Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda općine Belica za 2026. godinu
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 6921
Članak 3.
Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području općine Belica sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.8. ekstremne temperature Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ako su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja. • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi hidrantsku mrežu.
Članak 3.
• mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale stranica 6922 - Broj 28 “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2025. radnje kojima se smanjuju posljedice od ekstremnih temperatura. Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura r. mjere i pOstupCi Br. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja općinskog povjerenstva Pozivanje općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje stožera civilne zaštite općine Belica Prikupljanje informacija o dijelovima općine Belica u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta 4. dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 9. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.9. požari Ugroženost od požara dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima te u sušnim vremenskim periodima, a na području općine Belica povećana je opasnost od požara u proljetnim i jesenskim dijelovima godine.
Članak 3.
Postoje dva kritična razdoblja povećane pojave požara na otvorenom prostoru: 1. proljetno – mjeseci veljača, ožujak i travanj (osobito praćeno sušom i vjetrom, dok nije počeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povećan broj požara 2. ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, također nastaje povećan broj požara, žestina takvih požara osobito je pojačana ako se poklopi i sušno razdoblje i ostalih ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura i suhoća zraka, udari groma). • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Pod zaštitom od požara podrazumijevamo sve preventivne mjere koje se provode u cilju da se požar spriječi i sve one djelatnosti kojima se priprema gašenje požara. Konačno se tu svrstava i sav rad pri gašenju požara počevši od trenutka kada je on otkriven. Preventivne mjere uređuju se Procjenom ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije te Planom zaštite od požara. • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice požara. Tablica 12: Mjere i postupci u slučaju požara r. mjere i pOstupCi Br. 1. Aktiviranje DVD -a Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 2. aktiviranja općinskog povjerenstva Pozivanje općinskog povjerenstva te izrada popisa 3.
Članak 3.
šteta sukladno Zakonu 4. Pozivanje stožera civilne zaštite općine Belica Prikupljanje informacija o dijelovima općine Belica u 5. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i 6. spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: Crveni križ, Hgss, Zavod za hitnu službu Prikupljanje informacija o dijelovima općine Belica u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta 7. dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. 8. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 9. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. općinsko povjerenstvo općine Belica nastavlja 10. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.10. suša suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina: • površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), • razina podzemnih voda, • vlage u tlu itd. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati.
Članak 3.
Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. 24. prosinca 2025. “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” Broj 28 - stranica 6923 Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše. Tablica 13: Prikaz broja dana bez oborina MJEsECI 1 2 3 4 5 6 BRoJ DANA BEZ sRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 sTD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKs 28 27 26 24 23 21 7 8 9 10 11 12 goD oBoRINE 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Zaštita se provodi primjenom tri metode: selekcijsko – generička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere.
Članak 3.
Najuspješnija i najpouzdanija metoda protiv suše je navodnjavanje. Učinak navodnjavanja u značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene kulture za vodom. U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta moguća je primjena redukcije korištenja pitke vode, odnosno vode iz javnog vodoopskrbnog sustava s time da je moguća zabrana zalijevanja javnih i privatnih zelenih površina, pranje osobnih automobila i teretnih vozila te pranje javnih površina, ulica i trgova, osim tržnica. • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Tablica 14: Mjere i postupci u slučaju suše r. mjere i pOstupCi Br. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja općinskog povjerenstva Pozivanje općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje stožera civilne zaštite općine Belica Prikupljanje informacija o dijelovima općine Belica u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta 4. dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja.
Članak 3.
Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. općinsko povjerenstvo općine Belica nastavlja 9. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.2. nositelji mjera Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite: • stožer civilne zaštite općine Belica, • Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, • Koordinatori na lokaciji, • Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, • operativne snage vatrogastva općine Belica, • Hrvatski Crveni križ – gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, • Hrvatska gorska služba spašavanja (Hgss) – stanica Čakovec, • Udruge građana. Pored operativnih snaga sustava civilne zaštite kao nositelji određenih mjera u pojedinim ugrozama pojavit će se i: • Centar za socijalnu skrb Čakovec,, • Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, • Hrvatske vode d.d, • HEP-interventne službe, • HŠ UŠP Koprivnica – Šumarija Čakovec,, • Hrvatske ceste d.o.o., • ŽUC Međimurske županije, • Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. 6. prOCjena OsiGuranja Opreme i DruGiH sreDstVa Za ZaŠtitu i spaŠaVanje straDaVanja imOVine, GOspODarskiH FunkCija i straDanja stanOVniŠtVa Pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode.
