. godini
- Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Prostorni plan uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu