Arhiva › 2025. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Mursko Središće · 19. prosinca 2025. · KLASA 024-01/25-01/135 · URBROJ 2109-11-05-25-1

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja “Mali Štuk” u Križovcu

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 6252

Članak 11.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju najviše jedna građevina za kompatibilnu prateću namjenu i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SUC) c. glavna građevina se smješta kao SS ili PU d. ako se glavna građevina oblikuje kao PU, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnika na susjednoj međi), ali u slučaju da je to funkcionalno i oblikovno najbolje rješenje gradnja dvojne građevine (D) je moguća uz uvjet da su uvjeti visine pročelja (H) i građevinskog pravca jednaki za oba dvojnika e. građevinski pravac glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je građevna čestica uglovna, drugi građevinski pravac usklađuje se s građevnim pravcem ostalih glavnih građevina unutar uličnog niza, a njegova udaljenost od druge regulacijske linije ne može biti manja od 3,0 m f. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice g. PU glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice.

Članak 11.

h. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično). 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. za glavnu građevinu prizemnicu kis=1,0 b. za glavnu građevinu katnicu kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje, GBP=X b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice prema ovom pravilu provedbe i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) - H=5,0 m; Huk=8,0 m; E=3; Ep=1/Po; En=2/P+Pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) - H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/Po; En=3/P+1K+Pk c. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S).

Članak 11.

8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6253 a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. vanjske površine za parkiranje vozila oblikuju se prema uvjetima za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” c. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica.

Članak 11.

g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. kolno priključenje i priključenje na javne sustave komunalne infrastrukture u pravilu je predviđeno na ulične koridore i komunalnu infrastrukturu čije trase su planirane u obuhvatu ovog Plana d. izuzetno, ukoliko se ovim Planom predviđa kao moguće formiranje građevne čestice koja nema mogućnost neposrednog priključenja na ulični koridor planiran u obuhvatu ovog Plana, ali ima mogućnost kolnog priključenja na cestu lokalne razine izvan obuhvata ovog plana građevna čestica će se priključiti na postojeću cestu i javne sustave komunalne infrastrukture izvan obuhvata ovog Plana e. opći uvjeti za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

Članak 11.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće glavne građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/P b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz PU i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. zgrada prateće namjene koja se sukladno odjeljku “Namjena prostora” smješta na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju uvjeti za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe b. za prateću građevinu druge namjene smještenu uz drugu glavnu građevinu na istoj građevnoj čestici - H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, E(prat)=2/P+Pk c. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine d. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz PU i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m Stranica 6254 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025.

Članak 11.

f. uz UGL glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG1 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. Uzgoj životinja unutar ovog pravila provedbe ne smatra se gospodarskom djelatnošću (ne smatra se komercijalnim peradarstvom, odnosno stočarstvom) ukoliko se po građevnoj čestici ne prijeđe 0,08 UG za perad i 1 UG za ostale vrste životinja, te se prostori za držanje tih životinja mogu urediti u pomoćnim građevinama uz glavnu stambenu građevinu. 4. Djelatnost kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, a obavlja se unutar ovog pravila provedbe u samostalnim uporabnim cjelinama (SUC) - stan, kuća (za odmor), apartman i studio apartman, te dodatno kao prateća namjena stana - najviše 2 sobe za najam po pojedinoj građevnoj čestici, smatra se uslužnom djelatnošću bez obzira na svrhu najma, a namjena prostora/prostorije u kojima se ta djelatnost odvija, smatra se poslovnom namjenom.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SUC po jednoj građevnoj čestici b. prijedlog parcelacije građevnih čestica dan je u grafičkom dijelu plana kao neobvezujući c. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip A2 ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki d. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića na kojoj nema drugog pratećeg sadržaja određuje se s PGČ=2.500,0 m2 e. najmanja površina građevne čestice na kojoj se javni i društveni sadržaj kombinira s uslužnim i/ili trgovačkim sadržajem određuje se s PGČ=3.000,0 m2 f. preporuča se da dubina građevne čestice bude identična dubini pojedinog pripadajućeg pravila provedbe g. najveća građevna čestica identična je površini pravila provedbe h. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice zaštitne zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju i. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “Namjena prostora” b. slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, parkirališta) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zaštitne zelene površine) za koje je prema odjeljku “Namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici c. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje se ne mogu graditi unutar ovog pravila provedbe d. manju infrastrukturnu građevinu čija izvedba se pokaže potrebnom, a nije planirana ovim Planom, smješta se na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 12.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina i više pomoćnih građevina b. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “Namjena prostora” c. izuzetno od prethodnog, glavna građevina može imati jednu namjenu d. glavna građevina se smješta kao SS e. građevinski pravac glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 10,0 m uvučeno od regulacijske linije f. glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 5,0 m udaljeno od stražnje (južne) međe vlastite građevne čestice. 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,2 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6255 a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje, GBP=X b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice prema ovom pravilu provedbe i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBP=kis x PGČ).