Članak 3.
opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. općina Belica svake godine unaprjeđuje sustav civilne zaštite na području općine, i to kontinuiranim osposobljavanjem snaga sustava civilne zaštite, educiranjem stanovništva o stranica 6924 - Broj 28 “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2025. mogućim opasnostima od evidentiranih rizika, provođenjem vježbi kako bi svi sudionici sustava civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području općine. Također, općina Belica je odgovorna za osnivanje, razvoj, financiranje i opremanje sustava civilne zaštite na području općine. općina Belica posjeduje Plan djelovanja civilne zaštite. Plan je operativni dokument namijenjen potrebama djelovanja stožera civilne zaštite općine Belica kao stručnog, operativnog i koordinativnog tijela za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama. općina Belica osigurava sredstva kroz mjere i programe osigurane Proračunom općine. 7. OstaLe mjere kOje ukLjuČuju suraDnju s naDLežnim tijeLima sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi elementarnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda, • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. 7.1. način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.
Članak 3.
općinsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i nadležnim ministarstvima u roku 50 dana od dana donošenja odluke o proglašenju prirodne nepogode preko Registra šteta. Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda provjerava i obrađuje podatke o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačno potvrđene štete na imovini oštećenika. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 7.2. izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: • Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, • Fondova Europske unije, i • Donacija. sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU.
Članak 3.
sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i namjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna općine Belica. općinski načelnik te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: • štete na imovini koja je osigurana, • štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine, • neizravne štete, • štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela (iznimno, sredstva se mogu dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave), • štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, • štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama Zakona, • štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine.
Članak 3.
Iznimno, sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave. Iznimno, za manje štete, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. o prijedlogu i prihvaćanju uvjeta odlučuje Županijsko povjerenstvo na prijedlog općinskog povjerenstva. 24. prosinca 2025. “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” Broj 28 - stranica 6925 Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 7.3. izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi Županijskom povjerenstvu Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 3.
oblik i način unosa podataka u Registar šteta propisan je Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda (Narodne novine 65/19). 7.4. način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini: • jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša • oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu ovoga Zakona, a koje su pretrpjele štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske dodjeljuje se na temelju odluke o dodjeli žurne pomoći, na prijedlog Državnog, županijskog i općinskog/gradskog povjerenstva. općina Belica može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava proračuna. sukladno članku 65. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 144/21) sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja tijekom godine. Nadalje, člankom 66. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje izvršno tijelo.
Članak 3.
Prijedlog dodjele žurne pomoći općinskom vijeću upućuje općinski načelnik. općinsko vijeće donosi odluku o dodjeli žurne pomoći kojom se određuje: • vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći, • kriteriji, način raspodjele i namjena žurne pomoći, • drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. Žurna se pomoć u pravilu dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku redovne dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 8. utjeCaj kLimatskiH prOmjena na prirODne nepOGODe Međuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) definira klimatsku promjenu kao „svaku promjenu u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti“. Definicija klimatskih promjena prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao: „promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, pored prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja“. IPCC definira prilagodnu klimatskim promjenama prilagodbu kao „prilagodbu u prirodnim ili ljudskim sustavima kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove učinke koji ublažavaju štetu ili iskorištavaju korisne mogućnosti“. Prilagodba se također može shvatiti kao učenje kako živjeti s posljedicama klimatskih promjena.
Članak 3.
Prilagodbu na klimatske promjene možemo sagledati i kao prilagodbu na prirodnu varijabilnost/promjenjivost tj. pojavu ekstrema neovisno o tome povećava li se njihova frekvencija, trajanje ili prostorni obuhvat. Klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji današnjem društvu. Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Zbog navedenih razloga je Hrvatski sabor 7. travnja 2020. godine usvojio strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20), čija uloga je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost i smanjili nepotrebni troškovi sanacija od posljedica. U strategiji je navedeno da osim na nacionalnoj razini, problematici prilagodbe klimatskim promjenama treba na jednako ozbiljan način pristupiti na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini prije svega jer je u mnogim aspektima prilagodba klimatskim promjenama pitanje od lokalnog značaja te se dionici na tim razinama smatraju ključnima u poduzimanju mjera prilagodbe. Tu spadaju djelatnosti koje, u manjoj ili većoj mjeri, imaju dodirnih točaka s aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama: uređenje naselja i stanovanja, komunalno gospodarstvo, prostorno i urbanističko planiranje, zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita. Za što učinkovitije djelovanje JLP(R)s-a prema prilagodbi klimatskim promjenama, potrebno je značajno jačati njihove kompetencije i kapacitete. Kako na strateškoj razini (izrada regionalnih razvojnih i prostornih planova koji će uključivati komponentu prilagodbe klimatskih promjenama), tako i na tehničkoj razini obukom službenika i stručnjaka u pojedinim područjima prilagodbe klimatskim promjenama.
