Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja „podvrtnice trnavske ulice u Nedelišću“

63. na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 67/23), članka 32. Statuta Općine nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 67/23) i Odluke o izradi urbanističkog plana uređenja područja „podvrtnice trnavske ulice u nedelišću“ („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 24/23), Općinsko vijeće Općine nedelišće na svojoj 31. sjednici održanoj 19.08.2024. godine donijelo je ODLuku o donošenju urbanističkog plana uređenja područja „podvrtnice Trnavske ulice u nedelišću“ 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik i. OpĆe ODreDBe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja „podvrtnice trnavske ulice u nedelišću“; (u daljnjem tekstu: Odluka).
(2) područje obuhvata urbanističkog plana uređenja područja „podvrtnice trnavske ulice u nedelišću“; (u daljnjem tekstu: upu) odnosi se na cca 0,69 zemljišta u središtu naselja nedelišće.
Članak 2.
(1) Sastavni dio ove Odluke je provedbeni dio elaborata: „urbanistički plan uređenja područja „podvrtnicetrnavske ulice u nedelišću““; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila urbia d.o.o. Čakovec.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) tekstualni za provedbu dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s poglavljima: 1. uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000: 1. kORiŠtEnJE i naMJEna pOVRŠina pROMEtna, uLiČna i kOMunaLna 2.1. inFRaStRuktuRna MREža – pLan pROMEta pROMEtna, uLiČna i kOMunaLna 2.2. inFRaStRuktuRna MREža – MREžE VODOOpSkRBE, ODVODnJE i pLinOOpSkRBE pROMEtna, uLiČna i kOMunaLna inFRaStRuktuRna MREža – MREžE 2.3. ELEktROOpSkRBE, ELEktROniČkiH kOMunikaCiJa i JaVnE RaSVJEtE uVJEti kORiŠtEnJa, uREĐEnJa i ZaŠtitE 3. pOVRŠina 4. naČin i uVJEti GRaDnJE
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija postupka izrade i donošenja upu. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3101 ii. ODreDBe Za prOVeDBu

Članak 4.

Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - podrum (po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - prizemlje (p) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - kat (k) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - potkrovlje (pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

Članak 4.

- Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o namjeni površine unutar koje se čestica nalazi. - prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o namjeni površine unutar koje se čestica nalazi. - pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade /GBp/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBp/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. Stranica 3102 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine. - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBp) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. u obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade.

Članak 4.

- Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=p+1k) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=p+1k+pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (nE) samo ukoliko je ista dozvoljena prema uvjetima oblikovanja iz ove Odluke. - nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - nepotpuna etaža (nE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 70% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično.

Članak 4.

- Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori. isključivo ukoliko je to predviđeno namjenom zemljišta unutar kojeg se smješta, stambena zgrada može sadržavati kompatibilne poslovne sadržaje. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge. - tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a u obuhvatu MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024. ovoga upu predviđa se manja višestambena tipologija gradnje, odnosno gradnja pojedine zgrade osnovne namjene s najmanje 4 i najviše 6 zasebnih korisničkih jedinica u stambenoj namjeni. - tlocrtna površina zgrade /tp/ je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na pristupnu ulicu. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade /V/ istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov najviše pune etaže, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov najviše pune etaže. izuzetno, visina (vijenca) zgrade s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zakon je Zakon o prostornom uređenju („narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). - Zasebna korisnička jedinica (ZkJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor i slično). - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem.

Članak 4.

- Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od drugih zgrada. - poluugrađena zgrada /pu/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada, dvojnik /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /n/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.
(2) urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima.

Članak 4.

- Elektronička komunikacijska infrastruktura (Eki) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (Ekk) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je sustav odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), kojima se osigurava rasvjetljavanje javnih kolnih i pješačkih površina, a u vlasništvu je ili pod upravljanjem jedinice lokalne samouprave. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.

Članak 4.

- komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3103 na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OiE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav.

Članak 4.

- Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih. 1. uVjeTi ODređiVanja i raZGraniČaVanja pOVrŠina jaVniH i DruGiH namjena

Članak 5.

Članak 5.
(1) unutar područja obuhvata upu utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu Stranica 3104 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik - građevne čestice ili površine namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
Članak 6.
(1) podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“.
(2) u odnosu na namjenu površina razlikuju se: - stambena namjena – manja višestambena /oznaka S2/ - javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ - površina infrastrukturnih sustava, za trafostanicu /oznaka iS1/ - ulični koridor /oznaka uk/.
(3) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji pojedinog uličnog koridora, kao što su zelene površine, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora, te su takve površine neodjeljive od osnovne namjene uličnog koridora.

Članak 7.

Članak 7.
(1) površinom javne namjene se, sukladno Zakonu, smatra svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima, a u obuhvatu ovog upu takve površine su: ulični koridor i javne zelene površine – javni park.
(2) Za sve površine javne namjene utvrđuje se obavezna parcelacija prema grafičkim prikazima upu, pri čemu je u odnosu na duljinu uličnih koridora, dozvoljeno: - segmentno formiranje građevne čestice uličnog koridora u odnosu na planiranu duljinu - povećanje širine uličnog koridora na uštrb drugih planiranih površina, ali ne i suženje širine uličnog koridora ispod planski utvrđene širine.