Članak 12.

7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/Po; En=3/ P+1K+Pk b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (Po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje PGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. vanjske površine za parkiranje vozila oblikuju se prema uvjetima za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” c. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica.

Članak 12.

g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. kolno priključenje i priključenje na javne sustave komunalne infrastrukture predviđeno je na ulične koridore i komunalnu infrastrukturu čije trase su planirane u obuhvatu ovog Plana d. opći uvjeti za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

Članak 12.

2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. Djelatnost kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, a obavlja se unutar ovog pravila provedbe u samostalnim uporabnim cjelinama (SUC) - stan, kuća (za odmor), apartman i studio apartman, te dodatno kao prateća namjena stana - najviše 2 sobe za najam po pojedinoj građevnoj čestici, smatra se uslužnom djelatnošću bez obzira na svrhu najma, a namjena prostora/prostorije u kojima se ta djelatnost odvija, smatra se poslovnom namjenom. 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. Pojmovi

Članak 13.

Članak 13.
(1) Primjenjuju se pojmovi utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju; (u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnikom o prostornim planovima; (u daljnjem tekstu: Pravilnik), te dodatno i pojmovi utvrđeni ovim odredbama za provedbu.
(2) Izvod iz Pravilnika koji sadrži pojmovnike utvrđene tim aktom, automatski je generirani dodatak ovim odredbama za provedbu.
Članak 14.
(1) Kratice utvrđene Zakonom, Pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.
(2) U grafičkom i tekstualnom dijelu Plana se iz tehničkih razloga koriste kratice utvrđene Zakonom, Pravilnikom, pojedinim sektorskim propisima i ovim člankom.
(3) Kratice pojmova prema ovom Planu: - SUC - samostalna uporabna cjelina - SS - slobodnostojeća zgrada; PU - poluugrađena zgrada - PPŽ / PPMŽ - Prostorni plan Županije / Prostorni plan Međimurske županije - prostorni plan regionalne razine - PPUG / PPUG Mursko Središće - Prostorni plan uređenja Grada Murskog Središća - prostorni plan lokalne razine širega područja - UPU - urbanistički plan uređenja / Plan - prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja - ovaj prostorni plan - X - oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom Planu - OIE - obnovljivi izvor(i) energije - PGČ - najmanja površina građevne čestice - ŠGČ - najmanja širina građevne čestice - DGČ - najmanja dužina građevne čestice - PGM - parkirališno - garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kPGM - koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja PGM - E - najveća dozvoljena etažnost - Ep - najveća dozvoljena etažnost podzemno - En - najveća dozvoljena etažnost nadzemno.

Članak 14.

1.4.2. Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku
Članak 15.
(1) U svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44. Pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom.
(2) U svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. Pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - udaljenost nove slobodnostojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, s više od dvije nadzemne etaže, i stambeno-poslovne građevine s više od tri samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.), ne može biti manja od pola visine (H/2)

Članak 15.

te građevine uz tu među od granice građevne čestice (osim od regulacijske linije) i ne manje od 3,0 metra - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara. 1.4.3. minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja i način njihova formiranja - prema PPmŽ
Članak 16.
(1) U izgrađenim dijelovima naselja zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog pravca određenog postojećom izgradnjom.
(2) U novim uličnim potezima, udaljenost građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m.
(3) Najveća udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10,0 m.
(4) Etažnost i visina pročelja građevina unutar građevinskih područja naselja: - za individualni tip gradnje, najveća nadzemna etažnost En=P+1K+Pk, najveća visina pročelja H=7,0 m
(5) Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 30,0 m2, a visina pročelja ne smije biti viša od H=3,2 m. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6257

Članak 17.