Članak 3.
strategija se temelji se na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano 8 ključnih sektora (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, stranica 6926 - Broj 28 “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2025. ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) i 2 međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). U strategiji je prikazan utjecaj i izazovi prilagodbe klimatskim promjena te mjere i aktivnosti kao mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti. Mjere su grupirane prema hitnosti i značaju provedbe u 3 temeljne kategorije: 1. mjere vrlo visoke važnosti provedbe, 2. mjere visoke važnosti provedbe 3. mjere srednje važnosti provedbe. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, broj 13/21) kao dugoročni akt strateškog planiranja koji definira nacionalnu politiku regionalnog razvoja usvojena je na sjednici Hrvatskog sabora 5. veljače 2021. godine. Nacionalna razvojna strategija kao hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske. ostali akti strateškog planiranja (između ostalog razvojni planovi) ne mogu biti u suprotnosti sa Nacionalnom razvojnom strategijom. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji, Ujedinjeni narodi procjenjuju da će klimatske promjene do 2030. godine uzrokovati pad gospodarske produktivnosti koji će koštati do 2.000 milijarde p dolara godišnje, dok Međunarodna organizacija rada predviđa da će globalno zatopljenje samo u ovom desetljeću uništiti preko 80 milijuna radnih mjesta. Usto procjenjuje se da bi, bez hitne akcije, klimatske promjene mogle do 2030. godine siromaštvu izložiti dodatnih 100 milijuna ljudi u svijetu. svi ti izazovi povezani s okolišem i globalnim zatopljenjem, u središte pozornosti postavljaju način korištenja prirodnih resursa radi osiguranja dovoljne količine zdrave hrane, vode i „čiste“ energije jer klimatske promjene već imaju stvarne i mjerljive učinke na ljudsko zdravlje. Ti će se učinci povećavati, a najviše će biti pogođeni siromašni i osjetljive skupine. Za Republiku Hrvatsku će to ponajprije značiti smanjenje bioraznolikosti, više ekstremnih vremenskih prilika, poplava, suša i požara te zabrinjavajući nastavak porasta razine mora, što su izazovi koji zahtijevaju ambiciozni zajednički i globalni odgovor na tragu Europskog zelenog plana Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 (umjereni scenarij rasta koncentracije stakleničkih plinova) u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.
Članak 3.
prikazane su u nastavnoj tablici: Tablica 15: Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. rojekcije buduće klime prema scenariju rCp4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. klimatski parametar 2011. – 2040. s godine dobivene klimatskim modeliranjem 2041. – 2070. srednja godišnja količina: daljnji trend rednja godišnja količina: malo smanjenje (osim manji porast u s s smanjenja (do 5%) u gotovo cijeloj Z Hrvatskoj) Hrvatske osim u sZ dijelovima ezone: različit predznak; zima i proljeće u sezone: smanjenje u svim sezonama većem dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10%, oBoRINE (do 10% gorje i s Dalmacija) osim zimi a ljeto i jesen smanjenje (najviše – 5 – 10% u J Lici i s Dalmaciji) s (povećanje 5 – 10% s Hrvatska) manjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao Broj sušnih razdoblja bi se povećao smanjenje (najveće u g sNJEŽNI PoKRoV 50%) orskom kotaru, do Daljnje smanjenje (naročito planinski krajevi) Nema većih promjena u većini krajeva; no PoVRŠINsKo oTJECANJE smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10% s (osobito u proljeće) rednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, cijela srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, Hrvatska) cijela Hrvatska – naročito kontinent) Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto (do TEMPERATURA ZRAKA °C 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast na kontinentu Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski Vrućina (broj dana krajevi 6 do 8 dana više od referentnog razdoblja s Tmax > +30 °C)
Članak 3.