Članak 8.

Članak 8.
(1) namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. „korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu odredbama od članka 9. do članka 12.
(2) izuzetno od stavka 1. ovog članka iz površina stambene namjene /oznaka S2/ mogu se dodatno izdvajati zasebne građevne čestice za građevine i opremu komunalne infrastrukture (trafostanica, tk stanica i slično), osim za antenske stupove za radijsku i telekomunikacijsku opremu.
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica za građevine infrastrukture provodi se prema poglavlju 5. „uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama. 1.1. stambena namjena – manja višestambena /oznaka s2/

Članak 9.

Članak 9.
(1) površine stambene namjene – manja višestambena /oznaka S2/ predviđene su za formiranje građevnih čestica za gradnju osnovne građevine kao manje višestambene zgrade, odnosno zgrade s najmanje 4 i s najviše 6 stanova. MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024.
(2) unutar građevine osnovne namjene, osim stanova moguće je smjestiti pomoćne sadržaje u stambenoj funkciji (spremišta, biciklarnik, garažni prostori, zajedničke prostorije), a sadržaji drugih namjena (poslovni, društveni i drugi) nisu dozvoljeni.
(3) uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici se kao slobodnostojeće na čestici mogu smjestiti pomoćne građevine u funkciji osnovne: - jedna sjenica ili vrtni paviljon - jedno spremište za skupljane komunalnog otpada.
(4) Biciklarnik se može predvidjeti unutar osnovne građevine, kao dio spremišta za skupljanje komunalnog otpada ako je ono predviđeno kao slobodnostojeća pomoćna građevina ili kao tipski industrijski proizvedeni proizvod takve namjene.
(5) Garaže za vozila za potrebe stanova iz osnovne građevine mogu se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina prigrađena uz osnovnu građevinu, ali ne kao slobodnostojeća gradnja.
(6) Za zaštitu vozila mogu se primijeniti tipske nadstrešnice za vozila, bez bočno zatvorenih strana. 1.2. javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/

Članak 10.

Članak 10.
(1) Javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/ predviđene su za formiranje zemljišne čestice parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, a koje se u pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i odmorišta, te postavom urbane opreme.
(2) na javnim zelenim površinama moguća je: - postava urbane opreme - gradnja javne ili sakralne plastike (umjetnička skulptura, fontana, poklonac) ukupne tlocrtne površine do 12,0 m2 i ukupne visine do 5,0 m - gradnja dječjeg igrališta za djecu različitih dobnih skupna - gradnja neophodne infrastrukture.
(3) izvedba komunalne infrastrukture koja nije neophodna za uređenje parka unutar površina javnog parka nije dozvoljena. 1.3. površina infrastrukturnih sustava, za trafostanicu /oznaka is1/

Članak 11.

Članak 11.
(1) površina infrastrukturnih sustava, za trafostanicu /oznaka iS1/ je zemljište namijenjeno za formiranje građevne čestice trafostanice tS 10(20)/0,4 kV, kao građevine sustava javne elektroopskrbe.
(2) Građevnu česticu je potrebno formirati prema parcelaciji danoj grafički, uz poštivanje utvrđene linije regulacije planiranog uličnog koridora na koji je predviđeno priključenje građevne čestice trafostanice. 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik 1.4. ulični koridor /oznaka uk/
Članak 12.
(1) ulični koridor /oznaka uk/ formira se radi izgradnje cestovne prometnice kao dio ulične mreže, izgradnje pješačkih i/ili biciklističkih staza, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža, izgradnje javne rasvjete i izvedbe zelenih površina unutar ulice, kao i radi omogućavanja priključenja građevnih čestica na cestovnu i komunalnu infrastrukturu. 2. uVjeTi smjeŠTaja GrađeVina GOspODarskiH DjeLaTnOsTi

Članak 13.

Članak 13.
(1) poslovne djelatnosti unutar građevnih čestica u obuhvatu upu nisu dozvoljene. 3. uVjeTi smjeŠTaja GrađeVina DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi
Članak 14.
(1) Društvene djelatnosti unutar građevnih čestica u obuhvatu upu nisu dozvoljene. 4. uVjeTi i naČin GraDnje sTamBeniH GrađeVina 4.1. Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 15.
(1) u obuhvatu upu stambeni sadržaj obavezan je za sve građevne čestice formirane unutar površina stambene namjene – manje višestambene /oznaka S2/.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Minimalna korisna površina pojedinog stana utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju izdvojeno spremište stana, garaža i parkirališno mjesto u funkciji stanovanja.
(3) u podrumskoj etaži nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(5) parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.
(6) naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na predmetnoj građevnoj čestici. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3105 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 17.