Članak 17.
(1) Minimalne građevne čestice za individualni način gradnje (IG) svrstavaju se u tipove prema uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (PGČ, ŠGČ, DGČ), najveće vrijednosti koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način: - A1 = SS (slobodnostojeća) prizemnica, PGČ=400,0 m2, ŠGČ=16,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,4 - A2 = SS (slobodnostojeća) katnica, PGČ=540,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=30,0 m, kig=0,4 - B1 = PU (poluugrađena) prizemnica, PGČ=300,0 m2, ŠGČ=12,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,4 - B2 = PU (poluugrađena) katnica, PGČ=490,0 m2, ŠGČ=14,0 m, DGČ=35,0 m, kig=0,4
(2) Širina i dubina građevne čestice za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju (SS i PU) promatraju se u međusobnom odnosu, a prema regulacijskoj liniji mogu biti postavljene i obrnuto.
(3) Ukoliko su građevne čestice veće površine od najmanje utvrđene, u postupku formiranja se utvrđuje da li najmanju utvrđenu širinu i dužinu imaju u gradivom dijelu.
(4) Kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećeg: - da bi se pojedinačna zemljišna čestica mogla formirati u svrhu gradnje (da bi se mogla smatrati građevnom česticom), sve vrijednosti utvrđene za minimalnu dimenziju građevne čestice za pojedini tip (PGČ, ŠGČ, DGČ) trebaju biti zadovoljene, ili te vrijednosti (PGČ, ŠGČ, DGČ) mogu biti veće - građevne čestice se formiraju nizanjem uz regulacijsku liniju pristupne ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.

Članak 17.

1.4.4. Kosi teren i uvučeni kat
Članak 18.
(1) Unutar područja obuhvata Plana nema zemljišta namijenjenog gradnji koji bi se mogao klasificirati kao kosi teren, iz kog razloga se za najveću visinu pročelja građevine (H) i najveću ukupnu visinu građevine (Huk) utvrđuju po jedna vrijednost.
Članak 19.
(1) Na glavnim građevinama s tri nadzemne etaže, najviša nadzemna etaža obavezno se oblikuje kao potkrovlje, odnosno umjesto potkrovlja nije dozvoljeno graditi drugi kat niti uvučeni kat. 1.4.5. minimalni standardi za prostore stambene namjene

Članak 20.

Članak 20.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine.
(2) U podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku (kuhinja, soba za dnevni boravak, spavaona), već samo pomoćne prostore.
(3) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore. 1.4.6. Normativi za dimenzioniranje i oblikovanje PGm
Članak 21.
(1) Najmanji broj PGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kPGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kPGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za urede kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine korisne površine do 2.000,0 m2 kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kPGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za sadržaje predškolske, školske i druge edukacijske namjene kPGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kPGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za domove za starije i slične stacionarne sadržaje kPGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kPGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kPGM=1 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijedost od: kPGM=2 po 1 SUC ili kPGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam.
(2) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja PGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 21.

(3) Potreban broj PGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine SUC ukoliko unutar jedne građevine postoji više SUC, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja PGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih PGM ubraja u najmanji utvrđeni PGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) Izuzetno od prethodnog, za sadržaje javne i društvene namjene smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta je osim na vlastitoj građevnoj čestici moguće predvidjeti i na neposrednoj susjednoj građevnoj čestici zasebnog parkirališta.
(3) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
(4) Natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja. Stranica 6258 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025.
(5) Pojedinačna parkirališna mjesta predviđena na građevnoj čestici druge namjene ili na zasebnoj čestici parkirališta, oblikuju se na način da je priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene.
(6) Kod oblikovanja parkirališta obavezno je primijeniti: - posebne sektorske propise i normative za parkirališta - odredbe odjeljka “Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku“ - odredbe za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet” - odredbe za mjere zaštite voda iz odjeljka “Otpadne i oborinske vode”.

Članak 22.