Do 12 dana više od referentnog razdoblja (referentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje) Hladnoća (broj s EKsTREMNI manjenje broja dana s Tmin < -10 °C i porast Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < dana s Tmin < -10 VREMENsKI Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C) °C) UVJETI Tople noći (broj dana s Tmin ≥ +20 U porastu °C) -10 °C U porastu 24. prosinca 2025. “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” Broj 28 - stranica 6927 p rojekcije buduće klime prema scenariju rCp4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. klimatski parametar 2011. – 2040. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2041. – 2070. Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i osobito Zima i proljeće uglavnom bez promjene, sr. brzina na 10 m u jesen na Jadranu porast do 20 – 25% no trend jačanja ljeti i u jesen na Jadranu. Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće VJETAR Po sezonama: smanjenje u svim sezonama Max. brzina na vrijednosti na otocima J Dalmacije) osim ljeti. Najveće smanjenje zimi na J 10 m Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu Jadranu Povećanje do 10% za veći dio Hrvatske, Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10% (vanjski EVAPoTRANsPIRACIJA otoci i Z Istra > 10%) VLAŽNosT ZRAKA pa do 15% na obali i zaleđu te do 20% na vanjskim otocima. Porast cijele godine (najviše ljeti na Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu) VLAŽNosT TLA s Jadranu) smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše manjenje u sjevernoj Hrvatskoj ljeto i u jesen). Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, Povećanje u svim sezonama osim zimi sUNČEVo ZRAČENJE (ToK u proljeće porast u sjevernoj Hrvatskoj, (najveći porast u gorskoj i središnjoj ULAZNE sUNČANE ENERgIJE) a smanjenje u zapadnoj Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj.
Članak 3.
2046. – 2065. sREDNJA RAZINA MoRA 19 – 33 cm (IPCC AR5) Izvor: strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je najviše izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora. sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, fizičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije i sl. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode prikazan je u nastavnoj tablici: Tablica 16: Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode utjeCaj kLimatskiH prOmjena na pOtres Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. s obzirom na specifičnost prirodne nepogode klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode. utjeCaj kLimatskiH prOmjena na OLujni i Orkanski Vjetar U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja.
Članak 3.
Hrvatskoj) 2081. – 2100. 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora) utjeCaj kLimatskiH prOmjena na pOžar Prema strategiji, klimatske promjene će na ovu prirodnu nepogodu utjecati u dugoročnom razdoblju. Rizik od šumskih požara prema projekcijama bit će veći za područje cijele Republike Hrvatske, što će proizvesti veće štete na šumskim ekosustavima, smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata, smanjenje populacije šumskih vrsta i gubitka općekorisnih funkcija šuma. Požari otvorenog tipa imat će utjecaj i na prostorno planiranje i uređenje. utjeCaj kLimatskiH prOmjena na pOpLaVu U sljedećim razdobljima očekuje se ranjivost u segmentu poljoprivrede (poplave mogu smanjiti ili posve uništiti prinose), energetike (mogu dovesti do oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture) i izgrađenog okoliša (poplave u naseljima kao posljedice veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborine u kratkom razdoblju). utjeCaj kLimatskiH prOmjena na tuČu Poljoprivreda je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost.
Stranica 6928
Članak 3.
stranica 6928 - Broj 28 “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2025. utjeCaj kLimatskiH prOmjena na mraZ Klimatske promjene postale su veliki problem današnjice te se njihov utjecaj uočava u poljoprivrednoj proizvodnji, a isto tako i u voćarstvu. Javljaju se mnogi problemi vezani za mirovanje voćnih vrsta, prijevremenu cvatnju, pojavu raznih nepogoda (mraza, suše, poplava) i brojnih drugih stresnih čimbenika koji štetno djeluju na voćne vrste. U Republici Hrvatskoj prevladava umjerena klima te se posljednjih godina povećava srednja godišnja temperatura, zime postaju sve blaže, a u vegetaciji se javljaju mrazovi i ekstremne suše. Zadatak voćara je ublažiti negativno djelovanje klimatskih promjena na proizvodnju voća te prilagoditi tehnologiju uzgoja i sortiment voćne vrste s obzirom na klimu određenog područja. utjeCaj kLimatskiH prOmjena na VeLiku Visinu snijeGa Jače smanjenje snježnog pokrova u budućoj klimi očekuje se u onim predjelima koji imaju najveće snježne pokrove (gorski kotar i ostali planinski krajevi). utjeCaj kLimatskiH prOmjena na pOjaVu tOpLinskOG VaLa i suŠu Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Ljeti se očekuje porast broja vrućih dana što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o klimatskim promjenama, Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, Zagreb 2017.