Članak 17.
(1) unutar obuhvata upu predviđeno je formiranje 3 građevne čestice, prema parcelaciji utvrđenoj grafički u kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
(2) Odstupanja od površine pojedine grafički određene građevne čestice moguća su uz poštivanje sljedećih uvjeta: - najmanja širina pojedine građevne čestice u njenom gradivom dijelu utvrđuje se s 24,0 m - najmanja površina pojedine građevne čestice utvrđuje se s 1.000,0 m2.
Članak 18.
(1) kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) u slučaju da dio površina u obuhvatu upu ne bude mogao biti obuhvaćen u površinu građevnih čestica manje višestambene namjene, predmetno zemljište može se zadržati u sadašnjoj namjeni, formirati kao javna zelena površina, koristiti kao podvrtnice okolnih čestica ili pripojiti već formiranim građevnim česticama unutar li izvan obuhvata upu, radi njihova proširenja. 4.3. uvjeti gradnje 4.3.1 Veličina i površina građevina

Članak 19.

Članak 19.
(1) na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene – manje višestambene gradnje /oznaka S2/ utvrđuje se: - najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti kig= 0,3 - najveći dozvoljeni koeficijenti iskoristivosti kis = 0,9.
Članak 20.
(1) najveća dozvoljena etažnost osnovnih građevina u obuhvat upu utvrđuje s 3 / po (ili S)+p+1k.
(2) najveća dozvoljena etažnost svih pomoćnih građevina utvrđuje se s E=1 / p.
(3) Osnovne građevine umjesto podruma mogu imati suteren.
Članak 21.
(1) najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine iznosi Vosn=8,0 m.
(2) najveća dozvoljena ukupna visina osnovne građevine iznosi Hosn=9,0 m.
(3) najveća dozvoljena visina (vijenca) pomoćnih građevina u obuhvat upu utvrđuje se s Vpom=3,5 m, a ukupna visina Hpom=4,5 m.
(4) izuzetno od stavka 1. ovog članka, može se predvidjeti funkcionalni izlaz na krov katne etaže osnovne građevine, u formi zatvorenog volumena ukupne visine 3,0 m, čija bruto površina ne može biti veća od 30,0 m2. Stranica 3106 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik 4.3.2. smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 22.

Članak 22.
(1) Sve osnovne građevine u obuhvatu upu oblikuju se kao slobodnostojeće /SS/ građevine.
(2) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici predviđen je unutar područja za razvoj koji se određuje kao poligon: - najmanje 6,0 m udaljeno od linije regulacije pristupne ulice uk i jugozapadne međe vlastite građevne čestice - najmanje 4,0 m udaljeno od sjeveroistočne međe vlastite građevne čestice - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(3) ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(4) Dozvoljene slobodnostojeće pomoćne građevine se smještaju unutar ili izvan područja za razvoj osnovne građevine, najmanje 1,0 m udaljeno od svih međa vlastite građevne čestice, a spremište za otpad treba udaljiti od susjedne osnovne građevine za najmanje 10,0 m.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina unutar obuhvata upu proizlazi iz minimalne udaljenosti osnovne građevine od vlastite međe te se posebno ne ispituje, a u odnosu na osnovne građevine izgrađene izvan područja obuhvata upu ne smije biti manja od 10,0 m.
Članak 24.
(1) na svim građevnim česticama u obuhvatu upu, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i upu-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina
(1) krovovi osnovnih građevina u obuhvatu upu izvode se kao ravni.
(2) krovovi pomoćnih građevina se mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(3) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024.

Članak 24.

(4) uvjeti oblikovanja zgrada s obzirom na prepoznate rizike iz područja civilne zaštite obrađeni su u poglavlju 9.7. „upravljanje rizicima“.
Članak 25.
(1) Zatvorene pomoćne građevine, odnosno sve vrste pomoćnih građevina osim nadstrešnica, ako su smještene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od bočne ili stražnje međe vlastite građevne čestice, na zidu orijentiranom prema međi, ne mogu imati otvore, a zid je potrebno izvesti kao vatrootporni. 4.4. uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 26.

Članak 26.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje kolnog pristupa na česticu s uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 27.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na pristupnu prometnicu u planiranom uličnom koridoru.
(2) točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, pri čemu se širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m. 4.4.3. uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 28.

Članak 28.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „promet u mirovanju“.
Članak 29.
(1) na svim građevnim česticama je projektnim rješenjem potrebno omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom.
(2) nije dozvoljeno parkirališta unutar pojedine građevne čestice organizirati na način da se pojedinačnom parkirališnom mjestu pristupa neposredno s uličnog koridora. 4.4.4. Gradnja ograda

Članak 30.

Članak 30.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno. 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik
(2) ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice, kao bočno klizajuće ili se može postaviti tipska rampa za kontrolu ulaza vozila.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(5) ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 31.

Članak 31.
(1) teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 32.
(1) na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu u najmanje 20% površine građevne čestice.
(2) iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) u obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(5) površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro o priključci Eki, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.

Članak 32.

(6) površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3107 4.4.6. priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada
Članak 33.
(1) priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.