1.4.7. Priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu
Članak 23.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu ili priključak preko planirane zaštitne zelene površine - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Kolni priključak na građevne čestice u obuhvatu ovog Plana može imati najveću širinu 5,0 m.
(3) U svemu ostalome se kolni priključak dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice i vrsti prometne površine na koju se priključak predviđa (javna cesta, nerazvrstana cesta, površina dijeljenog prometa, poljski put, šumski put i drugo).
(4) Na građevnim česticama smještenim uz križanje ulica, moguće je predvidjeti po jedan kolni priključak na svaku od ulica, ukoliko je to tehnički prihvatljivo, a preporuča se da glavni kolni priključak bude predviđen na sporednu ulicu.
(5) Po jednoj građevnoj čestici se ne preporuča više od 2 kolna priključka, ali je veći broj kolnih priključaka po građevnoj čestici moguć, ukoliko to proizlazi iz namjene građevne čestice i ukoliko je takva mogućnost utvrđena posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(6) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće (primjerice kod gradnje niza) ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).

Članak 23.

(7) Posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak: - na javnu cestu utvrđuje odgovarajuće javnopravno tijelo, ovisno o kategoriji javne ceste - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine. 1.4.8. Otpad
Članak 24.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.
(3) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.
(4) Zbrinjavanje otpada koji nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada prema odgovarajućem sektorskom propisu, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.

Članak 24.

1.4.9. Racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava
Članak 25.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6259
(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine formira se zasebna građevna čestica ukoliko je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “Namjena prostora” i pojedinim pravilom provedbe.
(2) Površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) Najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) Udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice.
(6) Udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 1.4.10. Primjena OIE

Članak 27.

Članak 27.
(1) Unutar obuhvata Plana se sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, pri čemu se: - fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica - sustavi za korištenje temperature zemlje (cijevni razvod), sustavi za iskorištavanje temperature podzemne vode (plitka geotermalna bušotina) i sustavi za korištenje vanjskog zraka, s pripadajućim uređajima za grijanje/hlađenje/rekuperaciju, obavezno se smještaju na istoj građevnoj čestici na kojoj je potrošač.
(2) Komercijalni sustavi za proizvodnju energije temeljno na OIE unutar obuhvata Plana nisu dozvoljeni, bez obzira na vrstu obnovljivog izvora. 1.4.11. Upravljanje rizicima

Članak 28.

Članak 28.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Grada Murskog Središća“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) Površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se za tu namjenu predviđaju javne zelene i druge otvorene površine unutar obuhvata Plana ili se može koristiti neizgrađeno zemljište izvan obuhvata Plana.
(3) Ulični koridori utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata Plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. 1.4.12. Reklamiranje i oglašavanje

Članak 29.

Članak 29.
(1) Unutar površina u namjenama iz grupa S i D: - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.
(2) Unutar površina u namjeni iz grupe Z (zelene površine) i unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih pješačkom prometu objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja nisu dozvoljeni, a obavijesne i interpretacijske ploče su dozvoljene do površine 3,0 m2 i do najveće ukupne visine Huk=2,5 m, bez obzira na način postave.
(3) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(4) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja.

Stranica 6260

Članak 29.

Stranica 6260 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 1.4.13. Daljnja primjena prostornih planova u obuhvatu Plana
Članak 30.
(1) Unutar obuhvata ovog Plana nema važećih prostornih planova stare generacije iste razine na čiju daljnju primjenu bi ovaj Plan mogao utjecati. 1.4.14. Ostale mjere provedbe Plana
Članak 31.
(1) Ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog Plana za kig, kis, GBP, H, Huk i druge, određuje NAJVEĆU DOZVOLJENU VRIJEDNOST, koja se u primjeni Plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).
(2) Kod svakog pojedinačnog zahvata, urbanistički parametri utvrđeni u pojedinačnom pravilu provedbe provjeravaju se u odnosu na obaveze utvrđene u Pravilniku i PPMŽ, prema odjeljcima: - Odredbe neposredne primjene prema Pravilniku - Minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja i način njihova formiranja - prema PPMŽ.
(3) Ukoliko se u postupku iz prethodnog stavka utvrdi da je Pravilnikom ili obavezom iz PPMŽ utvrđeni parametar stroži nego je određeno u pojedinačnom pravilu provedbe, primjenjuje se stroži parametar prema odjeljcima iz prethodnog stavka.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole.
Članak 33.
(1) Uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
Članak 34.
(1) Postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno. 2. INFRAStRUKtURNI SUStAvI 2.1. Prometni sustav 2.1.1. cestovni promet

Članak 35.

Članak 35.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) Unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Ostali akti u ovom izdanju (106)