Članak 3.
godina, strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 9. ZakLjuČak svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području općine Belica, prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja općine Belica, općinskog povjerenstva, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika općine Belica, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice. oPćINsKo VIJEćE oPćINE BELICA KLAsA: 240-01/25-01/01 URBRoJ: 2109-3-02-25-01 Belica, 11. prosinca 2025.
Članak 3.
PREDsJEDNICA općinskog vijeća jelena krznar, v.r. priLOG i. prilog 1: razvrstavanje prirodnih nepogoda Šifra Vrsta prirodne nepogode 01 potres 02 olujni i orkanski vjetar 03 požar 04 poplava 05 suša 06 tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom 07 mraz 08 izvanredno velika visina snijega 09 snježni nanos i lavina 10 nagomilavanje leda na vodotocima klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje 11 zemljišta druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama, 12 uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području priLOG ii. prilog 2: Obrazac pn oBRAZAC PN ŽUPANIJA oPćINA VRsTA PRIRoDNE NEPogoDE prijaVa Štete OD prirODne nepOGODe Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/ uništena niže navedena imovina. Prijavitelj štete oIB Adresa prijavitelja štete Adresa imovine na kojoj je nastala šteta Kontakt Za štete u poljoprivredi: MIBPg 24. prosinca 2025. “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” Broj 28 - stranica 6929 Broj ARKoD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice Za štete u graditeljstvu (zaokružiti): Doneseno rješenje o izvedenom U DA NE stanju: postupku Opis imovine prijavljujem štetu na imovini na kojoj (zaokružiti): je nastala šteta: 1. građevine 2. oprema 3. zemljište 4. višegodišnji nasadi 5. šume 6. stoka 7. ribe 8. poljoprivredna proizvodnja – prirod 9. ostala dobra 10. troškovi 11. ukupni iznos prve procjene štete: kn osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta DA NE (zaokružiti) Mjesto i datum:
Članak 3.
_______________________________________________ Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe): _______________________________________________ priLOG iii. prilog 3: koeficijent istrošenosti građevina koeficijent starost građevine u godinama istrošenosti 50 100 godina godina od 0 do 10 0,90 0,96 od 11 do 20 0,78 0,90 naZiV Općine/Općine: temeLjem ODLuke VLaDe repuBLike HrVatske* OiB FiZiČke OsOBe praVne ime i iznos rBr Broj Broj preZime isplaćene osoba** osoba** pomoći 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. od 21 do 30 0,62 0,84 od 31 do 40 0,42 0,78 od 41 do 50 0,20 0,70 od 51 do 60 0,62 od 61 do 70 0,52 od 71 do 80 0,42 od 81 do 90 0,32 od 90 do 100 0,20 preko 100 0,20 priLOG iV. prilog 4: koeficijent za izračun veličine građevine Vrsta građevine koeficijent Kamene zgrade 0,65 starije zidane zgrade 0,70 suvremene zidane i armiranobetonske 0,80 zgrade Zgrade od čelika i drva 0,85 Pomoćne prostorije (garaže, podrumi, 0,50 stubišta, ostave, pušnice, ljetne kuhinje i sl.) priLOG V. prilog 5: koeficijent istrošenosti opreme koeficijent Vijek trajanja opreme istrošenosti Nova ili do 1/3 vijeka trajanja 1 od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja 0,7 od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja 0,4 veća od vijeka trajanja 0,3 priLOG Vi. prilog 6: izvješće o utrošku sredstva pomoći GraDskO/OpćinskO iZVjeŠće O utrOŠku sreDstaVa pOmOći OsOBe ukupnO povrat Dodjela iznos iznos sredstava sredstava Broj isplaćene isplaćene u državni iz drugih osoba** pomoći pomoći proračun izvora stranica 6930 - Broj 28 “sLUŽBENI gLAs NIK MEĐIMURsKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2025.
Članak 3.
8. 9. 10. ukupnO: napOmena***: * navesti klasu i urudžbeni broj o dluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći ** upisati u koloni »ukupno« *** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći pri prilog 7: s LOG Vii. hematski prikaz postupaka u slučaju prirodne nepogode
Ostali akti u ovom izdanju (152)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za promociju i prodaju poljoprivrednih proizvoda
- Proračun općine Belica za 2026. s projekcijom za 2027. i 2028.
- Odluka o izvršavanju Proračuna općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o izmjenama odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Belica
- Odluka o izmjeni odluke o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Belica
- Odluka o razrješenju člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Belica
- Odluka o razrješenju člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Belica
- Odluka o izboru članova u savjet mladih općine Belica
- Odluka o osnivanju Dječjeg općinskog vijeća općine Belica
- Odluka o uspostavi suradnje između općine Belica i općine Marčana
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u 2026. godini
- Odluka o zamjeni zemljišta
- Odluka o zamjeni zemljišta
- Odluka o izmjeni Odluke o ekonomskoj cijeni i omjeru sufinanciranja boravka djece u predškolskim ustanovama
- Odluka o donošenju godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda općine Belica za 2026. godinu
- Odluku o izmjeni odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području općine Belica
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području općine Belica za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Program građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi općine Belica za 2026. godinu
- Program javnih potreba u sportu općine Belica u 2026. godini
- Socijalni program općine Belica Za 2026. godinu
- Program mjera osiguravanja primarne zdravstvene zaštite na području općine Belica u 2026. godini
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području općine Belica Za 2026. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području općine Belica za 2025. godinu
- II. izmjene i dopune Proračuna općine Dekanovec za 2025. godinu
- Proračun općine Dekanovec za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna za 2026. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2026. godini
- Odluka o izmjeni i dopuni odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području općine Dekanovec
- Odluka o donošenju godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu općine Dekanovec za 2026. godinu
- Plan davanja koncesija u 2026. godini
- Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području općine Dekanovec u 2026. godini s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području općine Dekanovec za 2026. godinu
- II. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u općini Dekanovec za 2025. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture u općini Dekanovec za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa financiranja javnih potreba u kulturi i sportu u 2025. godini
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti općine Dekanovec u 2025. godini
- Program građenja komunalne infrastrukture u općini Dekanovec za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture u općini Dekanovec za 2026. godinu
- Program financiranja javnih potreba u kulturi i sportu u 2026. godini
- Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti općine Dekanovec u 2026. godini
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području općine Dekanovec za 2026. godinu
- Izmjene i dopune Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području općine Dekanovec za 2025. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području općine Dekanovec za 2025. godinu
- II. izmjene i dopune Proračuna općine Domašinec za 2025. godinu
- Proračun općine Domašinec za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna općine Domašinec za 2026. godinu
- Višegodišnji plan uravnoteženja Proračuna općine Domašinec za razdoblje od 2026. do 2028. godine
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka i članova općinskog vijeća općine Domašinec izabranih s liste grupe birača zastupljenih u općinskom vijeću općine Domašinec za 2026. godinu
- Odluka o financiranju kolektivne članarine Bibliobusa tijekom 2026. godine
- Odluka o uvođenju riznice općine Domašinec i objedinjene glavne knjige proračuna
- Odluka o obavljanju trgovine na malo izvan prodavaonica na području općine Domašinec
- Odluka o stavljanju van snage Pravilnika o načinu provedbe stručnog vrednovanja i ocjene opravdanosti i učinkovitosti investicijskih projekata
- Odluka o stavljanju van snage odluke o osnivanju povjerenstva za provedbu stručnog vrednovanja i ocjene opravdanosti i učinkovitosti investicijskih projekata i imenovanju članova
- Odluka o imenovanju predsjednika i članova općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Odluka o komunalnoj naknadi općine Domašinec
- Odluka o donošenju Plana razvoja sustava civilne zaštite na području općine Domašinec za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec na prijedlog I. izmjena i dopuna financijskog plana JVP Čakovec za 2025. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec na prijedlog Plana rada Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2026. godinu te na prijedlog Financijskog plana Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o usvajanju Analize stanja sustava civilne zaštite na području općine Domašinec za 2025. godinu
- Zaključak o ocjeni usklađenosti Plana zaštite od požara s novonastalim uvjetima
- Odluka o donošenju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu općine Domašinec za 2026. godinu
- Plan davanja koncesija općine Domašinec u 2026. godini
- Srednjoročni (trogodišnji) plan davanja koncesija općine Domašinec od 2026. do 2028. godine
- Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture na području općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture na području općine Domašinec za 2025. godinu
- Odluka o donošenju II. izmjena Programa javnih potreba u kulturi na području općine Domašinec za 2025. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture na području općine Domašinec za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području općine Domašinec za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi na području općine Domašinec za 2026. godinu
- Program javnih potreba u sportu na području općine Domašinec za 2026. godinu
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području općine Domašinec za 2026. godinu
- Program korištenja sredstava od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za 2026. godinu
- Program korištenja sredstava ostvarenih od naknade za eksploataciju mineralnih sirovina općine Domašinec za 2026. godinu
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa u 2026. godini
- Program utroška sredstava naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru na području općine Domašinec za 2026. godinu
- Program sufinanciranja javnih potreba vjerskih zajednica u 2026. godini
- Pravilnik o financiranju programskih sadržaja elektroničkih medija
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra
- Odluka o davanju na korištenje nekretnine u Dunjkovcu
- Odluka o davanju poslovnog prostora na privremeno korištenje
- Odluka o izboru najpovoljnijih ponuditelja za prodaju nekretnina u katastarskoj općini Nedelišće i katastarskoj općini Črečan
- Odluka o korištenju sportske građevine
- Proračun za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu općine Nedelišće
- Odluka o izvršavanju Proračuna općine Nedelišće za 2026. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u općinskom vijeću općine Nedelišće u 2026. godini
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na I. Izmjene i dopune Financijskog plana Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2025. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Plan rada Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2026. godinu i Financijski plan Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 1343/1, k.o. Trnovec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 1659/3, k.o. Trnovec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 1659/4, k.o. Trnovec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 2000/34, k.o. Trnovec
- Odluka o prodaji nekretnine k.č.br. 1487/1 k.o. Trnovec
- Odluka o prodaji nekretnine k.č.br. 1487/3 k.o. Trnovec
- Odluka o prodaji nekretnine k.č.br. 1487/4 k.o. Trnovec
- Odluka o prodaji nekretnine k.č.br. 1487/5 k.o. Trnovec
- Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite općine Nedelišće za 2026. godinu (sa financijskim učincima za trogodišnje razdoblje)
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području općine Nedelišće za 2026. godinu
- Program gradnje građevina komunalne infrastrukture na području općine Nedelišće za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području općine Nedelišće za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi općine Nedelišće za 2026. godinu
- Program javnih potreba u sportu općine Nedelišće za 2026. godinu
- Socijalni program općine Nedelišće za 2026. godinu
- Program mjera osiguravanja primarne zdravstvene zaštite na području općine Nedelišće u 2026. godini
- 1. izmjene i dopune Proračuna općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- Proračun općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- I. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i vijećnika izabranih s liste grupe birača u općinskom vijeću općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Odluka o izmjenama odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o donošenju strategije upravljanja imovinom općine Sveti Martin na Muri za razdoblje 2025. – 2031. godine
- Odluka o sufinanciranju izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije, za vlastitu potrošnju u kućanstvima na području općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o groblju na području općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o donošenju Plana rasvjete općina Sveti Martin na Muri
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Izmjene Programa građenja komunalne infrastrukture općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Program javnih potreba u sportu općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Program utroška turističke pristojbe u 2026. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2026.
- Strategija upravljanja imovinom općine Sveti Martin na Muri za razdoblje 2025.-2031. godine
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Proračuna općine Štrigova za 2025. godinu
- Proračun općine Štrigova za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
- I. izmjene i dopune odluke o izvršavanju Proračuna općine Štrigova za 2025. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna općine Štrigova za 2026. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i vijećnika izabranih s liste grupe birača u općinskom vijeću općine Štrigova za 2026. godinu
- Odluka o izradi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Štrigova
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području općine Štrigova za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Plan upravljanja imovinom u vlasništvu općine Štrigova za 2026. godinu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u općini Štrigova za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području općine Štrigova za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi na području općine Štrigova za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u području socijalne skrbi za općinu Štrigova za 2025. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture u općini Štrigova za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području općine Štrigova za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi na području općine Štrigova u 2026. godini
- Program javnih potreba u sportu na području općine Štrigova u 2026. godini
- Program javnih potreba u području socijalne skrbi za općinu Štrigova u 2026. godini
- Program mjera primarne zdravstvene zaštite na području općine Štrigova u 2026. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2026. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području općine Štrigova za 2025. godinu